Nedvojebeno jest da ledo vrijedi više od 0 kn. Ali koliko?

Jer ako imaju ebitda od recimo 450 milje, onda druga velična jednadžbe je neto dug

1. Neto dug 1 milijarda
2. neto dug 2
3. neto dug 3
4. neto dug 4 milijarde

Na 4 milijarde iliti ca 10 ebitda, tk leda ispada 0 kn. Na 3 miljarde to je druga priča, na 2 milijarde treća priča.

Smisao nagodbe je utanaćiti otpis i na ime tog otpisa vjerovnic dižu jmastva. I nakon 70postotnog otpisa dug ostaje ogroman, a taj dug ne moze nositi maloprodaja, niti poljoprivreda, nego samo prehrana.

Čak i nakon otpisa, nema dovoljno imovine za vjerovnike, dakle morat će dug pretvoriti u vlasništvo. Pri tome ledo sa 1,2,3,4 milijarde duga se vrlo različito vrednuje koja mu je fer ciejna za dokap
[/quote]

Pa ako niti sada nema dovoljno za vjerovnike zato uopce mislite da ce biti za dionicare ?

Imaš Agrokorovo izvješće.

Imovina je oko 16 milijardi kuna a OSIGURANI dug je oko 20 milijardi – razlika 4 milijarde ali ide SOLIDARNO na:
agrokor trgovina doo, jamcica, konzum, ledo, ledo čitluk, pik vinkovci, sarajevski kiseljak, zvizda, vupik, belje i konzum sarajevo.

u svemu ovome oko agrokora ne istiće se ono najbitnije a to je da primjenom zakona agrokorove tvrtke nisu u stečaju likvidaciji, blokadama i sl. stečajnim razlozima, nego baš upravo suprotno, raspetljavaju se komplicirani odnosi unutar grupe, napravljena je fin. revizija i usklađenje kapitala, objavljuju se financijski izvještaji po kojima se vidi da tvtke, kako navodi sam Ramljak:

da se posljedice sloma Agrokora nisu prelile na gospodarstvo i da kompanije unutar koncerna posluju dobro te najavljuje da najveći posao restrukturiranja čeka Konzum, a kako dodaje – svaki vjerovnik koji se pokuša namiriti izvan zemlje, može biti isključen od odlučivanja u Hrvatskoj.

također, treba raditi razliku između jamstava i duga kompanija jer te stvari se ne smiju brkati, jamstvima su opterećena sva ovisna društva ali jamstva su izdana upravo krovnom društvu na osnovu kojih će vjerovnici ući u kapital krovnog društva dok će ovisne kompanije i dalje nastaviti servisirati svoje obaveze kao i do sada ali to je postupak koji je tek pred nama i koji se tek treba dogovoriti i riješiti vjerovničkom nagodbom.

uglavnom, ono što želim istaknuti je , da je situacija danas bitno bolja nego prije blokade trgovanja, da tvrtke dobro posluju a problemi koncerna se riješavaju, da konkretno Ledo nije u postupku blokade stečaja ili likvidacije koji bi opravdavao ovakvu paničnu rasprodaju koju su vjerojatno potaknuli imatelji reppo dionica i panika malih dioničara niti će se u sljedećih god. dana naći u takvom problemu jer će se postići nagodba koja je u interesu svima, da su ledo i druge tvrtke obranjene, stabilizirane, posluju i da će opstati, kao samostalan subjekt ili u sklopu koncerna trenutno nije bitno ali svakako treba imati na umu da agrokor nije večinski vlasnik leda i da pokretanja postupaka oko osporavanja jamstava i sl. todoričevih gadosti kojima je isisavao tvrtke sastavnice, kao što vidimo u na belju, tek započinje.

ovo je samo moje mišljenje i shodno njemu sam donio investicijsku odluku te nije duk na kupnju niti nešto slićno, svak za sebe odlučuje

@barbosa

Drago mi je da se sve više ARGUMENTIRANO pokušava pojasniti VLASTITA pozicija o jučerašnjem trgovanju!
Ja osobno vjerujem da j velika većina bila na KUPNJI, iako se možda vara.

I dalje se vraćam na svoju tezu kojom sam i otvorio ovu žustru raspravu – je li FER cijena 10%BV-a dok se obveznice trguju na 22%.

Matematika pokazuje da i u najgoroj situaciji LEDO prolazi skoro pa ne okrznut nastavkom procesa kojega vodi Ramljak na temelju posebnog zakona!

