@Grga
Mali dioničari su regresno vlasnici dionica koje su trenutno u vlasništvu Agrokora, pa se postavlja pitanje kako i tko će i kome uputiti ponudu za preuzimanje?
Tako je po Zakonu o obveznim odnosima!
Jak je pritisak prodavača, kao da mu se žuri izaći komplet van (do kraja godine?)
Što je mjenica?
Mjenica je vrijednosni papir koji u trgovini služi kao osiguranje plaćanja. U pravilu ga izdaje dobavljač (trasirana mjenica) uz suglasnost kupca prilikom isporuke robe. Nakon što kupac zaprimi robu, potvrđuje mjenicu i tako preuzima obvezu plaćanja.
Kako su se pojavile mjenice kod Agrokora?
Mjenica je i instrument odgode plaćanja pa se koristi kad su rokovi naplate dulji od tri mjeseca, kao što je to bio slučaj kod Agrokora. Dakle, prihvaćanjem duljih rokova plaćanja dobavljači su zapravo kreditirali Agrokor, a zauzvrat su dobivali mjenice kao jamstvo osiguranja naplate.
Mjenica glasi na određeni iznos novca i može poslužiti kao sredstvo plaćanja. To znači da kupac njome može podmiriti neki svoj dug, odnosno prenijeti je na svog vjerovnika. Može je i prodati prije dospijeća (eskont mjenice). Kupci mjenica su obično banke ili njihova faktoring društva koja se bave otkupom potraživanja.
Što je regresno pravo?
U slučaju da glavni dužnik ne može podmiriti mjenični dug, vlasnik mjenice ima pravo tražiti povrat novca od svih prethodnih imatelja mjenice. Upravo to je jedan od glavnih kamena spoticanja između banaka i dobavljača. Dobavljači traže da se iz kreditnih linija kojima će banke osigurati likvidnost Agrokorovih tvrtki isplate dospjele mjenice po kojima su oni regresni dužnici kao i mjenice koje dospijevaju nakon potpisivanja standstill ugovora. Banke, pak, smatraju da se dugovi nastali do potpisivanja aranžmana, neovisno o tome je li riječ o dugovima Agrokora prema bankama ili dobavljačima, trebaju zamrznuti na određeno vrijeme.
Postoje li ‘mjenice bez pokrića’?
Mediji špekuliraju da je u slučaju Agrokora došlo do izdavanja mjenica bez pokrića u fakturiranim robama i uslugama. Kako je mjenica po svojoj prirodi kreditni instrument koji služi za odgodu plaćanja, u trenutku izdavanja dužnik ne treba imati na raspolaganju pokriće za njezinu isplatu. Međutim, on mora stoga planirati svoje novčane tokove tako da po dospijeću može isplatiti imatelja mjenice.
Ako se dogodi, kao u slučaju Agrokora, da dužnik u trenutku dospijeća ne može isplatiti mjenicu, treba utvrditi je li izdavanjem mjenica počinjeno neko od kaznenih djela prijevare ili zlouporabe službenog položaja. Primjerice, elementi kaznenog djela postoje ako se mjenice izdaju u trenutku kada su se već stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka ili kad se može dokazati da je netko izdavanjem mjenica stekao protupravnu imovinsku korist.
Što je faktoring?
Faktoring je financijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodanu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća naplate. U pravilu se otkupljuju kratkoročna potraživanja s rokom dospijeća do 180 dana od kupaca (dužnika) na temelju vjerodostojnih dokumenata kojima se dokazuje postojanje potraživanja (fakture, zadužnice, mjenice, otpremni dokumenti, carinske deklaracije i sl.).
Kako funkcionira faktoring?
Financiranje se provodi tako da se odmah isplati 70 do 90 posto vrijednosti fakture (avans) na račun prodavatelja, umanjeno za faktoring naknadu. Preostalih 10 do 30 posto vrijednosti doznačuje se nakon dospijeća, odnosno nakon izmirenja obveza od dužnika, umanjeno za faktoring kamatu obračunatu na iznos avansa. Visina faktoring kamate ovisi o terminu dospijeća i riziku naplate.
S obzirom na preuzimanje rizika, faktoring može biti regresni, što znači da rizik neplaćanja preuzima prodavatelj, ili neregresni, kod kojeg rizik preuzima faktoring društvo. U slučaju otkupa mjenice rizik naplate u pravilu je na prodavatelju.
Marica Vidaković, prokuristica Kraša izjavila je kako je iduće srijede sastanak vjerovničkog vijeća Agrokora te kako joj podaci koje je ona dobila na uvid daju pravo da bude optimist.
Znači sljedeći tjedan do petka imamo nacrt Nagodbe: To Bee or Not To Bee :)))
Pa ako prenesu imovinu na novo društvo, Čl. 43, stavak 5., točka 1. Zakona onda će vjerojatno izgubiti sve.
