Kao prvo nekako mi po sadašnjim prezentacijama koje predviđaju održanje koncerne ne igra da će tvrtke kćeri biti dokapitalizirane dugom direktno od vjerovnika jer time automatski više Agrokor nebi bio vlasnik tih tvrtki i Agrokor bi ostao prazna ljuštura zar ne?
Zanima me kako zamišljate da bi se to provelo?

Sve ja razumijem.

Sve je dospjelo danom otvaranja izvanredne uprave, pa i jamstva.

http://zse.hr/userdocsimages/novosti/L8x8lzpXlDogUBK5jdgiAg==.pdf

Značenje pojma trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku
Članak 4.
(1) Postupak izvanredne uprave primijenit će se na dioničko društvo dužnika (u daljnjem tekstu: dužnik) i sva njegova ovisna i povezana društva ako je utvrđeno postojanje bilo kojeg od stečajnih razloga u smislu članka 5. Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15., u daljnjem tekstu: Stečajni zakon) ili predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika kao vladajuće društvo i koje dioničko društvo je samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
(2) Dioničko društvo od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku je ono koje, samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima, kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
– da u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima zapošljava prosječno više od 5000 radnika i
– da postojeće bilančne obveze samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima iznose više od 7.500.000.000,00 kuna, odnosno u slučaju bilančnih obveza koje su denominirane u drugoj valuti, ako iznose više od kunske protuvrijednosti 7.500.000.000,00 kuna računajući na dan podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave.[/b]
(3) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na kreditne institucije kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i financijske institucije kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Povezana i ovisna društva
Članak 5.
(1) Postupak izvanredne uprave provest će se i nad trgovačkim društvom koje ne ispunjava uvjete iz članka 4. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da se smatra ovisnim društvom, u smislu članka 475. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 11/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 168/13., 110/15., u daljnjem tekstu: Zakon o trgovačkim društvima) ili povezanim društvom (dužnik je društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno ili vladajuće društvo, društvo koncerna ili društvo s uzajamnim udjelima prema Zakonu o trgovačkim društvima), a vladajuće društvo samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) U smislu ovoga Zakona povezana i ovisna društva su društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, u kojima društvo iz članka 4. ovoga Zakona drži najmanje 25 % udjela.

Vjerovnici za dug na ime obveznica dospijeće 2019 uzimaju kapital u Agrokor dd.
Ne u članicama grupe.To je nemoguće.
Ako Agrokox nema za platiti npr dobavljačima, radnicima, doprinose, porez, i sl. onda se ide na aktiviranje jamstava.
Obvezničari sigurno neće aktivirati jamstva, kada je njima prvotni cilj i bio da dođu jeftino do kapitala
samog koncerna.
E sad, sa tim kapitalom sami pogledajte šta dobijaju. Negdje punu kontrolu, negdje dio kontrole.
Tamo gdje dobijaju dio kontrole, vjerojatno imaju određeni plan kako povećati vlasničke udjele.
Moguće je da već sada netko skuplja(pčelica sistem) od malih dioničara za njih na burzi i mudro šuti.
Pa nisu naivni da plaćaju visoku cijenu, kad mogu plaćati nisku cijenu.
Na fondove teško da više mogu računati

Vjerovnici za dug na ime obveznica dospijeće 2019 uzimaju kapital u Agrokor dd.
Ne u članicama grupe.To je nemoguće.
Ako Agrokox nema za platiti npr dobavljačima, radnicima, doprinose, porez, i sl. onda se ide na aktiviranje jamstava.
Obvezničari sigurno neće aktivirati jamstva, kada je njima prvotni cilj i bio da dođu jeftino do kapitala
samog koncerna.
E sad, sa tim kapitalom sami pogledajte šta dobijaju. Negdje punu kontrolu, negdje dio kontrole.
Tamo gdje dobijaju dio kontrole, vjerojatno imaju određeni plan kako povećati vlasničke udjele.
Moguće je da već sada netko skuplja(pčelica sistem) od malih dioničara za njih na burzi i mudro šuti.
Pa nisu naivni da plaćaju visoku cijenu, kad mogu plaćati nisku cijenu.
Na fondove teško da više mogu računati
[/quote]

