Cijena na burzi ne odražava vrijednost dionice . Ovih 2% što se vrti to su manipulanti, ili trejderi, najgore kad se spoje u jednu akciju .

KSST imaju svoju vrijednost, a to će procjeniti većinski vlasnik . Ako ON odluči da je vrijednost 1 KN, prodati će se za 1KN bez obzira na cijenu na burzi, ako odluči da je 1000 Kn, i nađe kupca, prodat će se po 1000 Kn .

Sve ostalo su gluposti .

Najjehenije sam prošao na ULJN, kad su radnicima procjenili vrijednost dionice po zadnjoem tromjesečnom prosjeku trgovanja na burzi, a odradile su se 3 transakcije . Jehiba , prošlo je i SVI su bili sretni, osim postojećih malih dioničara .

Ovdje, raddici nemaju pravo glasa, oni su teret, i sindikat također, sve će to stečaj raspjevati, nakon toga ide prodaja ” ugašenog pogona ” , terena i sveg ostalog zainteresiranom ili pogodnom, kako bilo, ali ide prodaja . U najgorem slučaju, čeka se promjena vlasti, i HDZ-ovi planovi dolaze u realizaciju .

Sve je to tako međutim ne može država prodavati bar u prvom pokušaju ispod tržišne cijene …..a cijena zemljišta uz njihovo na Resniku se prodaje od 150 do 300 € ….isto tako sa s gornje strane od ZL do brze ceste tr-sp ispod 100€ nać je ko tražiti iglu u plastu sijena …. na Brniku je oko 300 €
Kad bi to prepolovija dobija bi nominalu

Na ZSE-u para i kroji “sindikat”
Kako ono ide “psi laju karavane prolaze”

A što onda odražava cijena na burzi?

Sta se tiče Dalmacije ovde svatko gleda sebe, kako nitko nije nista učinio za Uzor Jadrankamen tako neće ni za ovo.

Šta se tiče politike to je već voda duboka i svaki komentar suvišan.

Ali postoji ali, jel nikom nije čudan ovaj novi most od pola kilometra??? Halo pa čemu za grad Trogir most udaljen par km od centra Trogira? Znači funkc objašnjene ne postoji, no kad se to poveže s duplom brzom cestom cija se treca faza gradi u KAstelima sasvim je jasan cilj.

Savršena povezanost KSST s Splitom i sa Trogirom. Ovo uopće nije ni slučajno ni bezveze baš kao ni činjenica što se bas sad gradi most i baš sad nije prošla PSN.Pogledajte kartu di ide most i brza cesta i di su staklenici i sve će biti jasno.

Nije u pitanju luka nego hoteli.

Sve je dobro dok ne pocne kupovati drzavne obveznice.

Ma nemaju ovde dionicari nikakve tezine jer ako netko i odluci kupiti ima na raspolaganju od drzave 83% i cemu da se trosi na male dionicare, nije mu ni Mato bitan a kamoli netko s 50-100 komada koji misli ispravit krivu Drinu.
Kupiti sad po ovim cijenama je diskontirana vrijednost ali na koliko godina…sta ako vrijeme pojede cijelu imovinu s ovim tempom…
Trenutno je jako lose i malo obecava ova situacija

Izgleda da je opijenost prosla i da je stiglo otrjeznjene.Ovaj na burzu vise lipe nece ulozit ne iz straha vec zato sto je sve popusio. Mato,Mato,Mato

Vlasnik/nositelj računa (OIB) / Suovlaštenik/imatelj VP (OIB) Stanje [%] Vrsta računa
1.
CERP (38083028711)/REPUBLIKA HRVATSKA (52634238587)
84.683 74,55 Zast. račun
2.
CERP (38083028711)/DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIG. ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU (94819327944)
4.051 3,57 Zast. račun
3.
CERP (38083028711)/HZMO (84397956623)
3.235 2,85 Zast. račun
4.
VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.SPLIT (56826138353)
1.992 1,75 Osnovni račun
5.
AJDUKOVIĆ MATO (36931547986)
1.347 1,19 Osnovni račun
6.
KAURINOVIĆ ANTO (89878701268)
500 0,44 Osnovni račun
7.
KRAMAR IVAN (89399989504)
398 0,35 Osnovni račun
8.
JURIĆ ZORAN (89802654910)
380 0,33 Osnovni račun
9.
TESKERA MIŠO (61467721901)
366 0,32 Osnovni račun
10.
ŠPIKA DRAGICA (33368872711)
294 0,26 Osnovni račun

Lako za Koncara…zovite radje Mrsica…Ovo drzava moze vrlo elegantno rijesit. Ako su spasili Mirnu mogu I ovo.

