[emo_palacg]

birokratska mjera koja se vjerojatno provodi u predizborne svrhe (predsjednički izbori su za 2 mjeseca)…u biti ovo ništa ne rješava jer će vjerovnici opet dati zahtjev za ovrhu čim dužniku dođu neka sredstva na račun i onda opet ide blokada

Građanina trpi posljedice ovrhe,jer su nižestupanjski sudovi utvrdili slobodnom procjenom dokaza (pristrano)i bez uvažavanja materijalnih dokaza.
Vrhovni sud treba riješiti Rviziju,a građaninu bi se trebalo staviti ovrhu van snage do obrade revizije.

U novom zakonu je pak ova odredba:
Članak 174.
(1) Ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim Zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.
(2) Ovršnim prijedlogom može se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novčane tražbine, ali u tom je slučaju ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana kad mu je dostavljeno rješenje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljena obavijest o očitovanju ovršenikova dužnika ili o tome da se on nije očitovao u određenom roku, podnijeti prijedlog za prijenos tražbine.
(3) Ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha će se obustaviti.

Možda se to može tumačiti kao čl. 180a iz prethodnog zakona
67/2008

Članak 18.

U članku 180.a stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od godine dana od dostave toga rješenja banci i ako u tom roku ne predloži izmjenu sredstava i predmeta ovrhe, sud će ovrhu obustaviti.«

Blokadama su posebno pogođeni obrtnici. oni nemogu otvoriti zaštićeni račun(čak i da ga otvore nisu u mogućnosti sebi isplatiti onaj zakonom zaštićeni dio). Blokirane su im sve kartice i privatne i poslovne, i doslovno se ljude ostavlja bez jedne lipe u džepu.

Sumnjam da je ta zakonska praksa legalna, i smatram da mnogi blokirani obrtnici imaju praktički dobivenu parnicu protiv Republike Hrvatske i pravo na nadoknadu štete ukoliko je ikad pokrenu. Republika Hrvatska je u njihovom slučaju gadno prekršila ustav.

Nažalost, niti jednu vladu do sada nije bilo briga da li krši zakone, pa tako ni ovu trenutnu.

Pravosuđe je u Hrvatskoj veće zlo i od nesposobnih i kradljivih političara i lokalnih šerifa i prave mafije i svega.
Više nemamo vjeru u pravdu upravo stoga što pravosuđe ne poštuje zakon.
Mislim da smo u tome EU-fenomen.

Vidim da se netko ne slaže sa mojom gore iznesenom tvrdnjom, ili možda zna kako obrtnik može i dalje zakonski poslovati (znači da plaća svoje dugove i ima određeni zaštićeni dio novaca da ipak može preživjeti a da se nemora baciti u sivu ekonomiju gdje na kraju koristi nema nitko).

Znam da ima svakavih obrtnika, ali uzmimo za primjer da ima i onih koji bi htjeli raditi legalno, i plaćati svoje dugove koji uglavnom nastanu neplaćanjem prema samom obrtniku.

Volio bih saznati, koje to zakonske mogućnosti obrtnik ima…nešto što svi drugi u Hrvatskoj imaju.

@furia – predstečajna nagodba, još dok ide ovako…..

Ne postoji predstečajna nagodba za obrtnike…

To važi samo za tvrtke.

I nemojte me krivo shvatiti, ja nemam tih problema, ali imam prijatelja koji nemože naplatii svoja potraživanja (jer su te pravne osobe u blokadi), blokiran je od fine, a on, žena i dvoje djece su živjeli od tog obrta..

Može pokušati prodati kuću u bescjenje, ali jednom kada riješi dug i skine blokadu taj više nikad neće biti obrtnik, jer trenutno nema apsolutno nikakvih prava, što se države tiče on može i krepat…

Ja sam u blokadi zadnjih 10 godina. Najstarija ovrha koja mi stoji na FINI je iz 2006. godine. Onda ide 2007., pa 2008., pa 2009., pa 2010.god…. dalje nisam pratio. Sa početnih 50 tisuća kuna iz siječnja 2011. god. sada sam na 120 tisuća kuna. U međuvremenu sam od svega toga imao infarkt. Troškovi liječenja za HZZO su toliki da se državi više isplatilo da mi sama otplati onaj početni dug od prije deset godine nego da mi sada plaća skupocjeno liječenje. U međuvremenu, po samo jednoj ovrsi otplatio sam 100 tisuća kuna. Ovrha je trajala 8 godina. Cijelo to vrijeme, od ovrhovoditelja (Privredna banka) nisam mogao dobiti nikakvu potvrdu o uplaćenim sredstvima sve dok oni nisu rekli da je to otplaćeno. Nakon toga krenula je slijedeće ovrha koja je nekim čudom sa početnih 16 tisuća narasla na 46 tisuća kuna. U međuvremenu me tužila Zagrebačka banka za navodni dug od 92 kune (devedesetdvijekune) . Suđenje je trajalo 5 godina. Prije donošenja sudske presude Zagrebačka banka je sa spornog tekućeg računa podigla oko 4 tisuće kuna i podmirila sve troškove suđenja. Toliko o hrvatskom pravosuđu i primjeni članka 180.