Za G. KuciloOro: “Sto cemo raditi”? Pa vi i mi sigurno nista, jer nece biti posla za nas. Mi smo preskupa radna snaga kao i sada u njemackoj , pa ako niste se dobro osigurali, trazit cete hranu po smecu!
Nasa djeca mislim u HR, ce biti cistaci bazena Tajkunima, i kosit ce im travu, jer adekvatan posao nece dobiti, jer ce doci jos gladniji od nas. npr. Bugari, Turci, itd pa ce oni raditi u nasoj zemlji. Ehee, pa kad smo prodali sve strancima i nekoliko nasih polupismenih papaka ce uzivati.? Birali ste patite se i aplaudirajte
Zao mi je naroda.Ne bira se srcem, vec mozgom.
U drzavi gdje je placa 500€, a qm. stana 2500€ i vise nema buducnosti. [smiley6]

Hrvatska ide blagostanju i sreći ( kako je rekao Francek! ), što znaći da nećemo ništa raditi ( pošto i sada ništa ne radimo, ustvari naš narod i nije stvoren da radi, podneblje, mentalitet,običaji, tradicija – kojea se nesmije narušiti! )
Nismo navikli poštivati zakone, a kamoli što drugo! ( tako rekao prof. Kregar – dekan Pravnog fakulteta! )
MOLIM LJEPO – RASPAŠAJKA! – a tko hoće nekamo ići neka ide! [smiley2]
Nisam vidio MAZOHISTIČKIJI narod od HRVATSKOG![smiley2]
Samo tako – vudri ga Blaž!
Bit će bolje ( ako doživimo! )[smiley13]

04. 02. 2008. | 20:17
Indeks kreditnog sloma 2008. za 137 tržišta u razvoju nepovoljan za RH
Hrvatska četvrta u svijetu po riziku od kreditnog sloma

Pogodi li svijet kreditna kriza, Hrvatska će biti četvrto tržište u nastajanju koje će platiti najveću cijenu. Konzultantska tvrtka Aon sa stručnjacima poznate Oxford Analytice objavila je Indeks globalnog kreditnog sloma za 2008., prema kojemu su Letonija, Turska, Mađarska, Hrvatska i Libanon države najizloženije potresima na svjetskim financijskim tržištima.
Na začelju liste nalaze se brojne afričke i azijske zemlje (Libija, Brunej, Eritreja, Turkmenistan, Laos) koje ne moraju strepiti da će ostati bez stranog kapitala jer ga očito ni sada ne dobivaju. Slovenija je deseta na toj listi, Bosna i Hercegovina 34., Makedonija 48., a Srbija 50. Od europskih tranzicijskih lidera najmanje rizika veže se uz Poljsku (75), dok je Češka 20., Slovačka 15., a Rumunjska na sedmom mjestu.
Rang-lista potencijalnog kreditnog sloma mjeri fiskalni i deficit u razmjeni s inozemstvom, ovisnost o uvozu nafte, udio privatnih kreditora u dugu, otplate duga tijekom godine i brzinu rasta kredita. Kod triju od šest promatranih parametara Hrvatska je dobila oznaku visokog rizika, srednje visok rizik je kod ovisnosti o uvozu nafte i manjku u budžetu, a jedino je srednjim ocijenjen rizik kreditne aktivnosti. Rang-lista nije rađena za najrazvijenije svjetske sile i offshore financijske centre, već samo za 137 država u razvoju, a u izračun su uzeti relevantni podaci svjetskih financijskih institucija.
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kaže da je Oxford Analytika listu pripremila matematički besprijekorno, no iz nje se ne vidi da je kreditni potencijal hrvatskih građana visok jer je posljednjih godina financijska imovina rasla brže od zaduženosti, a taj trend trebao bi se dugoročno nastaviti.
Indeks kreditnog sloma i njegovi pokazatelji zavređuju povećanu pozornost te ih treba ozbiljno shvatiti. U vrijeme financijske krize znatno se pogoršava raspoloženje međunarodnih investitora prema tržištima u nastajanju kaže Stojić. [pray]

A dobro, zaduži se u CG, da bi kupovao dionice u Srbiji. I tamo sa početkom 2009 sve biti 5. Ovu godinu ćemo malo stisnuti i dobro. Svaki gubitak generira potencijalno veliki dobitak!

