tako je Grga, dobar post, i samo bi dodao , ako će se ići u dokapitalizaciju onda je to radi prikupljanja operativnog kapitala ali tek po postignutoj nagodbi

[/quote]
Apsolutno netocno.Vjerovnici se nece niti moraju najprije namriti od Agrokora jer je jamstvo solidarno.
Banke odlucuju kao vjerovnici.Dosadasnji dionicari su apsolutno nebitni.Oni ne mogu nista osim teoretski isprovocirati stecaj.
Potrazivanja tvrtki kceri prema Agrokoru su vec 50% otpisana,a i ostatak ce biti otpisan.
Dokapitalizacija ce se uciniti (ako ne bude stecaj) najprije RADI NAMIRE DUGA.
Novi vlasnici ce postati vecinski u velikom dijelu,mozda 95-99%.
Kasnije dokapitalizacije mogu biti i radi drugih razloga,ali tek kada novi vlasnici budu imali gotovo cijelu tvrtku.
Takoder je neistina da se moze ignorirati SBERBANK ,cak i da nagodba bude postignuta ili vjerovnici koji joj ne pristupe.Oni imaju i nakon toga pravo da tuzbama traze ostvarenje svojih prava.
Dakle,gotovo sve gore iznijeto je pogresno,valjda sa ciljem da probude lazni optimizam.
I ,mali savjet,malo pogledajte gledalicu na zagrebackoj burzi.
Po meni ,treba pricekati da se vidi dali ce do nagodbe uopce doci i kako ce proci dokapitalizacije,da bi se ulagalo u ovakve dionice.

Gospon bisakovi
Samo jedno pitanje.
Ako su tvrtke kćeri otpisale 50% zasto mislite da to nece i drugi prije svega ovoga sto navodite
Dakle slažem se. Dokapitalizacija vrlo moguce no ne prije opisivanja dijela dugova tek onda kad se ociste dokapitalizacija

Ali ne razumijem vas stav sa tvrtke kćeri otpisuju a drugi ne. Ja mislim da je to manevar uprave da primjerom pokazu ostalima sto ocekuje.
Otpisat ce i drugi nemojte se zavaravati niti druge zavaravati tim stavom

@Aardwark
Taj otpis je rezultat cinjenice da su porazivanja prema koncernu nenaplativa,ali vjerovatno i poziv vjerovnicima da i oni otpisu dio duga.Tu ste u pravu.
Nikada nisam napisao da nekih otpisa nece biti.NIKADA.
No,ako se i otpise 50%-60% ,ni to nece puno rjesiti,jer su dugovi doista ogromni.
Zato sam uvjeren da bez dokapitalizacija radi “namire dijela duga “nece proci.
I nakon toga ce vjerovatno dio duga ostati koji ce mozda biti reprogramiran sa manjom kamatom i duzim rokom dospjeca.

Dodatno.
Agrokor ima 48% vlasništva. Jos uvijek. Ne vidim razliku između todorica ili Ramljaka u upravljanju
Naime ako je otpis napravljen a u izvjescu je. Dali su dionicari pitani dali prihvacaju izvjesce?
Moguce ce se i o tome voditi rasprava. Pa nece valjda tvrtke kćeri oprostiti 50% a drugi nece. Pa to je opet pljačka dionicara.
Eto samo glasno razmisljam
Vidite Franck kako se izvlači iz problema
.. Kako sam limitiran na 4 posta
Odmah odgovor.
Istina daleko je ti 50% od 20 mlrd koliko kazu da je ok dug za rijesiti. Ali ipak je onda situacija puno bolja.
I ako ce ici smanjenje nominalne vrijednosti ocekujem ne manje od 100 kn. Sve ostalo bi bilo suludo.
A ipak zivimo u suludom svijetu.

Postavlja se pitanje ko prodaje ovako i ko namjerno spušta cijenu i blokira je? Ne virujem da su fondovi jer su valjda i oni svjesni ds onda sami sebi rupu kopaju jer ako dođe do debt to equity swap, a uzme se ova tržišna cijena svi smo nahebali

Složio bi se s bisokavi u cjelosti da nema Lex Agrokora i nagodbe. Kako ima oba, bisokavi kao pravnik je promašio fudbal.
Insinuacije bisokavog idu u smjeru tekuće prakse stecajniga postupka, ali zato postoji Lex, nagodba , vijeće vjerovnika i redoslijed naplate.
Međutim odustajem, dosadilo mi je objašnjavati smisao Lex Agrokora i njegove posljedica.

