4. U slučaju kada dionice ili udjele u poduzećima kćerima obuhvaćenim konsolidacijom drže osobe koje nisu poduzeća obuhvaćena konsolidacijom, iznos koji se pripisuje tim dionicama ili udjelima prikazuju se u konsolidiranoj bilanci kao nekvalificirani udjel.
6. Iznos dobiti ili gubitka koji se pripisuje dionicama ili udjelima iz stavka 4. prikazuje se odvojeno u konsolidiranom računu dobiti i gubitka kao dobit ili gubitak koji se pripisuje nekvalificiranom udjelu.
Lex Agrokor također nema veze sa stečajnim zakonodavstvom.
Naravno da ima. Lex Agrokor je samo poseban oblik stečaja za određeni tip poduzeća koji ispunjavaju određene kriterije. I da se sutra dogodi da tako neko poduzeće bi trebalo ući u pred(stečaj) ono bi ušlo pod kapu lex agrokora.
Naravno da ima. Lex Agrokor je samo poseban oblik stečaja za određeni tip poduzeća koji ispunjavaju određene kriterije. I da se sutra dogodi da tako neko poduzeće bi trebalo ući u pred(stečaj) ono bi ušlo pod kapu lex agrokora.
[/quote]
Lex se u svojim člancima oslanja na Stečajni zakon i tu nema spora.
Problem je što Lex sve zainteresirane dovodi u potpuno nejednak položaj, te direktno je ovlastio Ramljaka u zabrani osporavanja jamstva od strane Solidarnih jamaca.
To su dva nepojmljiva pravna akta kako za EU tako i svjetsku praksu.
Pravni poslovi su ništetni prema članku 552. ZTD zbog nedostatka suglasnosti glavne skupštine potrebne prema članku 301. ZTD.
Jamstva su nadalje ništetna jer su posljedica nedopuštenog utjecaja vladajućeg društva, jer su izdana bez suglasnosti glavne skupštine u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju 1/4 temeljnog kapitala, jer predstavljaju nemoguću činidbu u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju ukupan iznos temeljnog kapitala ovisnih društava.
Pravni poslovi su ništetni prema članku 552. ZTD zbog nedostatka suglasnosti glavne skupštine potrebne prema članku 301. ZTD.
Jamstva su nadalje ništetna jer su posljedica nedopuštenog utjecaja vladajućeg društva, jer su izdana bez suglasnosti glavne skupštine u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju 1/4 temeljnog kapitala, jer predstavljaju nemoguću činidbu u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju ukupan iznos temeljnog kapitala ovisnih društava.
Članak 301 ZTD ništa ne govori o tome 🙂 On govori o promjeni statuta, te o promjeni odnosa izimeđu različitih rodova dionica, čega ovdje nema.
Jel ti uopće čitaš što pišeš ili jednostavno na pamet lijepiš plahte?
imam Ledo i ne zanima me Antino mišljenje o tome, jer on nema svoje mišljenje, a dionice su baš osobno moje, velika razlika
Članak 301.
(1) Statut se može izmijeniti odlukom glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti nadzorni, odnosno upravni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova teksta.
(2) Za odluku glavne skupštine o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
(3) Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima dionica na štetu nekoga roda dionica, za donošenje odluke potrebna je suglasnost dioničara onoga roda dionica na čiju se štetu treba izmijeniti statut. Ti dioničari daju suglasnost u obliku posebne odluke iz članka 295. ovoga Zakona.
Čitam, čitam ai i ti sebaci na čitanje!
U ovom postupku izvanredne uprave do takove situacije ( da jamac bude zvan na namirenje jer glavni dužnik to nije učinio (niti neće doći), jer će svi glavni dužnici- subjekti nad kojima je otvoren postupak izvanrene uprave, podmiriti svoju obvezu prema svojim vjerovnicima u cjelosti ili u smanjenom omjeru ovisno o ne (dostatnosti) mase tj. imovine, dakle nije ispunjen uvjet iz čl. 104
ZOO-a.
Citiram Rješenje suda.
Jasno je da su jamstva OUT!
Pravni poslovi su ništetni prema članku 552. ZTD zbog nedostatka suglasnosti glavne skupštine potrebne prema članku 301. ZTD.
Jamstva su nadalje ništetna jer su posljedica nedopuštenog utjecaja vladajućeg društva, jer su izdana bez suglasnosti glavne skupštine u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju 1/4 temeljnog kapitala, jer predstavljaju nemoguću činidbu u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju ukupan iznos temeljnog kapitala ovisnih društava.
Jamstva je trebalo pobijati prije nego što su prispjela odnosno prije Lexa. Ali naši vrli fondovi koji su utukli u dokap Leda po 8000 kuna stotine milijuna kuna su “blejali kao tele u šarena vrata”. Koliko sam samo postova tada napisao da je to jedno od najrizičnijih ulaganja fondova u takvoj situaciji ali nailazio sam samo na podsmijeh tadašnjih ulagača. Na kraju mi je moderator i čitav profil obrisao jer je tada Gazda bio na vrhuncu moći i svi su mu lizali zadnjicu.
Groteskni razmjeri izdanih jamstava i sudužništva bit će golem problem za predstojeće restrukturiranje koncerna, a posebna drama može se očekivati u budućim pravnim bitkama, kako onim Agrokorovih vjerovnika međusobno tako i u onima koje će uslijediti nakon sigurnih tužbi vjerovnika i manjinskih dioničara protiv Agrokora i Republike Hrvatske.
Valja podsjetiti da je grupa međunarodnih investitora, kojima su se priključili hrvatski mirovinski fondovi, već predložila Vladi skidanje krajnje spornih jamstava zbog reputacijskih rizika za RH, a dali su naslutiti i moguće utuženje.
Groteskni razmjeri izdanih jamstava i sudužništva bit će golem problem za predstojeće restrukturiranje koncerna, a posebna drama može se očekivati u budućim pravnim bitkama, kako onim Agrokorovih vjerovnika međusobno tako i u onima koje će uslijediti nakon sigurnih tužbi vjerovnika i manjinskih dioničara protiv Agrokora i Republike Hrvatske.
Valja podsjetiti da je grupa međunarodnih investitora, kojima su se priključili hrvatski mirovinski fondovi, već predložila Vladi skidanje krajnje spornih jamstava zbog reputacijskih rizika za RH, a dali su naslutiti i moguće utuženje.
Jamstva se ne mogu “skinuti”!
Manjinski dionicari nisu realna opasnost za naknadu stete iz proracuna,jer ne vidim pravni osnov za takvu tuzbu.
Moguce je da neki vjerovnici tuze Drzavu,nezadovoljni svojim “tretmanom” u postupku po “Lex Agrokor”i to oni koji ne pristanu na nagodbu.Mislim da ce i oni tesko uspjeti sa tuzbom protiv Drzave.
Jamstva su definitivno nebitna u daljnjem procesu.
Već su mnoga u osporenim tablicama pa čak i ona koje je Ramljk osporio.
Iz mnogo razloga ali pročitaj rješenje suda.
Sve što je isporeno vjerovnik mora na sud.
Manjinski dioničari s tim nemaju veze i kako će proći o to potom.