NEOKRZNUT i to je konačna istina a ako netko misli suprotno neka to ODLIČNO argumentira!!!!

nebi se htio mjesat u meritum rasprave jer ni ja nisam pravnik ALI. Jedno je zavrsiti pravo a “nekaj sasvim drugega” je BITI DOBAR pravnik. Isto kao u svakoj drugoj struci. Ne moze se svaki zavrseni student medicine zvati doktorom. Dapace, u svavakoj struci je ogromna vecina (zvucat ce blesavo) totalne neznalice. Znaju vise od prosjeka medju needuciranom populacijom ali su daleko od “kreme” svoje struke.

U konkrentom slucaju radi se o trgovackom pravu i na razini hrvatske ima mozda nekoliko vrhunskih strucnjaka (koji i zakon, i duh zakona i sudsku praksu imaju u malom prstu) za trgovacko pravo a i medju njima bi sigurno doslo do razlicitih misljenja o istoj problematici. A kamoli da o istoj mugu raspravljati forumasi pa makar zavrsili i pravo.

KBZ je sigurno konzultirala pravnike. Kakvi su neznamo. Dali se hvataju za slamke u ovom slucaju? Vjerovatno. Slazem se da bi i Ramljak kojeg zastupa Dolicki (a taj sigurno nije bezveznjak) vec nesto poduzeo po tom pitanju. A mozda cuvaju taj adut za poslje protiv Sberbanka ako se ne “urazume”.

Uglavnom za male dionicare to je u svakom slucaju hvalevrijedna inicijativa i nemoze odmoci.

To sto je situacija bolja, ako je, to znaci da će vjerovnici bolje proći. Za postojeće dioničare to ništa ne znaci. Oni su završili “u stečaju” danom otvaranja izvanredne uprave. Sve obveze, pa čak i nedospjele su dospjele, uključujući i jamstva. Treba promatrati vremenski kontekst price i slijed dogadjaja, a ne zaključivati unazad odnosno na prošle dogadjaje gledati iz pozicije sadašnjosti. Kapitala u Agrokoru, a ni u većini ovisnih društava vise nema, kada se naravno uključe jamstva u jednadžbu. Pritom mislim knjigovodstvenog kapitala. Taj je naime jedini bitan za zaključenje nagodbe odnosno iz pozicije postojećih dionicara.Ovaj obrtni, zahvaljujući kojem društva danas funkcioniraju odnosno cijeli sustav došao je nakon otvaranja izvanredne uprave i ima prednost naplate pred svim dotadašnjim tražbinama isključujući fiducijarna jamstva i izlučna i razlučna prava.

I to u koji će kapital vjerovnici ući to ćemo tek vidjeti. Jer ako udju u kapital postojećeg ili nekih novih društava nastalih odvajanjem i/ili likvidacijom Agrokora njima opet ostaju jamstva. Odnosno vjerojatno ih neće htjeti skinuti jer to je jedina produktivna i vrijedna imovina/biznis na koji oni mogu računati iz svojih potraživanja odnosno jamstava. U suprotnom, za skidanje jamstava, vjerojatno će inzistirati da udju u vlasnistvo upravo te imovine koja ima vrijednost i generira keš. Bez te imovine, oni nemaju zapravo ništa jer eventualnom prodajom te imovine oni ne dolaze neposredno do novca nego novac dobiva Agrokor ili njegov sljednik. Nekako sumnjam da će se tom imovinom nastaviti trgovati na uredjenom trzistu i da će na taj način vjerovnici željeti vrednovati svoja postojeća potraživanja prema sustavu. Tehnički je jednostavnije izvesti pretvaranje dugova u vlasničke udjele na razini postojećeg ili nekog “novog” Agrokora, al iz pozicije vjerovnika to vjerojatno nije i isplativije odnosno bolje za njih.

nebi se htio mjesat u meritum rasprave jer ni ja nisam pravnik ALI. Jedno je zavrsiti pravo a "nekaj sasvim drugega" je BITI DOBAR pravnik. Isto kao u svakoj drugoj struci. Ne moze se svaki zavrseni student medicine zvati doktorom. Dapace, u svavakoj struci je ogromna vecina (zvucat ce blesavo) totalne neznalice. Znaju vise od prosjeka medju needuciranom populacijom ali su daleko od "kreme" svoje struke.

U konkrentom slucaju radi se o trgovackom pravu i na razini hrvatske ima mozda nekoliko vrhunskih strucnjaka (koji i zakon, i duh zakona i sudsku praksu imaju u malom prstu) za trgovacko pravo a i medju njima bi sigurno doslo do razlicitih misljenja o istoj problematici. A kamoli da o istoj mugu raspravljati forumasi pa makar zavrsili i pravo.