GLAVA VI.
NAMIRENJE VJEROVNIKA NAGODBOM
POGLAVLJE 1.
NAGODBA
Nagodba između dužnika i vjerovnika
Članak 43.
(1) U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom.
(2) Rok od 12 mjeseci iz stavka 1. ovoga članka sud će produljiti za daljnja tri mjeseca na zahtjev izvanrednog povjerenika. Rok od tri mjeseca računa se od isteka roka od 12 mjeseci.
(3) Izvanredni povjerenik predlaže vjerovničkom vijeću i vjerovnicima nagodbu ako procijeni da je reguliranje odnosa vjerovnika i dužnika nagodbom svrsishodno uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.
(4) U ime vjerovnika u izradi nagodbe sudjeluje vjerovničko vijeće.
(5) Nagodbom se, među ostalim, može:
– prenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru
– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika
– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
– prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika
– smanjiti ili odgoditi isplata obveza dužnika
– obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava
– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
– urediti odgovornost dužnika nakon nagodbe.

Moguće je.
ja zaista ne znam kako će se nagodba rješavati, ali zakon omogućuje razne vrste statusno-vlasničkih promjena u svrhu zaštite interesa vjerovnika. Postojeći dioničari u samoj nagodbi nemaju prava glasa.

Vauvau, pa ćitamo isti zakon samo ti selektivno izvlačiš čl. zakona iz konteksta Zakona

meritum zakona je na izvanrednom upravljanju radi stabilizacije i postizanja nagodbe i vjerovnici su OSOBNI vjerovnici svke tvrtke zasebno, pa piše ti daj čitaj…
nadalje, svaki dužnik odgovara svojom osobnom imovinom, kapitalom svome osobnome vjerovniku i u tome smislu se uspostavvlja prinudna uprava da se postigne nagodba.
ledo dd. ima sasvim drugu pravnu legitimaciju od agrokora dd, iako su povezna društva u kojima agrokor ima kontrolni paket i najveći je pojedinačni dioničar, oni NISU ista osoba i shodno tome, ne može agrokor niti itko drugi “asimilirati” ledo kao da ostali, večinski, dioničari ne postoje
ledo jamći za obveze agrokora i to uopće nije sporno, međutim upravo zato i imamo ovaj zakon kojime se kao pod stečajnom upravom teži postizanju nagodbe OSOBNIH vjerovničko-dužničkih odnosa a u smislu održanja poslovanja

na kraju, agrokor ili prinudni upravitelj, kao suvlasnik leda dd. u 48% temelnog kapitala može raspolagati isključivo tim udjelom i NE može pretvarati svoje osobne dugove u temelni kapital povezanih društava izvan institucije Glavne skupštine niti ZTD , to je protuzakonito i svaki pokušaj tako nečega je NIŠTETAN!
samo u zasebnom stečajnom ili predstečajnom postupku, ukoliko se nagodba ne postigne i jamstvima se blokiraju računi, može doći do debt to equiti ali tek po utvrđivanju i osporavanju tražbina i sudskoj odluci…ne ramljakovoj ili vjerovničkog vijeća u postupku izvanredne uprave nego u isključivo zasebnome insolvencijskom postupku

….sve ovo što boldaš, sve te ovlasti povjerenika se odnose na OSOBNU imovinu dužnika i na niti jednu drugu!

@ Barbosa

Bojim se da nisi u pravu. Pored jamstava Ledo je i sudužnik za najnovije pozajmice.

http://zse.hr/userdocsimages/novosti/301JZwiHG0TpWpaIPpFwbg==.pdf

Kako ti to tumačiš moguće bi bilo založiti samo udjel Agrokora, a znamo da je zalozeno sve: uključujući i robne marke i žigove.

K tome, ne samo da Ledo garantira za obveze koncerna nego i drugih, povezanih društava. I Vice-versa.

http://zse.hr/userdocsimages/novosti/d1lZSynysUzahZmwPV5bDg==.pdf

Nagodba poništava sva jamstva.

