Jel netko od vas uopce kupio koju dionicu kraša?

Dal se isplati investirat u to na recimo godinu dana?

[color=blue]GLAVNI ADUT HRVATSKE INDUSTRIJE ZABAVE[/color]

[color=blue]Kraš ne odustaje od projekta Krašograd[/color]

Grad Zagreb ipak bi mogao dobit velebni zabavni park, koji će, ako se sagradi, biti jedna od većih turističkih atrakcija u Hrvatskoj i jugoistočnom dijelu Europe. Prehrambena industrija Kraš, kako doznajemo, nije odustala od projekta Krašograd, koji je po uzoru na talijanski Gardaland trebao biti sagrađen u suradnji s Gradom Zagrebom u neposrednoj blizini Maksimirske šume, u zagrebačkom naselju Ravnice, tik uz sadašnju Kraševu tvornicu slatkiša.

U izgradnju zabavnog parka Kraš je planirao utrošiti 50 milijuna eura. Kako se dogovor iz travnja ove godine između poglavarstva Grada i uprave Kraša prošlog tjedna pretvorio u otvoreni sukob i uzajamno optuživanje, Krašograd će biti sagrađen na drugom mjestu, prema nešto izmijenjenom projektu, prilagođenom drugoj lokaciji.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić lani je prihvatio ideju, čiji je začetnik prije deset godina bio Slavko Dakić, danas glavni urbanistički strateg u njegovu poglavarstvu. Ideja gradnje zabavnog parka, tematski vezanog za Kraševe proizvode, najpoznatije brandove industrije slatkiša na području nekadašnje Jugoslavije, dobro se uklapa u marketinšku strategiju promoviranja Zagreba. Dakić se očito vodio primjerom Gardalanda, zabavnog parka na istočnoj obali jezera Garda, 20 kilometara od Verone na sjeveru Italije, koji godišnje posjeti više od 3 milijuna turista, što je više od broja stranaca koji dođu u Hrvatsku izvan ljetne sezone. Dovoljno je spomenuti da je u neposrednoj blizini Gardalanda u posljednje 32 godine, otkako postoji taj park, sagrađeno više od 40 hotela visoke kategorije. Parkom po modelu javno-privatnog partnerstva upravlja Merlin Entertainments, kompanija u većinskom vlasništvu investicijske kuće Blackstone Group. I Za Krašograd je predviđen sličan poslovni aranžman, s jednom od tvrtki specijaliziranih za zabavnu industriju.

Prema projektu, čije dijelove ekskluzivno objavljujemo, gradnja zabavnog parka Krašograd trebala je početi preuređenjem sadašnje upravne zgrade tvrtke Kraš, koja će svoja proizvodna postrojenja preseliti s Ravnica na zagrebačku periferiju. Idejnim planom zacrtano je da u podrumu budu muzej čokolade i edukativni centar u kojem bi Kraševi tehnolozi djeci i drugim posjetiteljima objašanjvali proizvodnju slastica od čokolade, od uzgoja kakaovca i lješnjaka do prerade u tvornici i pakiranja gotovog proizvoda. Uz muzej, zgrada bi imala i igraonicu, a sagradio bi se i dječji hostel. Predviđeno je da muzej tunelom bude povezan sa zabavnim parkom, koji bi se sastojao od tematskih dijelova posvećenih Kraševim brandovima. Kako kažu u Krašu, zabavni park zamišljen je kao marketinška podrška njihovim proizvodima poput Bajadere, Griottea, Bronhi i Kiki bombona te Dorine, čokolade koja na tržištima nekadašnje Jugoslavije, osim Slovenije, postiže bolju prodaju od Milke, najprodavanije mliječne čokolade multinacionalne korporacije Kraft Foods. To bi ujedno bio, smatraju u Krašu, nastavak provedbe marketinške strategije jačanja njihovih brandova, započet ovogodišnjim otvaranjem lanca čokoladnih barova u Zagrebu, Opatiji i Banjoj Luci.

izvor: nacional.hr

……..pusti ljude, ako su fondovi ušli…. dobro je !!!

……..Matrix- ti si GENIJALAC !!! Ma , doista imaš odlične informacije, i baš ti hvala, što si se potrudio na
ovom tekstu!

Kraša i igara….

Članak iz današnje Politike:

Milka Forcan u sukobu interesa
Milka Forcan ne može istovremeno da bude i potpredsednica „Delta holdinga” i predsednica Saveta za promociju Srbije, koji je osnovan pre dve nedelje. Ukoliko bi se Forcanova prihvatila oba posla, našla bi se sa druge strane zakona. Ovo je, u najkraćem, juče saopšten zaključak Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa…
(cijeli članak na http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=45443)

A naša Milka iz Kraša?

[smiley2]

[color=blue]Kraš stekao 7.476 vlastitih dionica[/color]

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/prehrana/kras-stekao-7.476-vlastitih-dionica,892.html

Ko je obavio veliku transakciju danas?

