LEDO (Ledo d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska LEDO (Ledo d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Kazu ide nagodba debt to equity.Ides miki


Kazu ide nagodba debt to equity.Ides miki

Mislite “debt to equity” DOKAPITALIZACIJOM drustava kceri koja su dala jamstva?
Sve drugo je po meni vrlo malo vjerovatno!

Nece nitko kolega vas pitat..a ni mene..Za sad nema govora o dokapu nego raspodjeli dionica Agrokora…tj ulasku vjerovnika u vlasnicku strukturu

1. ADRIA GROUP HOLDING B.V. (30622891083) 344.120 95,52 Osnovni račun
2. ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)/EUROPEAN BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT (65196735166) 7.468 2,07 Skrb. račun
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473) 2.965 0,82 Skrb. račun
4. AGROKOR D.D. (05937759187) (1/1) 2.960 0,82 Osnovni račun
5. TODORIĆ IVICA (05859927944) 2.733 0,76 Osnovni račun
Ukupno: 360.246 100,00

Pozdrav

svi smo mi Crobex


Nece nitko kolega vas pitat..a ni mene..Za sad nema govora o dokapu nego raspodjeli dionica Agrokora…tj ulasku vjerovnika u vlasnicku strukturu

1. ADRIA GROUP HOLDING B.V. (30622891083) 344.120 95,52 Osnovni račun
2. ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)/EUROPEAN BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT (65196735166) 7.468 2,07 Skrb. račun
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473) 2.965 0,82 Skrb. račun
4. AGROKOR D.D. (05937759187) (1/1) 2.960 0,82 Osnovni račun
5. TODORIĆ IVICA (05859927944) 2.733 0,76 Osnovni račun
Ukupno: 360.246 100,00

Pozdrav


Naravno da nitko nas nece pitati.I dakako da ne treba jer nismo mi ni banke ni vjerovnici,a dionicari se i tako vise nista ne pitaju,zar ne?
Moguce je teoretski da se najprije podjele dionice Agrokora,a na osnovu njih da novi vecinski vlasnici pokrenu dokapitalizacije u drustvima-kcerima,zar ne , kako je radio i Todoric dok je bio vlasnik?
Znaci moze prije ili poslije,ali mislim da ce se dokapitalizacije tesko izbjeci!!!
No,pricekajmo malo pa cemo vise znati!

Jap, spominje se debt to equity…

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/otkrivamo-ubrzava-se-rasplet-u-agrokoru-proces-ce-ici-znatno-brze-nego-sto-su-mnogi-ocekivali-doznali-smo-kljucnu-novost-za-buducnost-koncerna/6680649/

Zar ne pise u clanku debt to equity na razini Agrokora kao cijeline?

Ovaj komentar nije preporuka za kupnju ili prodaju. Moje računice i razmatranja mogu biti netočni i nesuvisli, stoga se nikako pri mogućim investicijskim razmatranjima nemojte oslanjati na njih.

Citiram:
“Najvažnija je novost da se neće ulaziti u parcijalna rješenja, tj. ići na nekakvu prodaju po dijelovima, ili u bilo kakva specifična rješenja po sastavnicama koncerna; nakon nagodbe vjerovnika morat će se krenuti u zamjenu dugova za vlasništvo (debt-equity swap) u Agrokoru kao cjelini, a time će se trajno promijeniti vlasnička struktura Agrokora i stvoriti pravne i financijske predispozicije za nastavak restrukturiranja.”
Dakle ,prvo (po toj ideji-formuli) ulazak u vlasnicku strukturu Agrokora,a nakon toga restrukturiranje(citaj-dokapitalizacije)!
To bi i bio logican slijed.Prvo se rjesiti “gazde”(izvlastiti ga),a zatim dokapitalizirati tvrtke-kceri.
Dakle nece se “stati ” samo na “debt-equity swap” Agrokora,vec je to pretpostavka za daljnje restrukturiranje i onda posljedicno i skidanje jamstava.
I to je cak dobro i odrzivo rjesenje.


Citiram:
"Najvažnija je novost da se neće ulaziti u parcijalna rješenja, tj. ići na nekakvu prodaju po dijelovima, ili u bilo kakva specifična rješenja po sastavnicama koncerna; nakon nagodbe vjerovnika morat će se krenuti u zamjenu dugova za vlasništvo (debt-equity swap) u Agrokoru kao cjelini, a time će se trajno promijeniti vlasnička struktura Agrokora i stvoriti pravne i financijske predispozicije za nastavak restrukturiranja."
Dakle ,prvo (po toj ideji-formuli) ulazak u vlasnicku strukturu Agrokora,a nakon toga restrukturiranje(citaj-dokapitalizacije)!
To bi i bio logican slijed.Prvo se rjesiti "gazde"(izvlastiti ga),a zatim dokapitalizirati tvrtke-kceri.
Dakle nece se "stati " samo na "debt-equity swap" Agrokora,vec je to pretpostavka za daljnje restrukturiranje i onda posljedicno i skidanje jamstava.
I to je cak dobro i odrzivo rjesenje.