U slučaju da Sber uzme imovinu Leda u Srbiji za istu vrijednost Agrokor je dužan Ledu pa će kompezirati dug Sbera ovdje.

samo u posebnome insolvecijskom postupku uz poznatu proceduru je moguće to što ti pišeš, nikako u postupku prinudne uprave….a ako do toga dođe, onda je to potpuni raspad sistema, tu svi gube sve

@ johnny_w

Tu zakon štiti vjerovnike da ukoliko steknu udjel kojim se kvalificiraju za preuzimanje u postupku nagodbe, nisu radi toga dužni dati ponudu za preuzimanje dionica društva u kojem su stekli udjel. Odnosno na njih se ne odnosi ZPDD.

@ Grga

Nagodba poništava jamstva ako o tome na taj i takav način odluče vjerovnici. Ako društvo i ovisna društva završe u stečaju, tada tražbine povezanih osoba prestaju. Pretpostavljam da je iz tog razloga vjerovnicima bolje da se nagode.

Mislim da ovdje većina komentatora nije svjesna činjenica da se na ono što nije uređeno Lex Agrokorom uređuje stečajni zakon. Naime, u glavi V (čl. 37) ‘Lex Agrokora’ stoji:

GLAVA V.
PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA POSTUPKA IZVANREDNE UPRAVE
POGLAVLJE 1.
ODGOVARAJUĆA PRIMJENA DRUGOG PROPISA
Primjena odredbi Stečajnog zakona
Članak 37.
(1) Na pravne posljedice otvaranja postupka izvanredne uprave na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravnim posljedicama o otvaranju stečajnog postupka propisana posebnim zakonom koji uređuje stečaj, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) Izvanredni povjerenik ima prava i obveze stečajnog upravitelja sukladno odredbama o pravnim posljedicama otvaranja stečajnog postupka iz posebnog zakona kojim se uređuje stečaj, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

A u stečajnom Zakonu u Glavi X. odosno članku 391., sljedeće:

POVEZANA DRUŠTVA

Stečajni postupci povezanih društava

Članak 391.

(1) Ako sud do okončanja ročišta radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka stekne uvjerenje da je dužnik društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno ili vladajuće društvo, društvo koncerna ili društvo s uzajamnim udjelima prema Zakonu o trgovačkim društvima, provjerit će je li podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad društvom koje je povezano s dužnikom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad društvom koje je povezano s dužnikom, odredba o mjesnoj nadležnosti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje se, a za daljnje postupanje mjesno je nadležan sud prema sjedištu društva koje ima vladajući utjecaj. Ako nijedno od povezanih društava nema vladajući utjecaj, mjesno je nadležan sud prema sjedištu društva protiv kojeg je prvo podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(3) Mjesno nadležni sud iz stavka 2. ovoga članka odredit će ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka u ustupljenom predmetu i, ako su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka nad povezanim društvima, donijeti zajedničku odluku o otvaranju stečajnoga postupka i provesti jedinstveni stečajni postupak.

(4) U stečajnom postupku nad dva ili više povezanih društava:

– postoji jedna skupština vjerovnika i jedan odbor vjerovnika

– postoji jedna stečajna masa

– prestaju međusobne tražbine povezanih osoba

– višak pri završnoj diobi dijeli se između povezanih društava razmjerno vrijednostima unovčene imovine koju je svako od povezanih društava unijelo u stečajnu masu.

Kakve veze s ičim ima sve ove zakone koje nam ovdje forwardirate bez NAGODBE ?
O čemu vi pištete i s kojim ciljem ? Čemu ovo parcijalno mlaćenje prazne slame ?
Čitajte jedini bitan zakon ovdje, Lex Agrokor, jer sve drugo je sada irelevantno.
Fondovi su dotukli Ledo ovdje gdje je da banke imaju bolju poziciju u pregovoru, i to jedina istina.

Uglavnom ni NATO do 10.04.2018 odnsono 10.07.2018 ništa ne može .