Ovdje se stalno priča o proširenju zračne luke Split a prije koji dan je bio prilog na televiziji kako se zračna luka u Kaštelima zatvara a njeno preseljenje će biti negdje oko Šestanovca čak su angažirani i konzultanti iz iz londonske zračne luke Gatwick, tako da tu ostaju pomidore, krastavci i balancane kao velika perspektiva.

korisniče znalac3,
pobrkao si lončiće…o radnicima treba brinuti, ali ljudi koji žive od tuđe zemlje, pomalo je prodajući, ne mogu se zvati radnicima, ako su za tebe, korisniče, oni i dalje radnici onda je red da ti i brineš za njih, ti, a ne mi [lol]

Radnici su velika prepreka i zbog toga nitko neće kupiti DIONICE ove firme. Za zemljište se još nađu kupci (Cestar i comp).

ZRAČNA PERSPEKTIVA Resnik je Splitu dovoljan do 2040.
09 Kolovoz 2010

DR. STANISLAV PAVLIN, AUTOR PROJEKTA RAZVOJA SPLITSKOG AERODROMA

Grad Split neće trebati novu zračnu luku sve do 2040. godine, do kada se kapaciteti postojeće luke mogu dovesti do maksimuma, odnosno do kada će na površini od oko 200 hektara Zračna luka Split moći primiti četiri milijuna putnika godišnje, kazao nam je dr. Stanislav Pavlin, profesor sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i jedan od članova tima koji je još 1999. izradio Plan razvoja Zračne luke Split.

Osim toga, Pavlin je prije pola godine, za potrebe Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita, izradio i Perspektive zračne luke Split do 2040. godine.

Povod za razgovor s profesorom Pavlinom su rekordni rezultati koje je tijekom srpnja bilježila Zračna luka Split – posljednje subote u mjesecu Resnik je primio 105 zrakoplova i više od 20 tisuća putnika, što je, kažu upućeni, rekord svih rekorda, pa smo se zapitali koliko opterećenja postojeća zračna luka može podnijeti i kolike su uopće mogućnosti povećanja postojećih kapaciteta Resnika.

– Splitska zračna luka specifična je upravo po tome što ima najviša vršna opterećenja. Za usporedbu, dok zagrebačka zračna luka sa svojih dva milijuna putnika godišnja u vršnom danu primi maksimalno 10.000 putnika, što je oko 0,5 posto ukupnoga godišnjeg prometa, Resnik godišnje primi oko 1,2 milijuna putnika, a u vršnom danu oko 22.000 putnika, što je gotovo dva posto ukupnoga godišnjeg prometa − objašnjava nam Pavlin, dodajući da je problem pitanje investicija u zračni promet i njihova isplativost.

Preseljenje

U splitskoj zračnoj luci promet subotom u sezoni čini oko 45 posto tjednog prometa, u prosjeku se bilježi 10 do 15 takvih prometnih subota, pa se postavlja pitanje ekonomskog balansa − kaže Pavlin, ističući da bi ekonomski bilo posve opravdano u budućnosti uložiti u još jedno proširenje putničke zgrade.

Prema planu razvoja izrađenom 1999., zgrada je do sada već jednom proširena, a u tijeku je proširenje stajanke. Iako su kapaciteti svih pet prometnih segmenata zračne luke – manevarske površine, stajanke, putničke zgrade, prometnica i parkirališta – gotovo maksimalno iskorišteni, Pavlin smatra da je proširenjem putničke zgrade te aerodromske površine sa 120 hektara na 200 hektara do 2040. kapacitet zračne luke moguće povećati na četiri milijuna putnika godišnje.

Tek tada će se zračna luka morati izmjestiti na novu lokaciju, za koju će trebati zemljište površine između 250 i 300 hektara.

Hoće li Prpuša biti preskupa?

Interes za izgradnju aerodroma na lokaciji Prpuša, pokraj Šestanovca, prije nekoliko je mjeseci izrazio trogirski poduzetnik Slobodan Ljubičić. Iako se tek provode istražne predradnje koje trebaju dokazati isplativost te ideje, Ljubičić je optimističan te za kraj kolovoza najavljuje dolazak konzultanta iz londonske zračne luke Gatwick.

Razlog za optimizam, prema njegovu mišljenju, jest i činjenica da je mogućnost izgradnje zračne luke uvrštena i u Županijski prostorni plan, ali i to da postoji interes za partnerstvo na tom projektu.

Profesor Pavlin smatra da vrijeme do 2040. svakako treba iskoristiti za pronalazak lokacije za novu zračnu luku, no na prvi pogled nije posve siguran je li Prpuša ta lokacija.

Naime, objasnio nam je, ta bi se lokacija mogla pokazati vrlo skupom za izgradnju budući da nema dovoljno ravnog terena, te će biti potrebno jako puno iskopa i nasipa.

Isfrustriran je jer je ušao na tržište u najvećem bikovskom trendu, pa 2008 izgubio sve i sada lječi komplekse na ljudima koji su zaradili 300% na KSST.
A jadan!

Baš sam ja to sada htio napisati. Smarte kradeš riječi i lovu znalcima 🙂

Ako mislite da ćete ovakvom argumentacijom privući kupce za svoje dionice onda se varate. Možete se eventualno špekulati međusobno i uživati u virtualnoj zaradi.
Postavio sam ozbiljno pitanje o problemu radnika KSST i nitko ne želi o tome. To kao nije bitno.

Na burzu sa njima, ali rada 🙂

Ako radnici u privatnom sektoru mogu dobiti otkaz kao iz puške, onda trebaju i neradnici iz državnih kompanija.

znalac3
trošak radnika za godinu dana, koliko je investitor dužan zadržati djelatnost je manja od 10.000.000. Kn. Pridodaj tome i otpremnine (prosječno 200.000 Kn po radniku) manje od 30.000.000. Kn. To ti je sve skupa manje od 40.000.000. Kn. Na investiciju od preko 700.000.000. Kn, to je zaista zanemarivo. Eto koliki su problem radnici. Tu ti je glavni problem premali kapacitet Remetinca za sve ove koji hoće drpiti i "zamračiti" tuđe i ispod cijene. No te ćemo mi raskrinkati.