Nemam Ledo

Evo prigodnog seminara.

http://www.rrif.hr/RACUNOVODSTVENA_FORENZIKA-665-seminar.html

Zaboravio sam navesti zašto nemam Ledo.
Nemam ga ne iz razloga jer se plašim solidarnih jamstva, obzirom da u nagodbi oni otpadaju, ne iz razloga moguće dokapitalizacije, obzirom da dok je LEX aktivan o njoj odlučuju dioničari, a ne vjerovnici, brine me ova rasprodaja fondova.
Ovu rasprodaju fondova vidim samo kao pogodovanje svojim maticama bankama u slabljenju poziciji pregovora Ramljaka i banaka u nagodbi kroz vrijednosti solidarnih jamaca.

Pa zar ovo nismo već po 100-ti put apsolvirali’
Dužnik je Agrokor, a vjerovnici su OSOBNI vjerovnici, dakle jamstva ne igraju nikakvu ulogu trenutno.
LEDO je NETTO vjerovnik prema koncernu jer potraživanja su preko 800m kuna1
A ukupno prijavljeni dug LEDO-a je 480m kuna od čeg na Ledo Čitluk otpada 160m kuna.
To su dakle činjenice a obzirom da smatram da ipak nisi toliko ZLO da želiš stečaj LEda moj zaključak je da si obični DRUKER koji pokušava poticati prodaju kako bi se opskrbio dionicama Leda.

Dugovi nisu OGROMNI nego su oko 29 milijardi kuna.
Što jeste velika brojka ali isto tako Agrokorova imovina je itekako velika.

I pustite svoja nagađanja – ljudi rade svoj posao i znaju što će učiniti s koncernom.
Osim Sberbanka velika većina je već usuglasila stavove što se i vidi u činjenici da je većina vjerovnika sudjelovala u RollUp kreditiranju.

Dakle – u čemu ti vidiš problem?

Ne mogu zamisliti scenarij u kojem mali dioničari na kraju ne gube sve uloženo. To se podrazumijeva u ovakvim situacijama. Stvarno treba imat nešto pa se usudit ovdje lovit valove 😛

tako je Grga, dobar post, i samo bi dodao , ako će se ići u dokapitalizaciju onda je to radi prikupljanja operativnog kapitala ali tek po postignutoj nagodbi

[/quote]

Barbosa,
Ovo je ono o čemu sam ranije pisao i što mi je uopće gledano najveća nepoznanica. Odnosno, kako postići nagodbu i po toj nagodbi preuzimati Agrokorove vlasničke udjele u povezanim poduzećima kada su ti udjeli nakon aktivacije raznih kolaterala sada puno manji. Ranije, dok je Agrokor imao puno veće vlasničke udjele u povezanim poduzećima (Belju, Vupiku, Ledu itd.) naplata dugova preuzimanjem tih udjela bila je puno logičnija. Po mojoj logici se svaka dokapitalizacija kojom bi se postojeći vlasnici razvodnili trebala izglasati na glavnoj skupštini što je nemoguće očekivati sada kada Agrokor više nije većinski vlasnik. U Jamnici je to moguće, u Ledu donekle ali u Vupiku, Belju, Agrolaguni itd. nije. Ali izgleda da se člankom 43. Zakona o postupku izvanredne uprave… tome želi stati na kraj pa je tako međuostalim predviđeno da izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti da se …obveze dužnika pretvore u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava…
E sada znači li to da se dokapitalizirati može bez pristanka većine dioničara ne znam. Nisam se osobito bavio proučavanjem tematike jer sam izložen Agrokoru tek manjim dijelom portfelja ali sigurno bi bilo zanimljivo vidjeti što mislite o tome. Puno je nepoznanica ovdje i moglo bi se dogoditi da se u narednom razdoblju razbukta sukob postojećih dioničara (pogotovo u Belju i Vupiku) i Agrokora (tj. izv. povjerenika) što bi moglo imati za posljedicu drugačije pristupe u postizanju nagodbe odnosno moglo bi se dogoditi da se u onim društvima koja Agrokor vlasnički više ne kontrolira dopusti aktivacija jamstava i praktički stečaj, a u onima koje kontrolira da se dokapitalizacijom i pretvaranjem duga u kapital to izbjegne. No je li to uopće moguće i koliko to komplicirano treba biti?