Zanimljivo je vaše razmišljanje…znači “debt to equity” na razini koncerna, a dokapitalizacija potom na razini sastavnica koncerna. Nije li logičnije u takvom raspletu dokapitalizirati koncern, a ne sastavnice??? Molim vas da obrazložite zašto bi po vama dokapitalizacija krenula u smjeru sastavnica, odnosno “tvrtka-kćeri” kako ste ih nazvali.

TRTF-R-A: Bio on crn ili bijel, tartuf je uvijek gastronomski dragulj. Ali kao i svaki drugi dragulj i tartuf se teško pronalazi.

Ja evo ne vidim razloga da se dokapotalizira sastavnice, jer sastavnice su djelovi koncerna koji imaju neke novce, a vrhu komcerna ti isti novci nedostaju….

Ovaj komentar nije preporuka za kupnju ili prodaju. Moje računice i razmatranja mogu biti netočni i nesuvisli, stoga se nikako pri mogućim investicijskim razmatranjima nemojte oslanjati na njih.


Ja evo ne vidim razloga da se dokapotalizira sastavnice, jer sastavnice su djelovi koncerna koji imaju neke novce, a vrhu komcerna ti isti novci nedostaju….

ne vidis razlog?
Jel vidis razlog zasto je npr. todoric dug od 1,5mlr belja pretvorio u udjele i povecao vlasnistvo 67% na 94%?



Ja evo ne vidim razloga da se dokapotalizira sastavnice, jer sastavnice su djelovi koncerna koji imaju neke novce, a vrhu komcerna ti isti novci nedostaju….

ne vidis razlog?
Jel vidis razlog zasto je npr. todoric dug od 1,5mlr belja pretvorio u udjele i povecao vlasnistvo 67% na 94%?
[/quote]

Pa vidio se razlog i tada. Prevelik dug u odnosu na njegov povrat i kapital. Nemogućnost servisiranja dugova vodila je ka jedinoj logičnoj stvari – zamjeni duga za kapital.

Druga je stvar zašto je on toliko investirao, u tako kratkom roku i doveo tada firmu u probleme serivisiranja dugova.

Ja isto ne vidim razlog dokapitalizacije sastavnica osim pokrivanja negativnog kapitala nakon otpisa potraživanja unutar grupe i formiranja obrtnog stocka kapitala za nastavak nesmetanog poslovanja. Ako kapital poslije otpisa nije negativan te postoji dovoljno kapitala za nesmetano poslovanje (obrtnog kapitala i kapitala za vraćanje dugova) ne postoji potreba za dokapitalizacijom.



Citiram:
"Najvažnija je novost da se neće ulaziti u parcijalna rješenja, tj. ići na nekakvu prodaju po dijelovima, ili u bilo kakva specifična rješenja po sastavnicama koncerna; nakon nagodbe vjerovnika morat će se krenuti u zamjenu dugova za vlasništvo (debt-equity swap) u Agrokoru kao cjelini, a time će se trajno promijeniti vlasnička struktura Agrokora i stvoriti pravne i financijske predispozicije za nastavak restrukturiranja."
Dakle ,prvo (po toj ideji-formuli) ulazak u vlasnicku strukturu Agrokora,a nakon toga restrukturiranje(citaj-dokapitalizacije)!
To bi i bio logican slijed.Prvo se rjesiti "gazde"(izvlastiti ga),a zatim dokapitalizirati tvrtke-kceri.
Dakle nece se "stati " samo na "debt-equity swap" Agrokora,vec je to pretpostavka za daljnje restrukturiranje i onda posljedicno i skidanje jamstava.
I to je cak dobro i odrzivo rjesenje.

Zanimljivo je vaše razmišljanje…znači "debt to equity" na razini koncerna, a dokapitalizacija potom na razini sastavnica koncerna. Nije li logičnije u takvom raspletu dokapitalizirati koncern, a ne sastavnice??? Molim vas da obrazložite zašto bi po vama dokapitalizacija krenula u smjeru sastavnica, odnosno "tvrtka-kćeri" kako ste ih nazvali.
[/quote]
Prije svega,onih tvrtki kceri koje su i solidarni jamci i koje imaju odredenu vrijednost.
Koncern je samo “prazna ljustura” i koji je prezaduzen i izgubio vrijednost i znacaj, odlaskom “gazde”!
Niti jedan vjerovnik nece pristati na skidanje solidarnih jamstava svake tvrtke -kceri koje su jamstva dale ,dok ne ude u njihovu vlasnicku strukturu ili im se novac ne vrati.Ta to je barem jasno,zar ne?
No ,za bilo kakvo odrzivo rjesenje,najbrzi put je (ne i jedini) uci najprije u vlasnicku strukturu koncerna,a zatim u istim omjerima u vlasnistvo tvrtki-kceri,skinuti jamstva(sporazumno) i nastaviti s radom pod novim vlasnicima.
Problem je SBERBANK ,ali ne samo on,dakle vjerovnici koji su vec pokrenuli ovrhe u Crnoj Gori,Srbiji,Sloveniji,BiH i to mogu biti pokrenuti sporovi i arbitraze u Londonu i New Yorku.
Bilo bi iznimno dobro kada bi SBERBANK postao “dio rjesenja”,a ne vodio sporove i “opstruirao” proces nagodbe.

New Report

Close