Svatko tko je iole upoznat sa temeljnim načelima kružnog tijeka burze, shvaća korekciju kao neminovnost. Svatko tko to ne želi prihvatiti je ili tvrdoglav ili neiskusan.
Korekcija ima nekoliko razina i nije ih jednostavno razvrstati i povući crtu između obične korekcije, recesije i depresije. Istina, postoje teoretske definicije svih spomenutih pojmova, no svaka nova korekcija, recesija i depresija je unikatna i jedinstvena.

Tako se ne može na isti način gledati istovremena korekcija u Hrvatskoj, Europi i SAD. Svaka je posebna na svoj način.
Klica tekuće korekcije je duboko usađena u SAD. Ne samo u ekonomski dio, nego cijeli financijski sustav te države. Klica svako malo izbija na površinu i otkriva nam maligno oboljenje tog diva. Kako nisam ekonomski i financijski analitičar, neću ulaziti u dubinske razloge zašto je tomu tako, no ono što znam jest kako se njihov sustav nije nalazio u većim problemima ni za vrijeme ne tako davne „dot.com“ recesije.
Ovog puta, bolest se očitovala kroz krizu zbog drugorazrednih hipotekarnih kredita.

Nakon izbijanja problema na vidjelo, bilo je jasno koliki su razmjeri financijskih dubioza. Pokušalo se financijskim injekcijama djelovati na tržište kapitala, što je bilo samo odgađanje neizbježnog, a potom i smanjenjem kamata, uvlačenjem još jednog sektora u probleme. Tada se nije dogodilo što je moralo, i sada se bolest proširila i na zdravo tkivo.

Naravno, u modernoj situaciji “globalnog sela”, korijeni su se pružili i do bankarskih sistema Japana i nama važnije Europe. I Europske su banke bezizlazno pokušale po SAD receptu ublažiti šok, no pokazalo se kako je i to bilo kratkog daha.

Račun je stigao na naplatu…
Krajem godine, početkom nove, u SAD je postalo jasno da se rezultati više ne mogu skrivati od očiju javnosti. Dubioze od 5 ili 10 milijardi dolara i toliko loši rezultati, koje neke najistaknutije financijske institucije ne bilježe u svojoj povijesti, moraju utjecati na tržište.

Kako u tomu svemu stoji i objektivno treba stajati Hrvatska i naše tržište?
Dobro. Barem što se tiče problema izvana.

Prva stvar: Ako bi smo zanemarili psihološki utjecaj problema kojim nas bombardiraju sa svih strana svijeta, sam učinak financijske globalne krize i ne bi trebao imati većeg utjecaja. Iako u Hrvatskoj ulažu i strane financijske institucije, iste nisu imale većih problema, osim Hypo AG, koji svjestan svojih problema u matičnoj tvrtci, a vezano za tržište nekretnina, već neko vrijeme povlači svoje uloge iz dionica Hrvatskih društava. Što se tiče smanjene kupovne moći Zapada, niti to nas neće posebno pogoditi, jer, ovog puta na sreću, i dalje bilježimo međunarodni trgovinski deficit. Posljedice krize osjećaju brodari, jer većinu svojih prihoda ostvaruju upravo na vanjskom tržištu. Građevinari imaju ugovorene poslove, prehrambeni sektor radi sve bolje i više, turistička sezona neće biti slabija zbog pada kupovne i potrošačke moći, jer imamo specifičnu klijentelu. Toliko o tome.

Druga stvar: Ono što se nama nadodalo na ovaj vanjski utjecaj su naši domaći problemi. Iako je cijena nafte drastično rasla, treba reći kako su cijene goriva ipak strahovito rasle, a i to nije neka novost i iznenađenje. Daleko veći problem je porast cijena hrane. A cijene hrane nisu rasle zbog poskupljenja goriva, nego zbog sve jačeg lobija proizvođača bio goriva, koji je skriven pod okriljem čarobne ekologije. Pošto sve države nemaju naftu, trebalo je otkriti novi način zarade na vozilima. Samo su ekolozi zaboravili svoje načelo, pa se tako krče šume – pluća Zemlje, a sadi repica jer je to ekološki…
…

NASTAVAK:
Kako bilo, ista potražnja za eko-gorivom, pa čak i nametnute kvote koje pojedina država mora ostvariti u proizvodnji i potrošnji eko-goriva, dovele su do poticanja sadnje kultura upravo u te svrhe. Prema čistom načelu ponude i potražnje, smanjenjem proizvodnje hranidbenih kultura, došlo je i do poskupljenja istih.
Poskupljenje hrane, u sinergiji sa ostalim lošim okolnostima dovelo je i do povećanja inflacije. Da, i to se pokušalo skrivati, no i to sada izlazi na vidjelo, a inflacija je nešto što se u burzovnom svijetu ne može zanemarivati.