Ide kamo veliki stranci zele. Za hrvatskim kormilom stoji stranac.
Iz Hrvatske se izvlaci lova a za uzvrat daju krediti.
Pa oda kamo ide?
U popast!
Eto, tamo ide.
A kad popadne mozda joj i ime promjene.
Mozda u Euroland.

iz clanka http://business.hr/Default2.aspx?ref=topsent&ArticleID=def54af3-2716-45ec-bf1c-efda5bc6e92e
04.02.2008.
…Ipak najzanimljiviji je popis napomena, koje objašnjavaju zašto je svaki pojedini projekt propao ili zapao u teškoće i kašnjenja.

Tako doznajemo da je kašnjenje u dostavi natječajne dokumentacije vrlo česta pojava u državnoj upravi zbog koje propadaju mnogi projekti i Hrvatska gubi pravo na nepovratna sredstva. Tako je izgubljeno 1,1 milijun eura za projekt pomorske sigurnosti jer je potencijalni dobitnik posla obaviješten prije nego što je projekt odobrila Europska komisija, pa su sredstva EU povučena, a projekt je na kraju financiran iz proračuna.
U projektu NATURA jedna od tvrtki zainteresiranih za posao imala je povlaštene informacije, zbog čega je EK povukla 863.000 €.
Daljnjih 4,56 milijuna eura pred zamrzavanjem je jer za podršku projektu harmonizacije sudskog sustava i objave akata nije osigurana WLAN veza na svim sudovima.
Osim konkretnih projekata koji su blokirani, izvješće navodi i kašnjenje donošenja zakona, kao što su zakoni o upravnom postupku i državnim službenicima.
Bez novog zakona o državnim službenicima nema sustava nagrađivanja, koji bi stručne kadrove privukao i zadržao u sustavu. Nedostaje kadrova, a svi kadrovi koji postoje angažirani su na operativnim poslovima pa nema viška koji bi se bavio strateškim poslovima.
Zbog neiskustva blokirani su i znatno skuplji projekti poput projekta otpadnih voda, koji osim EK financira i EBRD, pa zbog kašnjenja samo jedne institucije nema aktiviranja 22,5 milijuna eura.
Da i država ima problema s ishođenjem građevinskih dozvola svjedoči projekt pomoći Romima vrijedan 2,5 milijuna eura, koji ne ide u realizaciju.
Suradnja s privatnim sektorom također ne funkcionira jer je npr. tvrtka Voće Royal kupila rabljene strojeve iako su ugovorom predviđeni novi strojevi, a inspekcija na terenu to nije uočila na vrijeme te je izgubljeno 3,23 milijuna eura.
Europska komisija upozorava i na sustav interne kontrole, koji se umjesto da utvrđuje pogreške bavi čišćenjem izvješća kako bi ona prema EU išla savršena, čime je potpuno izgubljeno povjerenje u sustav jer u EU nitko ne očekuje da nema pogrešaka već da se one detektiraju i ispravljaju.

Nemos vjerovat! Ovo je za [embarass] i za [cry]
Da nije tuzno bilo bi [lol]

U prilogu ima zanimljivih propalih projekata… Recimo:
PHARE 2006 (valjda je zapocet 2006?)
Krajnji korisnik: Ministarstvo pravosudja
Voditelj programa: Snjezana Bagic – drzavna tajnica
Naziv projekta: Harmonizacija i objavljivanje sudske prakse & Podrska sudskoj admnistraciji i upravljanju predmetima
Vrijednost: 4.560.000 EUR
Razlog neuspjesne provedbe: Zbog neispunjavanja preduvjeta (WAN-LAN mreze u sudstvu)
[shocked] [sealed]

Je, kaj bi oni htjeli TRANSPARENTNO i da kontroliraju svoju LOVU?Po hrvatskim kriterijima s njima nešto nije u redu!!!!