Nisu jasno odredjene. Da je tome tako onda bi svi znali sve, a istina je da nitko ništa ne zna. Obveze po jamstvima će se tek utvrđivati.

Ako se dio neoperativne i imovine koja nije pod jamstvima proda po nekoj razumnoj cijeni i na taj način umanji ili uspješno rerefinancira dug po nižoj stopi i na dulji rok, moguće je nastaviti poslovanje većine koncerna i čak izbjeći ili umanjiti šišanje većine vjerovnika pa i dioničara u ovisnim firmama. Ponavljam, to je proces a ne jednokratan dogadjaj i nije realno očekivati da će vjerovnici iz svih skupina, pa i dioničari olako pristati na nešto takvo. A pogotovo jer je prilično nejasno tko je tu kome u vjerovničko dužničkom smislu nadređen, a tko podredjen. Pored toga neke firme su dobile i novog kontrolnog suvlasnika, bas me zanima kako će provesti takve skupštinske odluke podredjenih društava bez njihova pristanka i to unatoč lex specijalisu koji je nedavno stupio na snagu. Sve će završiti u tužbama i sporovima. Dakle, nužan je dogovor, a svima je u interesu da zaštite svoje pozicije i održe društva, pa i koncern. Samo na taj način mogu maksimizirati svoj utjecaj i zaštiti potraživanja i vlasnistvo. To je i osnovna zadaća povjerenika, a ne da arbitrarno sudi o tome sto je čije i nameće zakonski ni poslovno neodrživa rješenja.

Ako hoćete ostati bez imovine onda je sadašnji model idealan za takvo nešto.
Odabirom modela – odabrana je i sudbina.
Ukoliko davatelji jamstava istaknu svoja prioritetna prava – a to je i interes države jer to je jedan zdravi dio HR gospodarstva – onda oni preuzimaju kontrolu nad Agrokorom.
Nikakve banke jer njihova potraživanja još nisu dospjela a prepuštanje upravljanja za pišljivih 80m eura je pljačka bez presedana.
Svaka zdrava firma iz sustava Agrokora može svaka ponaosob restrukturirati svoj kratkoročni dug a data jamstva kroz otplatu istih može pretvoriti u vlasništvo nad Agrokorom.

Pročitaj Članak 29. stavak 4.ZAKONA O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_32_707.html

Sve tražbine su dospjele otvaranjem postupka izvanredne uprave. A sto to točno znaci, to ćemo tek vidjeti. Zato oprez, ali i pozornost. Treba dobro proučiti najprije Zakon.

Koliko glasova na skupštini treba za izglasavanje dokapitalizacije?

@Babo
Jamstva i obaveze po jamstvima,utvrduju se ugovorima,koji su vec sklopljeni i ne mogu se jednostrano mijenjati!

Al jamstva nisu utvrdjena. Uzmi prospekt bilo koje obveznice i tamo nije jasno ni jednoznačno opisano kako se aktiviraju jamstva ni sto ona de facto, a ni de iure znače. Osim da pokrivaju iznos duga. To je uglavnom Generalna klauzula kojom je vjerovnicima dano pravo da potražuju, a sto točno i na koji način, to nije egzaktno opisano. Uključimo li u to i različite na nacionalne jurisdikcije i običajno pravo mjesta kotacije, izdavatelja obveznica i sl. te validnu medjunarodnu praksu imamo tek predmet i iznos spora. Zato je i vjerovnicima po svim, pa i financijskim dugovima interes da se nagode. Da li oni pritom imaju neka veća odnosno prioritetnije prava od drugih financijskih ili čak poslovnih vjerovnika ili prioritet naplate osim izlučnih i razlučnih vjerovnika, nejasno je.

Jamstva Agrokoru su vam ono što se kaže off balance sheet liability. Tj ne prikazuju se u bilanci.
Ja sam isprva mislio da tržište previše drami dok nisam ispipao situaciju bolje.

Ulazak u Ledo i slično sada je donekle špekulacija . Da li se može isplatiti? Može. Da li možeš podudlati svoj novac. Itekako.

Ima jedan konzervativni model koji ja vratim u glavi apropo razrjeđenje što smo pricali

@Babo
Ovdje se primjenjuje opceprihvacene uzance medunarodnog prava koje su sastavni dio obveznog prava svih relevantnih drzava svijeta!
Jamstva se aktiviraju kada osnovni duznik ne moze ispunjavati svoje ugovorne obaveze !
Nacini namire od jamaca takoder su propisani ovrsnim zakonima,a kada je kreditor strana Banka ili Fond,primjenjuje se i medunarodno pravo,a nadleznost stranog suda se u pravilu utvrduje ugovorom!
Doduse, nemamo izvorne ugovore o kreditiranju od svake banke kreditora,da bismo znali sve odredbe!
U slucaju kolizije naseg i “stranog” prava i nadleznosti bi se prinjenjivale i odredbe medunarodnog prava.
Ovdje je sve slozeno stoga sto su obveze ogromne i jos u cijelosti neutvrdene(i Ramljak ne vjeruje izvjescima),a mi niti ne znamo niti mozemo znati za sve hipoteke,zalozna prava,etc.
Ako i kada dode do stecaja ,onda sud u skladu sa svojim ovlastenjima preuzima vodenje postupka!

