Prijedlog odluke o uporabi dobiti je da se sva rasporedi u zadržanu dobit, i da se isplati dividenda u iznosu od 13,80 kn po dionici iz zadržane dobiti za 2010. godinu.
Neka moja pitanja za sutra:
Pitanja o imovini i zaduživanju:
1. Zašto se društvo financira dugom pored tako velike financijske imovine?
2. Prosječna kamata na dug, prosječna kamata na depozite?
3. Kolika je zadržena dobit iz razdoblja 2005-2012. godine (ne uklj. 2012)?
Pitanja o korporativnom upravljanju i transparentnosti:
1. U pozivu, Prijedlog odluka: “Prihvaća se prijedlog” wtf? ZTD?
2. Financijska izvješća nakon skupštine!? ZTD čl 277 st 3 “Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava.” Bio prošli tjedan i nisu imali ništa od navedenog za dati na uvid ili presliku.
@snowlep
Oćeš ići na skupštinu i to iznijeti?
Da
Super!
Ajde javi što su ti odgovorili!
Bravo snowlep!
Sve predložene odluke su donesene.
O zaduživanju
Na pitanje zašto društvo ima obveze prema financijskim institucijama kada ima oročenje od 5 milijuna eura dobio sam odgovore da pogledam financijske prihode i financijske rashode, a na očito pitanje koliko je prosječna kamata na dug kada znamo da je 5m eura oročeno po 2,7%, dobio sam odgovor da ne znaju sada točno i da to ipak nije tako jednostavno (kupiš jaje po 2kn pa prodaš po jednu, ili obratno ne sjećam se iskreno).
O kadru
Ponovno je bilo riječ o istim problemima. Svi tehnološki i proizvodni uvjeti su zadovoljeni, problem je kadar. Tek mi je nedavno zapravo sinulo kako može direktor reći da u vlastitoj firmi rade ljudi koji nikako ne bi smjeli raditi, a to je da jednostavno nema boljih ljudi koji bi ih nadomjestili, čak i u ovakvom gospodarskom okruženju. Opet su obećali da će se posvetiti ljudima koji obavljaju ispod 75% norme. Rekli su da su riješili probleme krađe (ljudi pisali da su više napravili nego što jesu). Bio sam u obilasku pogona, vrijedi pogledati, strojevi su stvarno napredni ali još uvijek su potrebne ruke i oči čovjeka koji namješta sve te komade odjeće (muški sako je puno, puno kompliciraniji za izraditi nego što sam mogao zamisliti, i svaki dio sakoa se glača valjda 5 puta). Strojevi su dobri, uvjeti su klimatizirani (bilo bi pakleno bez klime), bučno je, jedino su nešto skučeni s prostorom.
O poslovanju
Povećani su prihodi od izvoza s manjom količinom robe. Ovo nije posljedica ispregovorenih većih cijena kod kupaca, dapače, još uvijek osjećaju pritisak cijene prema dolje, nego što se općenito u industriji ide prema kompliciranijim sakoima koji jesu nešto skuplji, ali zbog dodatnih postupaka kompliciraniji u izradi, pa što se tiče marže ostaje približno ista. Na domaćem tržištu je prodaja minimalno pojačana (1%), ali već u prvom polugodištu ove godine vidi se pad od nekoliko p.p. Zaključak je ostao da se ne isplati jači angažman na domaćem tržištu zato što dobavljače moraju plaćati unaprijed, a zbog komisijske prodaje potraživanja od kupaca čekaju naplatu i do godinu dana.
Zbog svega navedeno, novci se čuvaju za ulaganje u strojeve i (mislim) za crne dane. Opet kamate spašavaju stvar. Kao što sam pisao prošle godine, bez sređivanja kadrovskog problema nema srednjoročne budućnosti, a ako je nemoguće riješiti probleme, moje iskreno mišljenje je da bi za dioničare bilo najbolje isplatiti novce, a firmu pokloniti gradu/radnicima/pretvoriti u neprofitnu udrugu/zadrugu. S obzirom na navedene činjenice, mislim da možemo biti donekle zadovoljni s vođenjem firme, i osobno nemam neke zamjerke (ali opet nemam sve informacije).
Ono s čime nisam zadovoljan je odnos prema manjinskim dioničarima. Da se razumijemo, od kada sam dioničar nisam primjetio upitne dokapitalizacije ili baratanje trezorskim dionicama, nego se ovo ponajprije tiče informiranjem dioničara i poštivanjem Zakona o trgovačkim društvima. Poziv na glavnu skupštinu je objavljen u Narodnim novinama 22. 5. 2015. Prema ZTD, istoga dana su se morala izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, te na zahtjev dati na raspolaganje preslika spomenutih isprava. Mjesec dana nakon objave poziva, 22. 6., došao sam tražeći GFI, izvješće revizora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti. Jedino što sam dobio je prva stranica revizorskog izvješća (bez bilješka ili FI). Odgovor iz NO je bio da imamo neka prava po zakonima, ali da je to teško izvedivo u stvarnosti, a od predsjednika uprave da sam poštom dobio “financijsko-proizvodnu analizu za 2014. g.”.