KBZ je sigurno konzultirala pravnike. Kakvi su neznamo. Dali se hvataju za slamke u ovom slucaju? Vjerovatno. Slazem se da bi i Ramljak kojeg zastupa Dolicki (a taj sigurno nije bezveznjak) vec nesto poduzeo po tom pitanju. A mozda cuvaju taj adut za poslje protiv Sberbanka ako se ne "urazume".

Uglavnom za male dionicare to je u svakom slucaju hvalevrijedna inicijativa i nemoze odmoci.
[/quote]

Bolje da se niste miješali.

Ante Ramljak, intevju VL. 4.11.2017.

Plan održivosti jasno pokazuje dobru perspektivu koju mogu imati kompanije iz sustava Agrokor

Što se tiče budućnosti, dvadesetak kompanija Agrokora iz divizija maloprodaja, prehrana i poljoprivreda neupitno ima dobru tržišnu perspektivu, uspijemo li restrukturirati ogromne dugove nagomilane proteklih godina …
U međuvremenu, zahvaljujući Zakonu o postupku izvanredne uprave, svim dobavljačima plaćen je dio dugova, onima najmanjima plaćeni su cjelokupni iznosi, a plaćanje kredita i kamata odnosno financijskih obveza je zamrznuto do okončanja ovog postupka.

Poznate su i tražbine. Iako tražbine još nismo objavili, što ćemo učiniti u tjednu koji je pred nama, poznato je da je ukupan iznos priznatih i nepriznatih tražbina oko 58 milijardi kuna. U taj iznos uključena su i potraživanja između kompanija unutar sustava Agrokor.

Proizvodne tvrtke bolje posluju. Kakvi su rezultati? Od kada smo proizvodnim tvrtkama uspjeli osigurati likvidnost za pripremu sezone i redovno poslovanje, neke od njih ostvaruju rekordne rezultate. Neopterećene u ovom kratkom periodu teretom vraćanja dugova Agrokora i oboružane svježim kapitalom, kompanije koje proizvode primjerice pića i sladoled iskoristile su maksimalno dobru sezonu i vremenske uvjete i za njih bi 2017. na kraju mogla biti rekordna godina. To pokazuje perspektivu, za koju je, naravno, prvi i najvažniji preduvjet nagodba.

Moramo prijaviti priznate i nepriznate tražbine, sud mora odlučiti o priznavanju tražbina, mora biti osnovano stalno vjerovničko vijeće s razredima razvrstanim prema vrstama tražbina i s predstavnicima razreda vjerovnika iz tog vijeća moramo početi razgovore o nagodbi. U međuvremenu, pripremamo okvir koji mora biti dovoljno jednostavan da u kratkom roku koji imamo na raspolaganju nagodba zaista i može biti provedena

Prije svega, ni jedan vjerovnik ne može se naplatiti dva puta, izvan Hrvatske i u Hrvatskoj. Teza da će bilo koji vjerovnik kroz prisilne naplate doći do cijelog Agrokora nikako ne može stajati, jer je više od 90 posto tražbina neosigurano odnosno nije osigurano imovinom kao kolateralom.

eto, kao naručeno, da se ne prepucavamo sa glupostima i poluinformacijama te individualnim tumačenjima nekompetentnih forumskih nickova…

I te neosigurane tražbine imaju prioritet naplate ispred dionicara. To da li su osigurane ili neosigurane sa stajališta vlasnika postojećeg vlasničkog kapitala ili dionica je nebitno. Zisku?

Dakle, poslije ovih osiguranih naplaćuju se neosigurane. Dioničari su na samom kraju cijele price. Zato oni odgovaraju vjerovnicima do visine vlastitog uloga, a ne drugom svojom imovinom. Osim ako ne izdaju vlasnicima duga ili vjerovnicima, jamstva.

Imaš Agrokorovo izvješće.

Imovina je oko 16 milijardi kuna a OSIGURANI dug je oko 20 milijardi – razlika 4 milijarde ali ide SOLIDARNO na:
agrokor trgovina doo, jamcica, konzum, ledo, ledo čitluk, pik vinkovci, sarajevski kiseljak, zvizda, vupik, belje i konzum sarajevo.
[/quote]

Koje ti to izvješće točno gledaš?

Konsolidirana imovina koncerna sigurno nije 20 mlrd. kuna nego 41,74 milijardi kuna, a obveze 56,29 milijardi kuna. Otuda je kapital negativan u iznosu od 14,53 mlrd. kuna. Kada se dodaju nekontrolirajuci interesi to iznosi 17,9 mlrd. kuna.

http://www.agrokor.hr/repository/files/1/0/10860b0fd60166cd3a16b69be77a893e.pdf

Str. 13 originalnog izvješća.