Prva točka osporavanja nema veze s HR zakonima, nula bodova.
Druga točka je kaznena odgovornost .
I treća točka o kojoj pišem od prvoga dana može držati vodu. Ledo nema nikakve koristi od tih jamstva, ali mislim da će to sud morati poništiti. Ramljak nema ovlasti ni težinu to napraviti .
Međutim , svi mi skupa, dioničari, Ledi, Ramljak, Vlada ima jednog teškog protivnika u tome ; banke.
Znači Ledo je ta jamstva izdao Adrisu a koji se već izjasnio službeno da se toga noktima drži kako bi opravdao svoju pozajmicu od milijardu Kuna Agrokora, iako su to Vlaho i Toda na špriceru usput dogovorili , kao mi smo Baje. Baje koje mlate tuđim kur…
Ostala jamstva idu bankama, nešto domaćim , ali i problem, ino bankama prema ino zakonima
Netko je ovdje spomenu i Hanfu; u svakoj normalnoj zemlji, gdje dioničari trguju dionica u vjeru vladavine prava, prvo bi oni pred zakonom odgovarali
Mislim da je za 1. točku nadležan sud u inozemstvu, ipak kredit nisu dale naše banke nego strane…
Dobro, da čujem, koliko drži vodu ovaj dokument što su ga poslali OMF i drugi investitori?
Ja sam bio optimista kada sam se krcao sa Ledom po 3500 i Beljem po 8-10 kn. Koliko vidim taj optimizam je svaki dan sve opravdaniji. Ledo nam bez tih jamstava vrijedi 10k+. U prodaji i više. U nekim društvima Agram je pokupio dosta dionica. Oni će se boriti za svoje. Pitanje da li se bilo kakve dokapitalizacije uopće mogu izglasati na skupštimama. Vidimo i Todorić se vraća u igru polako. Ako se pokuša silom ići u napratu jamstva prijeti se pokretanjem sudskih procesa koji sve mogu zaustaviti na neodređeno. Bude zanimljivo u svakom slučaju.
To bi moglo biti ovdje.
GLAVA VI.
POVEZANA DRUŠTVA
Odjeljak 3.
OVLASTI I ODGOVORNOST U SLUČAJU OVISNOSTI DRUŠTVA
Pododjeljak 1.
Ovlasti i odgovornost iz ugovora o vođenju poslova društva
Pravo vođenja poslova društva
Članak 493.
(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo je ovlašteno upravi, odnosno izvršnim direktorima ovisnoga društva davati upute glede vođenja poslova društva. Ako ugovorom nije drugačije određeno, mogu se dati i upute koje su štetne za ovisno društvo, ako služe interesima vladajućega društva ili društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern.
Ledo, mislim nema potpisan ugovor o vođenju poslova sa Agrokorom, (ugovor se glasa na skupštini sa 75% glasova)
Pa prema tome ovaj članak je na snazi.
Pododjeljak 2.
Odgovornost kada nema ugovora o vođenju poslova društva
Granice utjecaja
Članak 496.
(1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo ne smije koristiti svoj utjecaj da ovisno društvo uputi na to da poduzme štetne pravne poslove ili da poduzme ili propusti radnje na svoju štetu, osim ako se vladajuće društvo obveže da će ovisnome društvu nadoknaditi štetu koja bi mu time nastala.
Mislim da se mirovinci pozivaju na ovo, skupština dioničara nije glasala ni za jednu odluku uključujući i za jamstva, pa prema tome nisu obvezni prema njima, nego samo agrokor.
bravo, odlično si poklopio pravnog “””znalca””” bisakovia
Prvo, ta jamstva nisu navedena u godišnjim i revizorskim izvješćima Leda i Jamnice, a za što potpisnici pisma tvrde da je kršenje IAS-a 37, odnosno jedne od odredbi Međunarodnog računovodstvenog standarda.
Drugo, ta jamstva nisu odobrili dioničari Leda i Jamnice na godišnjim skupštinama dioničara.
I treće; nije osigurana odgovarajuća mjerljiva korist za Ledo i Jamnicu u zamjenu za dana jamstva.
Stoga je, smatra dio hrvatskih mirovinaca, kao i međunarodnih investitora, upitna izvršivost izdanih jamstava i to, kako su napisali, ne samo po zakonima New Yorka, nego i sudova Hrvatske i
1. Za prvu točku – točno, nisu navedena jamstva u FI.
Ali onda se postavlja sljedeće pitanje: zašto su mirovinci na godišnjim skupštinama glasali za usvajanje tih istih FI, koja sada osporavaju?