Ono što spada u kategorije “najčudnijeg” poteza dana je bez sumnje iskrcavanje Kraševa trezora koji je 14.000 dionica danas prodao duboko ispod tržišne cijene. Taj je potez osigurao značajno mjesto Krašu na ljestvici najlikvidnijih koje je ova dionica kapitalizirala rastom cijene većim od 1 posto. Ipak, prodaja trezorskih dionica blok transakcijom po cijeni čak 6 posto nižoj od trenutne tržišne je zaista začuđujuć potez Uprave koji otvara pitanje stvarnog razloga gomilanja ovih dionica u trezor.
izvor: http://www.seebiz.eu[/b%5D

Kraš: Tržište kapitala ne vidi put za izlaz iz stagnacije

Kraš je trebao biti odvažniji i u akvizicijama i u drugim oblicima povezivanja koji bi mu na regionalnom tržištu u znatno kraćem roku ojačali položaj, a sad je za to kasno. Tek se očekuje rezultat od najavljenoga prodora na rusko tržište, koje Nadan Vidošević posebno promiče

Piše: Matilda Bačelić
matilda.bacelic@liderpress.hr

Slatki Kraševi proizvodi i dalje ne uspijevaju zasladiti poslovne rezultate i dugoročnu perspektivu najjačega domaćeg konditora da bi se oni učinili dovoljno slatkim i investitorima. Iako ni ostali konditori nisu u osobitom fokusu ulagača, usprkos općoj euforiji na domaćoj burzi Kraš je, čini se, potpuno izašao iz njega. Tek su nedavni događaji oko zabavnoga parka Krašograda i proglašenja sadašnje lokacije na kojoj se nalazi Kraševa tvornica na zagrebačkim Ravnicama mješovitom poslovno-stambenom zonom uzburkale dionicu koja je zbog te vijesti nakratko blokirana.
– Ne odustajemo od projekta Krašograda, nego uskoro počinjemo graditi dio sadržaja, i to koliko nam gabariti postojeće tvornice dopuštaju. Tvornicu nećemo preseliti u sljedećih pet godina zbog zahtjevnosti projekta i iznimno velikih troškova preseljenja – kaže prokuristica Kraša Marica Vidaković.

Preseljenje je sastavni dio razvojnih planova kompanije i novih ulaganja, a konačna odluka o lokaciji tek će se donijeti. Hoće li na postojećoj lokaciji niknuti stanovi, Vidaković nije mogla precizno odgovoriti dok se ne završi kompletna studija, ali su, kaže, tražili da im sve opcije za ‘tržišno vrednovanje’ postojeće lokacije budu otvorene. Ulazak u stanogradnju zasigurno bi bio snažan impuls u jednokratnom podizanju profitabilnosti kompanije, ali analitičari smatraju da to ne bi bio dobar potez jer dugoročno ne donosi povećanje vrijednosti dioničarima niti diže zaposlenost i produktivnost.

Veći uvoz smanjuje udjel domaćih konditora

Kraš iz godine u godinu bilježi stabilan organski rast unatoč kontinuiranom porastu uvoza. No iako se fizički pokazatelji proizvodnje i financijski rezultati povećavaju, činjenica da su te stope rasta vrlo skromne prije upućuje na stagnaciju nego na optimizam. Kraš je prošle godine zabilježio rast ukupnih prihoda od 4,5 posto (na 990 milijuna kuna), s time da su prihodi u zemlji porasli 2,1 posto (na 613,3 milijuna kuna), a oni od prodaje u inozemstvu 3,4 posto (na 325,4 milijuna kuna), te rast neto dobiti od 4,1 posto. Rezultati za prvo polugodište ove godine nešto su bolji pa, iako se stopa rasta ukupnih prihoda malo smanjila povećavši se 3,7 posto, izvoz je zabilježio rast od 11 posto, a dobit 10,7 posto. U Krašu naglašavaju da se ti rezultati postižu u uvjetima daljnjeg povećanja uvoza konditorskih proizvoda i smanjenja tržišnog udjela domaće industrije.

U 2006. uvoz je narastao novih 9, 6 posto, udio uvoza u ukupnom domaćem tržištu povećan je na 57,5 posto, a takav se trend očekuje i dalje. Međutim, razlog Kraševe stagnacije, slaže se većina analitičara, nije toliko u uvozu koliko u internim slabostima. Kraš se nije strateški opredijelio i stao iza neke od svojih proizvodnih linija i od njih stvorio regionalni proizvod koji može generirati visoke stope rasta. K tomu, razina inovativnosti u kompaniji još je niska u odnosu na zahtjeve tržišta. Zbog trenda rasta uvoza izgledi za znatniji rast prodaje Kraševih proizvoda u nekoliko sljedećih godina nisu veliki. Dobar potencijal rasta još postoji na regionalnim tržištima, koja bi trebala osigurati rast izvoza prema dvoznamenkastim stopama rasta bar do 2010., a na domaćem tržištu trebala bi se zadržati stopa rasta prodaje od dva do četiri posto, smatraju analitičari. Ako u Krašu nastave bolje upravljati troškovima, očekuje se rast dobiti od pet do sedam posto u sljedeće dvije godine. Rast troškova zbog globalnog rasta cijena sirovina, zbog čega se predviđa rast cijene čokolade i do 15 posto, u Krašu su od idućeg mjeseca odlučili dijelom prebaciti i na potrošače povećanjem cijena svojih proizvoda u

Jel može ova dionica gore? Kada izlazi FI?[smiley10]

Ja svojih 200 komada endam ispod 1000 kuna.To je i realna vrijednost ove dionice.ona raste sporo ali kontinuirano za razliku od ostalih koje narastu fiktivno i onda drugi dan završe ko Cror.