Pozdrav

Upravo gledam…Kaurinovic je imao na sebe i pretpostavljam na zenu pa je ocito odradena samo distribucija i dobija je vidljivost pozicije…zasto …jeli ZEC vidit cemo

Nezam zasto je tolika panika ako se iproglasi stecaj..opet govorim nije stvar dali ce i kad nego kakav ce bit stecajni plan.
U nastavku cu prilozit primjer Jadrana iz Crikvenice..Slicna situacija..procitajte koji je bio plan i kako se izaslo iz njega. Hoce li nesto slicno bit sa staklenicima..?..Mozda. Ali svakako cemo bit pametniji kad cujemo od vjerovnika i ujedno vecinskih vlasnika tvrtke koji je plan da se naplate..Ne od ovih kolega koji imaju jednu dvije dionice.
“RIJEKA Stečajna sutkinja Trgovačkog suda u Rijeci Vera Jelenović na današnjem je ročištu potvrdila stečajni plan tvrtke Jadran Crikvenica što ga je na po nalogu skupštine vjerovnika izradila stečajna upraviteljica Marija Ružić.
Protiv ovog rješenja stečajne sutkinje vjerovnici i dužnik mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana, a o žalbi će odlučivati Visoki trgovački sud RH. Ukoliko ne bude žalbi, sutkinja Jelenović ostavlja više od 12.000 spisa, Jadran izlazi iz stečaja i nastavlja s poslovanjem.
No, takav scenarij je gotovo teško zamisliv. Pretpostavka je da će se žaliti neki od vjerovnika – radnika koji na prošlom ročištu nisu glasali za stečajni plan, no najapsurdnije je što će se na stečajni plan najvjerojatnije žaliti i Veneto banka.
Još apsurdnije će biti ako jedina podnese žalbu, jer će time primjenu stečajnog plana produžiti za minimalno šest mjeseci. Apsurd je, zapravo, u tome što je Veneto banka razlučni vjerovnik, a stečajni plan Jadrana ne odnosi se na razlučne vjerovnike, ne tiče ih se, oni su iz njega izuzeti jer se naplaćuju sukladno svom razlučnom pravu.
Ali, postoji dvostruki apsurd – razlučno pravo Veneto banke je upitno i u tijeku je sudski spor u kojemu stečajni dužnik želi dokazati da se Veneto Banka knjižila na nekretninu Jadrana u vrijeme dok je bio u blokadi, što je protupravno.
Zapravo, skoro protiv sviju razlučnih vjerovnika Jadran Crikvenica vodi sporove zbog istoga razloga – knjiženje na nekretnine Jadrana dok je bio u blokadi. I, tako je vrlo moguć scenarij da jedino Veneto banka, koje se stečajni plan uopće ne tiče, podnese žalbu na stečajni plan (a na to ima pravo kao vjerovnik), te da se čekanje na primjenu stečajnog plana čeka do daljnjega.
Kad smo već kod razlučnog prava, ali onog priznatog, na sugestiju Vlade sve su se državne tvrtke odrekle razlučnog prava u stečaju Jadrana, odreklo ga se i 400-tinjak radnika, svi izuzev Croatia osiguranja.
Inače, stečajni plan podrazumijeva nastavak rada tvrtke u cjelini, a obuhvaća tri skupine vjerovnika. U prvoj su radnici i bivši radnici stečajnog dužnika čije su tražbine svrstane u prvi viši isplatni red i sukladno stečajnom planu namiruju se u novcu u iznosu od 30,1 milijuna kuna, i to obročno sukladno raspoloživim sredstvima, odmah po pravomoćnosti rješenja najduže u roku od 60 mjeseci.
Osim pretvaranja svojih tražbina u ulog društva, preostali nenamireni dio tražbina u iznosu od 62,8 milijuna kuna stečajni vjerovnici ulagali bi kao kapitalne rezerve u društvo. Drugu skupinu vjerovnika čine vjerovnici drugog višeg isplatnog reda kojima se tražbine namiruju pretvaranjem u ulog, a u trećoj su skupini su Republika Hrvatska i Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.

No, što bi bilo kad bi bilo, odnosno kad ne bi bilo stečajnog plana, nego se krenulo s klasičnim stečajem, dakle unvočavanjem imovine kako bi se namirili vjerovnici? Stečajna upraviteljica Marija Ružić tvrdi da bi vjerovnici u tom slučaju bili u puno gorem položaju, nego u slučaju primjene stečajnog plana, što je amenovala i sutkinja Jelenović.
Ružić je izračunala da bi, ako bi nekretnine koje nemaju plombe i mogu biti izložene prodaji, bile prodane po procijenjenoj vrijednosti, razlučni vjerovnici, čije se pravo odvojenog namirenja ne osporava, bi se namirili u cijelosti, a takvih vjerovnika je sedam. Kad bi nekretnine stečajnog dužnika koje nisu opterećene pravom odvojenog namirenja te kratkotrajna imovina dužnika bile prodane po procijenjenoj vrijednosti, namirili bi se tek preostali neisplaćeni troškovi stečajnog postupka, predviđene obveze stečajne mase i samo tražbine prvog višeg isplatnog reda.
– Nije realno očekivati da bi se imovina dužnika prodala po procijenjenoj vrijednosti, prvenstveno uzimajući u obzir višegodišnji trend pada cijena nekretnina i financijsku i gospodarsku krizu. Ovisno o uspjehu u parničnim postupcima koji se vode radi pobijanja pravnih radnji, namirili bi se djelomično razlučni ili djelomično preostali vjerovnici, s tim da se vrijeme i visina namirenja ne mogu unaprijed ni približno odrediti, smatra Ružić, a njen je stečajni plan na prošlom ročištu izglasala velika većina svih skupina vjerovnika.