Ovo mi se cini kao relativno izgledna mogucnost, pogotovo u svjetlu cinjenice da su brandovi (zigovi) preneseni na HK offshore kompaniju. Na taj se nacin mogu vrlo elegantno izbaciti iz igre vjerovnici koji su “osigurani” jamstvima, a nece pristati na nagodbu (npr. ruske banke, itd).
Koji bi bio argument protiv ovog scenarija?
Znači sljedeći tjedan do petka imamo nacrt Nagodbe: To Bee or Not To Bee :)))
Ništa spektakularno što potvrđuju i izjave ključnih dobavljača!
Otpis + debt to equity – a to se i očekivalo.
Ono što je tu za LEDO bitno je da više neće jamčiti npr Podravki kao vlasniku Konzuma.
Jamstva LEDA dakle više neće postojati.
Tako će biti i s vlasnicima obveznica koji će također nakon otpisa dio duga pretvoriti u dionice Agrokora.
I u tom slučaju LEDO jamstva postaju bezpredmetna.
Iz danasnjeg Jutarnjeg.
Znaci, tko zeli riskirati s jamstvima i razvodnjavanjem malih sad je pravi trenutak.
Ali je cinjenica da se u neagrokorskom dijelu podruznica krije 35% njihove vrijednosti.
Pri ionako velikim otpisima iluzorno je ocekivati da ce vjerovnici odustati od te vrijednosti u korist malih dionicara.
Ništa spektakularno što potvrđuju i izjave ključnih dobavljača!
Otpis + debt to equity – a to se i očekivalo.
Ono što je tu za LEDO bitno je da više neće jamčiti npr Podravki kao vlasniku Konzuma.
Jamstva LEDA dakle više neće postojati.
Tako će biti i s vlasnicima obveznica koji će također nakon otpisa dio duga pretvoriti u dionice Agrokora.
I u tom slučaju LEDO jamstva postaju bezpredmetna.
[/quote]
Na vasu zalost,jamstva su tu i to dospjela i ne mogu se samo tako brisati ili ponistiti.
Zbog tih jamstava,strah od stecaja ili “velikog razvodnjavanja ” je vise nego opravdan.
Vjerujem da se Hanfi tresu gače, kako i što napraviti, pa će ignorirati dok Vlada ne šapne
Udruga dioničara: Knighthead i Alix su u obvezi javne ponude
Hanfa se još nije oglasila po ovom pitanju. Pošaljite mail Hanfi i tražite da ubrza s donošenjem odluke. Svaki dioničar Leda i ostalih kompanija unutar Agrokor treba tražiti zaštitu svojih interesa. Pošaljite mail Hanfi.
Prvi obrisi nagodbe već za par dana a nitko od ozbiljnih akera ne spominje tzv. razvodnjavanje.
Oni koji su prodaki dionice u nadi da će Ramljak u litru vrhunskog vina dodati bačvu vode teško će se oporaviti.
Iako je na Konzumu prijavljeno preko 12 milijardi potraživanja ova udruga dobavljača s pravom pikira na Konzom budući da je Konzom vlasnik Pik Vrbovca koji praktično nema nikakvih dugova i srpske Idee.
Ako uspješno uđu u tu priču može im se višestruko isplatiti.
Vjerujem da se Hanfi tresu gače, kako i što napraviti, pa će ignorirati dok Vlada ne šapne
Udruga dioničara: Knighthead i Alix su u obvezi javne ponude
Hanfa se još nije oglasila po ovom pitanju. Pošaljite mail Hanfi i tražite da ubrza s donošenjem odluke. Svaki dioničar Leda i ostalih kompanija unutar Agrokor treba tražiti zaštitu svojih interesa. Pošaljite mail Hanfi.
[/quote]
Ništa od toga. Prema zakonima ove zemlje, Hanfa i Porezna uprava, iako nikada nisam shvatio zašto su odvojene, mogu raditi kako i kada žele bez ijednoga članka zakona koji bi to sankcionirao. Ni jedan član Hanfe odnosno Porezne uprave nije odgovorna za svoja nedjela, nečinjenje ili nanijetu štetu poduzetniku, gospodarstvu itd. Postoje zakonske sankcije, ali samo ukoliko državu oštete.
To je komunističko nasljeđe destimulacije poduzetništva i u svijetu ga koriste još samo zemlje ex YU.
Sve dokle je Porezna uprava “Kadija i Sudija” nitko u Vladi ne želi poduzetništvo i čista posla.
Onoga dana, kada budete pročitali najavu neke Vlade da pokreče Finacijski sud neovisan od Porezne uprave / Hanfe, to će biti početak domaćeg poduzetništva i prosperiteta ove zemlje. U tom slučaju i dobar dio državno/javnog kadra preči će u poduzetničke vode, dok sada, znajući kako se radi između redova i sebe,a protiv poduzetnika, ne pada im napamet.
Porezna uprava/Hanfa i dalje se koriste samo za obračun konkurencije i stranačke interese.