Premješteno iz teme: FRNK (Franck d.d.)
Zato što kad god netko kupi, uprava se istrese jer ima kritično fali CASHA da mogu platiti svog menadžera NADANA i njegovu predsjedničku kampanju.
Mogao bi se kladiti da u idućih 30 dana KRAŠ i dalje neće maknuti.
Po meni period akumulacije nije gotov i trajat će do 1.1.2010.
Došli smo do ovog velikog naloga od 2404 komada na 278. Netko ga testirao sa 11 komada al za sada ne uzmiče
http://www.poslovni.hr/131296.aspx
Domaći proizvođači slatkiša na udaru jeftine strane konkurencije
Sirovine kojima se koriste domaći konditori opterećene su visokim carinama, a trgovačkom rabatu od oko 35 posto dodana je i marža od oko 20 posto
Od 54.800 tona uvoza konditorskih proizvoda u 2008. čak 22.000 tona oslobođeno je carine. “Hrvatski propisi konditorsku industriju dvojako tretiraju, što je temeljni problem opstanka branše”, upozorava Stipan Bilić, direktor Kondina, interesne grupacije koja od 1972. godine okuplja proizvođače slatkiša. Prvi je problem, pojašnjava, što su sirovine kojima se u proizvodnji koriste konditori opterećene vrlo visokim carinama (iznimka samo kakaovac), a istodobno znatne količine finalnih proizvoda uvoze se bez carine. Mahom je riječ o uvozu iz zemalja bivše zajedničke države te Turske gdje su jeftinije i sirovine i trošak rada.
Stipan Bilić, direktor Kondina Nelojalna konkurencija
Oslobađanjem uvoza od carine domaće tržište je, uz blagoslov države, napadnuto jeftinim uvoznim proizvodima, a konditori su na udaru nelojalne konkurencije. Kraš, Zvečevo ili Kandit na uvoz šećera te ostalih sirovina plaćaju visoke carine kojih pak nema za šećer uvezen kroz čokoladu. “To konkretno znači da mi zapravo potičemo poljoprivrednu proizvodnju zemalja iz kojih uvozimo”, ističe Bilić. Hrvatska ima vlastite sirovine, no od mjerodavnih državnih struktura nikada nitko nije pitao ni konditorsku, a ni prehrambenu industriju koje kakvoće trebaju pšenicu i brašno, mliječne masti ili šećer iako proizvođači tih sirovina iz državnog proračuna godinama dobivaju silne novčane potpore. Vlada mora konačno zaštititi domaće gospodarstvo, dati poticaje onima koji će po svjetskim cijenama sirovinama opskrbljivati domaću proizvodnju. To nije utjecaj u slobodu tržišta, tako su postupale sve zemlje. Konačno se na tom planu mora nešto učiniti do ulaska u EU, smatra Bilić. Hrvatska je gotovo usamljen primjer u svijetu po tome što ima jaku konditorsku industriju koja izvozi čak 50 posto proizvodnje i konkurentna je na tim tržištima, dok je u vlastitom dvorištu odlukom o bescarinskom uvozu u podređenom položaju. Drugi problem je ponašanje trgovaca. U bivšoj državi, prisjeća se Bilić, proizvođači slatkiša trgovcima su priznavali rabat do 30 posto. Tko je od trgovaca zlorabio i dizao cijenu iznad rabata, bio je kažnjen. S demokratskim promjenama trgovci su rabat digli i do 35 posto dodavši mu i maržu koja u prosjeku iznosi 20 posto. Konditorima na čokoladi, čija je cijena 10 kuna pripada samo 5-6 kuna, ostalu zaradu uzme trgovina. “Trgovci konditore prisiljavaju na formiranje velikih ulaznih cijena, što poskupljuje gotov proizvod koji nije konkurentan uvoznom. Uz golemi uvoz bez carine trgovci moćnim internacionalkama ne naplaćuju rabat i maržu”, tvrdi Bilić. Ceh razvoja trgovine, uvjeren je, plaćaju proizvođači koji stoga nemaju novac ni za razvoj ni za marketing.
http://www.poslovni.hr/131296.aspx
Domaći proizvođači slatkiša na udaru jeftine strane konkurencije
Sirovine kojima se koriste domaći konditori opterećene su visokim carinama, a trgovačkom rabatu od oko 35 posto dodana je i marža od oko 20 posto
Od 54.800 tona uvoza konditorskih proizvoda u 2008. čak 22.000 tona oslobođeno je carine. “Hrvatski propisi konditorsku industriju dvojako tretiraju, što je temeljni problem opstanka branše”, upozorava Stipan Bilić, direktor Kondina, interesne grupacije koja od 1972. godine okuplja proizvođače slatkiša. Prvi je problem, pojašnjava, što su sirovine kojima se u proizvodnji koriste konditori opterećene vrlo visokim carinama (iznimka samo kakaovac), a istodobno znatne količine finalnih proizvoda uvoze se bez carine. Mahom je riječ o uvozu iz zemalja bivše zajedničke države te Turske gdje su jeftinije i sirovine i trošak rada.