2. Jamstva nisu odobrili dioničari – točno. Ali sukladno važećem Statutu očito nisu ni trebali!
Ali se postavlja pitanje zašto mirovnici prethodno ulaganju u +25% dionica nisu tražili izmjenu Statuta kojom bi se uvelo navedena odredba? Svi znamo da su djelovali zajednički tada, i da su to lako mogli učiniti.
Ovdje se postavljaju vrlo važna i teška pitanja – a to je da li su mirovnici učinili sve što su mogli da zaštite svoje ulaganje? Pročitajte gornje još jednom pa zaključite kolika je dimenzija problema i implikacije….
kuha se kuha 😉
http://www.zse.hr/default.aspx?id=77650
Dokument iu Jutarnje lista…
Ledo i Jamnica su dugo godina slovili kao sigurna ulaganja za dioničare. Kroz zadnje godine, naročito nakon dokapitalizacije Leda po 8 tisuća kuna od strane mirovinaca tu se “navuklo” i dosta privatnih iskusnih ulagača, nakon isplate prve dividende osjećaj “dobrog posla” je još više porastao. A na kraju “hladan tuš” pod pokroviteljstvom Gazde i njegovih mahinacija.
Volio bih da se ovo raspetlja u korist malih dioničara jer je tu mnogo kapitala zarobljeno. Iako iskreno sumnjam da će se u dogledno vrijeme tu nešto značajnije napraviti jer previše je sve to zakukuljeno i zamumuljeno. S pravne strane svako ta jamstva tumači na svoj način, ovisno o tome da li je vjerovnik ili dužnik.
Financijsko poslovanje i predstečajna nagodba – Financijsko poslovanje i predstečajna nagodba
Broj klase:423-08/14-01/52
Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2
Zagreb, 31.03.2014
Naplata duga od jamca platca za potraživanje prijavljeno u postupku predstečajne nagodbe
Nastavno na Vaš upit da li vjerovnik koji je prijavio svoje potraživanje prema dužniku u postupku predstečajne nagodbe, može naplatiti svoju tražbinu od jamca platca puštanjem Financijskoj agenciji na naplatu zadužnice, te da li je Financijska agencija smjela provesti postupak takve naplate od jamca platca za dug koji je već prijavljen u predstečajnu nagodbu i da li je vjerovnik postupio u suprotnosti sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jer je svoju tražbinu naplatio od jamca platca a ne od predstečajnog dužnika. U vezi navedenog odgovaramo kako slijedi; Jamac platac odgovara vjerovniku kao i glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjene bilo od glavnog dužnika, bilo od jamca platca ili od obojice u isto vrijeme. Prema članku 114. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11), vjerovnik glavnog dužnika dužan je prijaviti svoju tražbinu u stečaj i o tome obavijestiti jamca, jer ne postupi li tako odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj imao zbog propuštanja. Ako nemaran vjerovnik ne prijavi u stečaj jamstvom osiguranu tražbinu koju ima prema glavnom dužniku, posljedice bi snosio jamac, jer ako se vjerovnici ne bi mogli namiriti iz stečajne mase, mogli bi se namiriti od jamca, a jamčevo regresno pravo prema dužniku ne bi se moglo ostvariti. Prema članku 114. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima, smanje li se obveze glavnog dužnika u stečajnom postupku ili u postupku preustroja, to istodobno ne povlači i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze. Jamčeva obveze i dalje ostaje u nesmanjenom opsegu bez obzira na to što je zbog stečaja ili preustroja smanjena obveza glavnog dužnika. Ako vjerovnik prijavi svoje potraživanje u postupak predstečajne nagodbe a već vodi ovrhu protiv treće osobe ili je namjerava pokrenuti za vrijeme trajanja predstečajnog postupka, predstečajna nagodba ne utječe na provedbu ovrhe. Ako vjerovnik sklopi nagodbu sa predstečajnim dužnikom na otplatu smanjenog iznosa tražbine, još uvijek mu ostaje pravo da se za ostatak dugovanja namiri od treće osobe. Nadalje, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), izričito navodi u članku 66. stavku 14. da predstečajna nagodba nema učinak na tražbine vjerovnika prema solidarnim dužnicima i jamcima platcima koji pored dužnika