Ako ste tražili, mogli ste dobiti prije skupštine mali svezak materijala za skupštinu koji uključuje spomenutu “financijsko-proizvodnu analizu”. Uključuje financijske rezultate poslovanja za 2014. godinu, a izrađen je 24.2.2015. Ovo je detaljni RDiG, uključujući ostvarene norme sati i sati rada, količine, plaće itd. po radnim jedinicama i više. Ono što ne uključuje je bilancu i novčani tok. Na prigovor da ovo nije godišnje financijsko izvješće koje je Zakonom propisano i koje danas usvajamo, predsjednik uprave odgovara da su podaci isti (RDiG), a da sam izvješće dobio. Istina, dobio sam ga na izričit zahtjev 45 minuta prije skupštine. Prema tome nisam na kraju pitao zašto nije u pozivu objavljen prijedlog upotrebe dobiti jer sam pretpostavio isti nezadovoljavajući odgovor.
Zadržana, neoporeziva dobit iz 2005-2012. g. imamo oko 4,5m kuna minus 441.255,00kn koje će se isplatiti kroz tjedan ili dva.
U GFI nisam vidio važnijih promjena. Zaduženost se smanjuje, što mi je drago. Dugoročne obveze su smanjene s 5m kn na 2,8m kn (sve prema bankama), a kratkoročne obveze s 11,1m na 10m kn (obveze prema bankama s 6,6m na 5,8m). Kratkotrajna imovina smanjena s¨~49m na ~46m, dakle otprilike za smanjenje duga. Sada imamo revolving devizni depozit od 5m EURA (35,549.225kn) po 2,7% godišnje. Dakle imamo 1111kn gotovine po dionici (bez potraživanja i zaliha) uz 494kn duga po dionici; razlika gotovine i duga po dionici od 617kn.
Mislim da najmanje što možemo tražiti je da se poštuju stavci 1, 3 i 7 članka 277. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno da nam se u pozivu navede odluka o upotrebi dobiti, a isti dan dostupi revidirano godišnje financijsko izvješće a ne “financijsko-proizvodna analiza” izrađena 3 mjeseci prije, jer ovako raspravljamo i donosimo odluku o nečemu što ne možemo vidjeti.
Bravo, snowlep! Puno hvala! Ovo je prava svrha foruma!!! [emo_palacg]
Pitao me jedan dioničar zašto se nisam predložio za NO [emo_namigusa] E zaboravio sam spomenuti da se gospodin Cerovečki opet pohvalio odličnom ocjenom boniteta od revizora zbog jake bilance, a kad smo kod boniteta, moj savjet je da ako vas jako zanima tromjesečno izvješće društva da razmislite o kupnji informacija o bonitetu BON-1 od FINE koji na 3. i 4. stranici sadrži par podataka o stanju i poslovanju u zadnjem tromjesečju ako ga je društvo dalo napraviti. Društvo nije obvezno ovo napraviti (makar mislim da moraju ako žele dobiti a možda i ako već koriste kredit) pa ako kupite ne garantiram da će biti informacija za zadnje tromjesčje.
Hvala snowlep.
Gazda (ili uprava) je prije nekoliko godina rekao da po njemu dionica vrijedi između 160-320. To bi značilo da cash uopće nije računao, na burzi za dodatnih stotinjak kuna na tu cijenu dobiš još tisuću casha, samo što ih nikad ne dobiš jer na njih očito uopće niti ne računa u procjeni dionice pa ih nema namjere niti aktivirat.
Mogli bi malo pojačat dividenu, ali nek se nađe za zimu.
Slavi se 60 godina kotke (http://www.poslovni-savjetnik.com/intervjui/poslovni-stil/60-godina-kotke), ovo je izjava;
“Prijelomna godina bila je 2008., kada je rukovodstvo KOTKE donijelo Plan razvoja 2008. – 2014. godine, s jasno naznačenim ciljevima: investirati u strojeve, opremu, klimu i uređenje poslovnih prostora, kao i školovanje kadrova uz pomoć Tekstilno-tehnološkog fakulteta iz Zagreba i stvoriti uvjete da KOTKA postane priznati i jedan od najpoznatijih proizvođača muških odijela u zemlji. Kroz ovo vrijeme, uz sve gore navedeno, utrošili smo cca 5.850.000 € i to uz nepovratne potpore Vlade Republike Hrvatske, zatim kredite poslovnih banaka PBZ i HBOR-a, te vlastita sredstva iz amortizacije i obrtnog kapitala. “”