Treća stvar: a koja je također aktualna upravo kad i preostale dvije. Hrvatska je uvođenjem ZERP-a, navukla lošu volju članica EU. Da se razumijemo, ja sam za proglašenje i provedbu ZERP-a, no budimo realni – to se našim susjedima Slovencima i Talijanima nipošto ne sviđa. Ma kako mi mislili da smo u pravu, svijet kapitala je surov i ne pozna emocije. Odmah se stvorio problem sa PHARE-om, jasno su nam dali iz EU do znanja kako je taj potez neprijateljski prema društvu u čije članstvo želimo. Što se ovog problema tiče, mislim da je on puno jednostavnije i brže rješiv od prethodna dva, i čini mi se da će se u skoro vrijeme i te nesuglasice razriješiti. No, kako bilo, on je sada tu i postoji. Protivnici EU će reći kako je to dobra vijest za nas, da u Uniju uđemo čim kasnije, tržište kapitala to vidi kao lošu vijest i kažnjava. Psihologija.

Četvrta stvar: Tijekom prošle godine, u svibnju je nakon snažnog rasta uslijedila osrednja korekcija. Potpuno ispravno i zasluženo, rast od siječnja do svibnja 2007. je bio previsok i neopravdan. Nakon toga, uslijedilo je privremeno povlačenje novca sa tržišta kapitala, a poradi IPO HT. To se nadovezalo na prvotnu korekciju. Pred sam izlazak HT na tržište, a povratom viška sredstava od IPO, uslijedio je snažan rasti i u samo nekoliko tjedana, dionice su bilježile nove ATH razine. Tada dolazi do problema.
Nikad potvrđeno, no sa svih strana osumnjičeni Fondovi, napravili su umjetnu korekciju, kako bi smanjili kapitalnu dobit za prošlu godinu, te kako bi ubili entuzijazam onih koji su prodajom HT odlučili ostati samostalno na tržištu. Stvar je izmakla kontroli, i fondovi su morali spašavati krajem prosinca, što se spasiti da.

Osim ova četiri krucijalna razloga, postoji niz drugih, poput donedavne političke neizvjesnosti, loših kapitalnih investicija od strane države i tako dalje. Opravdanim i neopravdanim korekcijama, index je ponovno na razini od prije 8-9 mjeseci. Povlače se novci iz fondova, sa gubitcima i po 20% u posljednjih 6. mjeseci!

Sve to došlo je na naplatu. Sad, ovdje, odmah, u isto vrijeme…

Koliko će trajati, koliko će se odraziti na naše tržište ovisi o slijedećim danima. Ono što nam može smanjiti gubitke vremena i novca jest: očekivano dobri godišnji rezultati većine naših društava, nerealizirani rast dionica na dobra izvješća za 1H i 3Q, pozitivan ishod posla Agrokor-Migros, brzo razrješenje problema na relaciji RH-EU, čim brže suočavanje sa problemom inflacije, štednja pri nekim kapitalnim investicijama Države, vraćanje povjerenja u Fondove…

Vjerujem da ste ponekad u životu neke stvari nevoljko gurali pod tepih i odgađali, mada ste znali kako se s njima morate suočiti i razriješiti ih. Često vas je to odgađanje na kraju stajalo više živaca i novca nego li da ste to pod svaku cijenu riješili na vrijeme.

Tako je i sad slučaj. Umjetno sprječavanje i ne raščišćavanje problema samo odgađa izvršenje presude, ali “zločin” ne zastarijeva.

Na nama je da samo osluškujemo i pratimo raspetljavanje klupka i povratak u pozitivan trend, što nam je ipak svima primarni cilj sudjelovanja na Burzi. Sretno nam.

