Nekoliko korisnika zamolilo me na PM da li mogu staviti članak o Kaštelanskim staklenicima iz ovotjednog Lidera. Samo za kolege.

Kaštelanski stakelnici – Tvrtka koju uništavaju država i vrijedno zemljište

U drugom krugu natječaja Audio nije uspio isakamačiti obvezujuće ponude za kupnju 75,63 posto dionica. To bi moglo zapečatiti sudbinu kompanije: rasprodalo bi se zemljište, vratili dugovi te otpustili zaposleni.

Kaštelanski staklenici jedna su od onih nesretnih privatizacijskih priča na koje se samo odamhuje rukom. Posljednja epizoda, u kojoj u drugom krugu natječaja 24. listopada ove godine Audio nije uspio iskamačiti obvezujuće ponude za kupnju 75,63 posto dionica, mogla bi zapečatiti sudbinu kompanije. To bi značilo rasprodati vrijedno zemljište, vratiti dugove, otpustiti zaposlene i ugasiti tvrtku.

Još od 1991.godine, kada je poduzeće pretvoreno u dioničko društvo, država ne zna što bi s njim. Gubici zbrojeni od 1993. do 2010. iznose 162 milijuna kuna, a ukupne su obveze dosegnule gotovo stotinu milijuna kuna! Tvrtka bi navodno bila pokojna da ne posjeduje izobilje vrijednog zemljišta čijom (ras)prodajom. vraća dugove, ali mic po mic stanjuje vlastiti kapital. Kaštelanski staklenici tako možda najbolje potvrđuju da tezu o državi kao lošem gospodaru ne treba dovoditi u pitanje.

Nova agonija počinje 2007. kada je država odlučila privatizirati kompaniju. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković želio je javno-privatno partnerstvo, no vrijeme je pokazalo da takav model zainteresiranih nema. Za Staklenike je navodno zanimanje iskazao Agrokor( s Agrofructusom su Staklenici najprije imali ugovor o kreditiranju, zatim o proširenoj suradnji kojim ta tvrtka otkupljuje većinu proizvodnje), pa Luka Rajić, čak i Podravka, ali tvrtku nitko nije kupio. Zatim se razglabalo o prenamjeni zamljišta na kojemu nema proizvodnje u građevinsko, no GUP Grada Kaštela još nije izmijenjen. Staklenici su, naime, nedavno objavili natječaj za prodaju 48 tisuća četvornih metara zemljišta za koje je najizgledniji kupac Zračna luka Split, no za takav je postupak nužno dovršiti izmjene GUP-a (rok za to bio je u ožujku).

Gužvi tu nije kraj. Usred turističke sezone, sredinom kolovoza ove godine, Audio objavljuje javni natječaj za prodaju Staklenika. Mjesec dana poslije u Audiju tvrde da su zainteresirani predali pisma namjere ( iako su u Upravi tvrtke tvrdili da zainteresiranih nema). Audio 20 listpoda poziva sve koji su poslali pisma namjere da predaju obvezujuću ponudu (i to u roku od četiri dana), no začudo nijedna ponuda nije stigla. Što to zapravo znači? Ako je uistinu bilo zainteresiranih, onda su oni znali i cijenu i sve ostale uvjete, pa nema razloga da ne predaju obvezujuće ponude. Ili zainteresiranih uopće nije bilo?

Je li to sve bila predstava u osvit izbora?

Nesposobni ministri

Sva ta pitanja postavlja i Mario Urlić, broker Hita vrijednosnica i mali dioničar kompanije, koji kaže da bi volio znati koji su to kupci o kojima je govorio ministar Čobanković zainteresirani i zašto se sada nisu javili na natječaj. Nije mu jasna ni zatražena cijena od čak sedam tisuća kuna po dionici ( nominala je dvije i pol tisuće, a 2009. ministar gospodarstva Đuro Popijač tražio je pet i pol tisuća kuna) koja se na tržištu kapitala pumpala i spuštala ovisno o najavama prodaje i izostanku kupaca.

Zbog cijele agonije i nesposobnosti ministara da pronađu kupce kompanija je, tvrdi Urlić oštećena za namanje pola milijarde kuna.