Eto kako je glasio stecajni plan Jadrana i procitajte kako Jadran sad radi:
CRIKVENICA – Jadran je izašao iz stečaja. Potpisan je dokument koji je otvorio nove perspektive ne samo crikveničkoj hotelskoj kući već i crikveničkoj rivijeri. Stečaj je zaključen nakon tri i pol godine, no agonija je trajala puno duže. Više od dva desetljeća turistički gigant je tonuo. Hoteli su se prodavali, radnici su odlazili. Prije nekoliko godina prijetila je opasnost da će Jadran potpuno nestati. Postojala je realna opasnost da će se hoteli rasprodati, a da će najvrijedniji dragulj Jadrana, Turističko naselje Kačjak, završiti u rukama nekog od moćnika.

Rješenje o zaključenju stečajnog postupka postalo je pravomoćno ovaj tjedan te je time i zaključen stečajni postupak. Sljedeći korak je upis u sudski registar novog Jadrana koji bi trebao biti završen kroz nekoliko dana, a kada će i formalno preuzeti vođenje društva nova uprava izabrana od strane nadzornog odbora, doznali smo u upravi Jadrana.

Prve naznake optimizma javile su se nakon prve turističke sezone odrađene pod nepopularnim prefiksom, kada je stečajna upraviteljica Marija Ružić pokazala da i onemoćali Jadran može poslovati u plusu. Naravno, uz uvođenje reda u financije. Iako skromne, plaće su postale redovne. Drugi korak k izvlačenju Jadrana iz stečaja bio je angažman ministra financija Slavka Linića koji je odlučio stotine milijuna kuna duga prema državi pretvoriti u dionice. Ostalim vjerovnicima nije bilo druge nego prikloniti se najvećem vjerovniku, državi.

Traži se dobar kupac
Radnicima odnosno vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda priznata su kroz stečajni plan potraživanja i na njihovim je računima osvanuo dio kuna koje su čekali godinama. Točno 840 bivših i sadašnjih radnika dobilo je 7,3 milijuna kuna na svoje račune. Radi se o 24 posto od ukupnih tražbina radnika u kunama. Radnicima se isplaćivao jednaki postotak duga. Kako stoji u stečajnom planu, ostatak dugovanja u kunama isplatit će im se u sljedećih pet godina. U skladu s mogućnostima Jadrana. Moguće je da se dug isplati i puno ranije od roka od pet godina. U kunama će radnici dobiti 50 posto svojih potraživanja, a ostatak će dobiti u dionicama. Nakon što Jadran dobije novog vlasnika, moći će odlučiti da li prodati dionice ili ih zadržati. Ista sudbina čeka i velike vjerovnike. Nakon prodaje Jadrana pokrit će svoje dugove. Država će kao najveći vjerovnik imati odlučujuću riječ u prodaju Jadrana. Drugim riječima, država će odabrati kupca. I također vratiti dugove. Jadran je bio dužan državi oko 300 milijuna kuna, a ukupni dugovi penjali su se do impozantnih 500 milijuna kuna. Sad kad je stečaju došao kraj, može se čovjek našaliti i zapitati tko su genijalci koji mogu stvoriti toliki dug.

Ime i tradicija
Što dobiva kupac? Osam hotela na izvrsnim lokacijama, Turističko naselje Kačjak koje je na jednoj od najatraktivnihjih lokacija na cijelom Jadranu te dva kampa. I vrlo je bitno u cijeloj priči da kupac ne dobiva hotele u nekom »no name« turističkom mjestu. Bez obzira na višegodišnja posrtanja, za koje je ipak najveći krivac Jadran, Crikvenica je veliko ime u turističkim krugovima. Ime s tradicijom, rivijera koja ostvaruje 1,5 milijuna noćenja. Kakve su tek perspektive kad bi u Crikvenicu stigao moćni hotelijer. Jadran drži 75 posto hotelskog smještaja u Crikvenici.

Tko će kupiti Jadran? Zasad nema naznaka. Zna se samo da interes kupaca postoji

Pa nek mi netko kaze da stecaj znaci propast i vrijednost dionice nula kuna..?
Pozdrav i ugodan vikend