iz predstečajne nagodbe stoje u obvezi prema tom vjerovniku. Navedenim člankom zakona izričito je predviđeno odstupanje od načela akcesornosti (posljedica akcesornosti je da je obveza jamca redovito jednaka obvezi glavnog dužnika). Ovo iznimno zakonsko odstupanje opravdava se dobrovoljnim preuzimanjem rizika od strane jamca i jamstvo kao sredstvo osiguranja što štiti vjerovnika od rizika nesposobnosti i nemogućnosti (insolventnosti) glavnog dužnika podmirit obvezu. S obzirom da vjerovnik nije odustao od svojeg potraživanja u odnosu na jamca platca, s aspekta prisilne naplate, zadužnica se naplaćuje s računa jamca platca, neovisno o statusu glavnog dužnika. U predmetnom slučaju Financijska agencija je ispravno postupila, izdajući nalog banci da izvrši osnovu za plaćanje na računima jamca platca, budući da Fina nije u mogućnosti utvrđivati kada je tražbina iz osnove za plaćanje nastala i nema ovlasti ulaziti u sadržaj pravnih odnosa i odnose između stranaka već ista postupa sukladno dostavljenoj osnovi za plaćanje, na način i u opsegu određenim osnovom za plaćanje. Slijedom navedenog, vjerovnik i Financijska agencija u cijelosti su postupili sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kao i temeljem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Sava – omašili ste ceo fudbal…
1. Za prvu točku – točno, nisu navedena jamstva u FI.
Ali onda se postavlja sljedeće pitanje: zašto su mirovinci na godišnjim skupštinama glasali za usvajanje tih istih FI, koja sada osporavaju?
2. Jamstva nisu odobrili dioničari – točno. Ali sukladno važećem Statutu očito nisu ni trebali!
Ali se postavlja pitanje zašto mirovnici prethodno ulaganju u +25% dionica nisu tražili izmjenu Statuta kojom bi se uvelo navedena odredba? Svi znamo da su djelovali zajednički tada, i da su to lako mogli učiniti.
Ovdje se postavljaju vrlo važna i teška pitanja – a to je da li su mirovnici učinili sve što su mogli da zaštite svoje ulaganje? Pročitajte gornje još jednom pa zaključite kolika je dimenzija problema i implikacije….
[/quote]
kravaipile jako dobra analiza. nije mi jasno pismo mirovinaca, ako već kažu da Buk nije njihov, zašto nisu naprosto prodali dionice kad ih je već ne-njihov Buk podržao takvu štetnu radnju?
kravaipile jako dobra analiza. nije mi jasno pismo mirovinaca, ako već kažu da Buk nije njihov, zašto nisu naprosto prodali dionice kad ih je već ne-njihov Buk podržao takvu štetnu radnju?
Naš predstavnik nije naš?
Sad je teza da je on/oni tamo bili u svojstvu privatne osobe, i da nemaju nikakve veze sa društvima gdje su bili zaposleni. Možeš misliti.
A bilo bi zgodno pitati postoji li neki interni pravilnik koji se recimo zove “Postupanje povezanih osoba društva za upravljanje mirovinskim fondom u tijelima upravljanja društava gdje je fond ulagatelj” (ili slično) – koji regulira kako će ta osoba glasati na Skupštini ili NO?
HANFA takve stvari prati i odobrava, čudo bi bilo da ne postoji procedura – a onda temeljem te i takve procedure ne mogu reći “nismo znali” – ili su je kršili pa nisu tražili internu suglasnost, ili su znali. A ako ne postoji procedura – to je onda kardinalna stvar na razini sustava, vjerujte da je HANFI u interesu da se njih ne može prozivati da nisu kontrolirali proces ulaganja.
jasno je da lažu. dao sam si malo truda i našao ovo, koja je procedura da se pokrene ovaj postupak?
Odgovornost mirovinskog društva
Članak 61.
(1) Mirovinsko društvo odgovorno je članovima mirovinskih fondova za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i statutom mirovinskog fonda.
(2) U slučaju da mirovinsko društvo ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim Zakonom ili statutom mirovinskog fonda, mirovinsko društvo odgovara članovima mirovinskog fonda za štetu koja je nanesena imovini mirovinskog fonda, a koja je nastala kao posljedica propusta mirovinskog društva u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.