– Gubici svih tih godina iznose 160 milijuna kuna, oko 60 milijuna samo su kratkoročne obveze, a dosad je prodano oko 335 tisuća četvornih metara zemljišta od malo više od milijun četvornih metara, dakle trećina,, iz čega su se plaćale dospjele obveze. Sada namjeravaju prodati još 48 tisuća četvornih metara, iz čega će, tvrde, platiti obveze i nastavak proizvodnje. Koje proizvodnje? Što to tvrtka proizvodi osim gubitaka – pita se Urlić, umoran od trakavice kojoj se ne vidi kraj i napominje da je u studenome 2009. ministar Popijač izjavio da tvrtku treba što prije privatizirati jer troši svoj najvredniji kapital. Od tad do danas Kaštelanski staklenici ostvarili su gubitak od 34 milijuna kuna i povećali dugove za 30 milijuna!

U međuvremenu kapital tvrtke smanjen je za 110 milijuna kuna, pa su Staklenici bili prisiljeni izraditi prijedlog programa financijske konsolidacije prema takozvanom modelu C, za pomoć tvrtkama u teškoćama. Dugogodišnji direktor Ivo Benzon ( u odlasku, ali ne iz kompanije, nego samo s čelne pozicije) tvrdi da je njihov program restrukturiranja Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo, trenutačno je na usuglašavanju u Ministarstvu financija, i njime bi se namirila glavnica duga prema državnom proračunu. Kamate bi se pak pretvorile u vlasnički udjel, odnosno dionice kompanije.

– S planom restrukturiranja ukupna zaduženost u odnosu na imovinu bila bi manja od deset posto, što u odnosu na druge državne kompanije nije puno. Tako bismo se maksimalno orijentirali na proizvodnju. Ove smo godine proizvodnju pokrenuli na čak 18 hektara staklenika unatoč velikom udaru na likvidnost u svibnju i lipnju kada je potražnja pala zbogescherichije coli – tvrdi Benzon, nadjaući se što hitnijoj izmjeni GUP-a koja bi s prenamjenom zemljišta u građevinsko, mogla privući investitore.

Na upit kako je moguće da kompanija koja proizvodi voće i povrće ( u zemlji koja ga mora uvoziti!) stalno u gubicima, Benzon tvrdi da je razloga mnogo, od visokih komunalnih troškova koje konkurenti u okruženju nemaju, cijene vode i grijanja do zastarjele tehnologije koja slabi konkurentnost.

Radnici bez posla

No Urlić upozorava da od 150 radnika većina vjerojatno i ne dolazi na psoao jer nema što raditi – kompanija iskorištava samo 15-ak posto kapaciteta.
– Kako je moguće da uza svu tu rasprodaju zemljišta kojom su plaćali obveze Staklenici i dalje proizvode gubitke? Što je s kupcima koji su dionice kupovali po tri i pol ili četiri tisuće kuna? Tko će njima nadoknaditi gubitak? Tko uopće kontrolira financijske izvještaje? Primjerice u izvještaju za treće tromjesečje 2010. dugoročne su obveze 4,6 milijuna kuna, a kratkoročne 50 milijuna kuna. Tri mjeseca poslije dugoročne su se obveze povećale na 34,3 milijuna, a kratkoročne su ostale na 51,6 milijuna. Dakle porezni dug od 30 milijuna očito su pretvorili u dugoročni, ali kako za taj iznos nisu smanjili kratkoročne obveze? Gdje je ta razlika – pita se Urlić, vjerujući da i u takvoj prakis treba tražiti razloge izostanaka kupaca. Ako ih je uopće i bilo. Pomalo već boli glava od saznanja da država nema ni približno ideju što učiniti sa svojim vlasništvom.

Nitko ne komentira FI 3Q?! Nitko ne hvali stabilno poslovanje tvrtke. Najme, kaj. I ove godine je Uprava namjerila napraviti gubitak do cca 30 milijuna kuna i to se, gledajući trend, i ostvaruje.

Šta se ovdje događa, zašto se više aktivno ne trguje ovom dionicom, gdje je nestao bid, hoće li biti više te privatizacije ili je to još jedna loše ispričana priča na hrvatski način ?

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKO IZVJEŠĆE I – IX 2011.

Treba naglasiti negativne posljedice oko pojave bakterije Escherichia coli,navodno pronađene u poljoprivrednim proizvodima(posebno krastavcima)tijekom mjeseca svibnja i lipnja,koja je direktno utjecala na drastičan pad potražnje za povrćem,što je dalje rezultiralo velikim padom cijena.