Obzirom da niti ti niti ja ne znamo sto piše u ugovoru, nije korektno pisati da će dioničari biti u potpunosti razvodnjeni i izgubiti svoj kapital. To je moguće, al pitanje je u kojoj je mjeri vjerojatno. Dugovi nisu “ogromni” nego su konkretni i ako nisu, utvrdit će se. Isto tako, pretpostavke na bilo kakvu prevaru “glede kuhanja poslovnih knjiga” su zasad pretpostavke bez ikakvih dokaza.

Osobne dojmove i doživljaje treba ostaviti za poeziju ili prozu, ovdje se radi o konkretnim i utvrdivim činjenicama pogotovo u smislu visine dugova, tako da treba pričekati daljnji razvoj dogadjaja i sto će revizori, ekipa za restrukturiranje i vjerovnici imati za reci. Do tada, ne može se tvrditi da su obveze vece od imovine ili obratno niti da prihodi i ostale računovodstvene kategorije nisu korektno prikazane odnosno da su lažirane. Niti da obveze pokrivene jamstvima nisu naplative. Lex Agrokor je Zakon kojim će se društvo pripremiti ili vise društava za nastavak poslovanja, dospjece dugova je poradi toga da se utvrde stvarni dugovi, imovina, kapital, ostale obveze i prava. Nakon toga, po izlasku društva iz jurisdikcije ovog zakona ono može nastaviti dalje poslovati. I moralo bi, sa novom strukturom duga, kapitala i ostalih računovodstvenih kategorija. Ne treba širiti defetizam bez čvrstog uporišta jer se to može protumačiti na pogrešan način, već biti realan i pričekati sto će reci povjerenik i ostali temeljem javno objavljenih i vjerodostojnih informacija.

@Babo
Poezijom i prozom se vi bavite.Puno rijeci ,malo ili nimalo cinjenica!Samo relativiziranje!
Nikada nisam napisao nista u svezi’kuhanja poslovnih knjiga” ili bilo kakvim” prevarama”,jer ja cak niti ne zelim vjerovati da je prevara u tom smislu bilo,vec pretpostavljam da se jednostavno preinvestiralo i prezaduzilo do te mjere da se to nije vise moglo kontrolirati!
Ja samo pisem da se jamstva moraju postovati i da je to vrlo ozbiljna stvar i da je dug velik.
Svatko ima pravo procijeniti da li je dug od 3 ili 5 MLRD EURA velik,ogroman ili mali!
I dakako,treba pricekati nova izvjesca i utvrdivanje stanja,to svakako.

tri moguće varijante, izaberite u koju vjerujete i sukladno tome kupite ili prodajte
1. pretvaranje dugova u kapital u samom agrokoru bez aktivacije jamstva. odlično za dioničare svih sastavnica grupe
2. pobijanje jamstava (vrti se ideja da jamstva nisu bila legalna jer dioničari osim agrokora nisu imali ništa od njih tj. samo štetu) ako je to moguće također odlično za dioničare svih sastavnica grupe
3. aktivacija jamstva, s obzirom da firme ne mogu to vratiti otvara se stečaj svake sastavnica grupe i onda pretvaranje duga u kapital… u ovom slučaju nitko ništa ne pita postoječe doničare te oni ostaju bez 100% kapitala

Mnogo je tu još kombinacija i medjukombinacija od navedenih.

Al zašto bi bilo koji vjerovnik tjerao u normalnim uvjetima profitabilne firme u stečaj? To bi bilo van svake pameti. A i nije moguće jer je primjena lex Agrokora praktički stečaj s preustrojem.

Da vi imate prema nekome potraživanje koje je moguće djelomično ili u značajnoj mjeri naplativo jel bi tjerali firmu u stečaj ako ne možete vratiti svih 100% odmah ili možda možete samo djelomično u dugom roku? A možete dalje normalno poslovati i plasirati robe i usluge. To bi učinili da firma ili firme nemaju brendove, postrojenja, tržište, ugovore… a društva unutar Agrokora sve to imaju.

Piše se jako mnogo gluposti u posljednje vrijeme. I širi se defetizam i beznadje bez pokrića.

A sto se tiče dioničara i njihovog “šišanja”, to je realan scenarij, no pitanje je u kojoj mjeri. Ima dosta pretjerivanja u posljednje vrijeme u javnosti.