Stipan Bilić, direktor Kondina Nelojalna konkurencija
Oslobađanjem uvoza od carine domaće tržište je, uz blagoslov države, napadnuto jeftinim uvoznim proizvodima, a konditori su na udaru nelojalne konkurencije. Kraš, Zvečevo ili Kandit na uvoz šećera te ostalih sirovina plaćaju visoke carine kojih pak nema za šećer uvezen kroz čokoladu. “To konkretno znači da mi zapravo potičemo poljoprivrednu proizvodnju zemalja iz kojih uvozimo”, ističe Bilić. Hrvatska ima vlastite sirovine, no od mjerodavnih državnih struktura nikada nitko nije pitao ni konditorsku, a ni prehrambenu industriju koje kakvoće trebaju pšenicu i brašno, mliječne masti ili šećer iako proizvođači tih sirovina iz državnog proračuna godinama dobivaju silne novčane potpore. Vlada mora konačno zaštititi domaće gospodarstvo, dati poticaje onima koji će po svjetskim cijenama sirovinama opskrbljivati domaću proizvodnju. To nije utjecaj u slobodu tržišta, tako su postupale sve zemlje. Konačno se na tom planu mora nešto učiniti do ulaska u EU, smatra Bilić. Hrvatska je gotovo usamljen primjer u svijetu po tome što ima jaku konditorsku industriju koja izvozi čak 50 posto proizvodnje i konkurentna je na tim tržištima, dok je u vlastitom dvorištu odlukom o bescarinskom uvozu u podređenom položaju. Drugi problem je ponašanje trgovaca. U bivšoj državi, prisjeća se Bilić, proizvođači slatkiša trgovcima su priznavali rabat do 30 posto. Tko je od trgovaca zlorabio i dizao cijenu iznad rabata, bio je kažnjen. S demokratskim promjenama trgovci su rabat digli i do 35 posto dodavši mu i maržu koja u prosjeku iznosi 20 posto. Konditorima na čokoladi, čija je cijena 10 kuna pripada samo 5-6 kuna, ostalu zaradu uzme trgovina. “Trgovci konditore prisiljavaju na formiranje velikih ulaznih cijena, što poskupljuje gotov proizvod koji nije konkurentan uvoznom. Uz golemi uvoz bez carine trgovci moćnim internacionalkama ne naplaćuju rabat i maržu”, tvrdi Bilić. Ceh razvoja trgovine, uvjeren je, plaćaju proizvođači koji stoga nemaju novac ni za razvoj ni za marketing.
Kraš grupa u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 18,5 milijuna kuna neto dobiti, što je za 882 tisuće kuna više od neto dobiti ostvarene u istom razdoblju prošle godine, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.
Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu od 413 milijuna kuna, dok prihodi od prodaje u inozemstvu iznose 290 milijuna kuna.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=8871
Vidim ovo gore je snažno utjecalo na Kraš, tako da u recesijkoj godini imaju povećanje izvoza i uvećanu netto dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Postavlja se pitanje kakvi će tek biti rezultati kad se izađe iz recesije?
Cijena dionice prošle godine u ovo vrijeme bila je blizu 400 kuna.
Gore navedeni članak je otprilike isto kao što se može napisati da su jeftini sladoledi iz Lidla strašno naštetili prodaji Ledinih, po kretanju te (također defanzivne dionice) se može jasno vidjeti da je šteta nepopravljiva
[lol] [lol] [lol]
Kraš je Ok,al ulaskom u Uniju je vrijeme za ptomjene,što je i u redu.
Konkurencija će se povecat,al isto tako ce Krašu bit omogucen lakši izvoz.
Opet Kraš je premali,i politicki sticen da bi vani mogao nesto ozbiljnije,proizvodi su mu jako skupi.
Mislim da je sad vec precjenjen,a u nadolazecim vremenima i te kako precjenjen
Kupujemo buducnost a ne sadasnjost ? zar ne ?
Kraš je Ok,al ulaskom u Uniju je vrijeme za ptomjene,što je i u redu.
Konkurencija će se povecat,al isto tako ce Krašu bit omogucen lakši izvoz.
Opet Kraš je premali,i politicki sticen da bi vani mogao nesto ozbiljnije,proizvodi su mu jako skupi.
Mislim da je sad vec precjenjen,a u nadolazecim vremenima i te kako precjenjen
Kupujemo buducnost a ne sadasnjost ? zar ne ?
Prihodi od prodaje u inozemstvu veći su za 10,41 posto tako da u ukupnim prihodima participiraju sa 40 posto.
Pored značajnog izvoza na tržišta regije, Kraš je povećao izvoz na tržišta SAD, Kanade, Australije, Saudijske Arabije i Švedske.
Da kolega kupujemo budućnost, ovo povećanje je u recesijskoj godini.
Iskreno… ne sviđa mi se ta politika oko njega,al možda si u pravu.
Došli smo do ovog velikog naloga od 2404 komada na 278. Netko ga testirao sa 11 komada al za sada ne uzmiče
vjerujem da će danas dotični otići u povijest
vjerujem da će danas dotični otići u povijest
Bravo.
Otišao. [smiley]
Došli smo do ovog velikog naloga od 2404 komada na 278. Netko ga testirao sa 11 komada al za sada ne uzmiče
vjerujem da će danas dotični otići u povijest
[/quote]
i bi tako
Došli smo do ovog velikog naloga od 2404 komada na 278. Netko ga testirao sa 11 komada al za sada ne uzmiče
vjerujem da će danas dotični otići u povijest
[/quote]
To ovisi o potrebama Vidoševića za kampanju, pa možda iskrsne novi.