Pitanje je koliko je to rezultiralo padom cijena, pošto nigdje nije javno i transparentno obajvljeno koliki je novčani iznos "uložen" u sadnju i održavanje povrća i kolika je količina plasirana na tržište, odnosno kolika je količina bačena ili podijeljena!

U tom periodu proizvodnja je najveća,te je negativan utjecaj na financijski rezultat najveći.Manjim prilivom sredstava onemogućeno je financiranje pripremnih radova za jesensku sjetvu i dr.

Čijim sredstvima je financirana priprema radova za jesensku sjetvu? Gdje je izložen plan i projekcija sadnje i plasiranje tog povrća na tržište?

Veliki manjak u prilivu,osobito u razdoblju VII-IX 2011. za posljedicu je imao daljnje povećanje obveza,te
veliko kašnjenje u isplati plaća(4 mjeseca),kao i druge negativne posljedice(zastoji u radu i dr.)

Da li je glavni razlog to što ste mislili frknut/uvalit vrući krumpir nekome bez promjene GUP-a i rješavanje pitanja prekobrojnih radnika. Gdje je godišnji plan prihoda/rashoda za 2011.g? Koji su to sve zastoji u radu?

Tvrtka «Kaštelanski staklenici» d.d. Kaštel Štafilić (dalje: Društvo) je od početka 2011.godine poduzela niz aktivnosti na operacionalizaciji postavki «Prijedloga programa financijske konsolidacije tvrtke Kaštelanski staklenici, d.d.» koji je sačinjen sukladno smjernicama Vlade RH za pomoć u teškoćama (model «C»).

Napominjemo da do danas Vlada RH nije donijela svoje odluke, glede Programa restrukturiranja i financijske konsolidacije Kaštelanskih staklenika d.d.,iako su tijela Ministarstva financija Vlade RH još u lipnju predala svoj prijedlog koji je u potpunosti sukladan spomenutom "Programu…".

U IX mjesecu Uprava iznalazi način za isplatu zaostalih plaća kroz kratkoročne pozajmice.Dakako,to dovodi
do daljnjeg zaduživanja, a sve u interesu održavanja proizvodnje i tvrtke kao takve djelatnosti.

S kime ste sve dogovorili kraktkoročne pozajmice i koji je uvjet bio za dobivanje istih? Koja djelatnost!!

U sadašnjim uvjetima naglašavamo da je ovo Društvo objavilo javnu ponudu za prodaju dijela nekretnina
u pogonu Resnik,te poduzelo druge aktivnosti glede zatvaranja nagomilanih obveza.

I majstori jeste frknuli zemljište? Rok za predaju ponuda je bio do 26.10.2011.g., ako se ne varam?!
Koje su to druge aktivnosti i kako je došlo do nagomilanih obaveza. Pa nije valjda da zalijevate svetom vodom i grijete ko u željezari pomidore, kukumare i sl?

Samo mala obavijest, Benzon od ponedjeljka više nije direktor Kaštelanskih staklenika!

Na upit kako je moguće da kompanija koja proizvodi voće i povrće ( u zemlji koja ga mora uvoziti!) stalno u gubicima, Benzon tvrdi da je razloga mnogo, od visokih komunalnih troškova koje konkurenti u okruženju nemaju, cijene vode i grijanja do zastarjele tehnologije koja slabi konkurentnost.

–to je mogao pricat do 2007 -tada su prodajli dio zemlje da uloze u najsuvremeniju tehnologiju
uprava je trula i sad ce bit smjenjena[bye]
dobro je vec sad ksst spomenut na predizbornim suceljavanjima i emisijama osobito koaliciji ,sto misle o takvim primjerima i sto bi mogli obecati da ce poduzeti ak dodju na vlast..nek se nadje ak se audio ne opameti i na brzinu ne spusti cijenu [wink]

Interesantni komentari na Liderov članak, portal kaštela.org

Kaštelanski staklenici: Tvrtka koju uništavaju država i vrijedno zemljište

http://www.kastela.org/content/view/15210/2/

Ja zbilja nista dobro ne vidim u tome!
Jest da se covjek naprodavao zemlje, ali sve to netko mu je sve ove godine i odobravao (hfp, audio, tj. njegovi poslodavci)!

Zamjenit ce ga vjerovatno njegova dugogodisnja, dojucerasnja desna ruka j. p. i ja tu nikakav pomak nabolje ne vidim!