Bjim se da ništa od obrane 4800, to brani talijanska vojska, a naši bojovnici su ju napadali danas [undecid]
Nadajmo se da se pripremaju i ukopavaju za obranu 4500

Također je beskrajno sranje umjesto da se čekaju FI pa onda da firma s dobrim FI raste, firma raste prije FI, a nakon dobrog FI se moras panično iskrcavat [angry] [angry] [angry]

SLK Svaka čast za razmišljanja u 2 ujutro.[thumbsup]

Alaj Hrvatska puno proizvodi Bio dizela, cijena hrane je otišal gore djlomično radi nafte, djelomično radi izbora (nema kontrole) primjer cijene kruha (uvjek se drži pod kontrolom), a djelomočno radi zarade (mi smo poznati po tome da želimo brzo zaraditi.
Što se tiče EU i Zerpa i Pharea i sl. (Na zerp imamo pravo i točka, Englezi su skoro zaratili radi toga, Finci u zadnje 2 godine imaju najstroži zerp valjada, a nama sole pamet.) Uskračivanje pharea je oblik pritska, da se država čim više izmuze.
Treba biti jasno da EU treba nas, mi smo živjeli i do sada. Zašto su ušli bugari rumunji i sl. a znatno su gori čak i sada od nas? Veliko tržište, ljudi gladni kredita i fancy života, jeftina radna snaga, nafta….
Mi HR im treba radi položaja, radi 10 milja turista koje trba nahraniti (dučani hoteli i sl.), a najbitnije opet ćemo biti krajina (šengen).
Ulaskom HR u EU smo najebali, dokraja ćemo otvoriti tržište, a oni će svoje štiti na milijun načina (CE znak, boja i veličina paradajza, oni certifikati za proizvođače hrane – u njemačkoj su neke mesne industrije znatno prljavije nego naše, ali naše moraju naravno iamti sve brand new, koje se se može kupiti samo od “zertificiranih” proizvođača iz EU – tak da se sredstva iz fonda tak i tak vrate u EU.)
Priliko posjeta Francuskoj, čovjek mi veli da nismo baš pri sebi što se guramo u EU, veli da su oni samo najebali (cijene, konkurentnost, propisi).
Mišljenja sam da u EU ulazimo ekspresno, koa sto je Prodi najavio, jer proglasi li kosovo neovisnost, pitanje je što će biti s BIH (Rep. srpska ide vrlo moguće na referendum). Što tada ostaje: Muslimani i Hercegovina. Hrecegovina ide nama, a EU bude imala muslimansku državu u centru EU, pa će HR biti krajina ili će HR i BIH hitno u EU da sprijeće spajanje RS-a Srbiji [rolleyes]
Eh što to sve za nas znači:
pa ništ osim rasta! u NATO ulazimo vrlo skoro, i EU nam se smješi (Prodi), a kak će to investitiori protumačiti?
Ljudi pripremite se za iskrcaj sredinom ili krajem svibnja! Polijećemo High![thumbsup][thumbsup]

Eh jesam nadrobil![cool]

Svaka čast SLK na anlizi to mi je i bio cilj da svi malo konstruktivnije počnemo pisati a ova tvoja analiza je dala mnoge odgovore na trenutnu situaciju kod nas i mislim da si puno pomogao svim novim ulagačima u ovim teškim danima.

jesi se malo zanio al je pohvalno sto razmisljas a to vecina investitora uopce ne radi
citaju novine gledaju televiziju i ne znaju promuckati svojom glavom
puno je nepoznanica u ovom trenutku i po mojem misljenju sad ne bi trebalo praviti neku suludu psihozu

svijet je puno vise od amerike, kinezi su u naponu i indija također
čitao sam negdje gdje se kaže da kinezi neće trpjeti puno od moguće recesije u USA jer imaju velike projekte doma a i treba nahraniti i napojiti svekoliki kineski puk koji je desetljećima živio iza željezne zavjese
Australija je navedena kao primjer zemlje koja će osjećati samo parcijalne tegobe blage recesije jer su uglavnom orijentirani na Kinu kao poslovnog partnera

mišljenja?

Pa kina može sj….ti Amer kad hoće, smo samo se riješe obaveznica, nisu li već par puta prijetili na taj način?
Hm, moža su i problemi Amerike u tom “grmu”.
Jedino što je me plaši: znat li kak Ameri riješavaju recesije i te stvari? Pa narave si oružje party, right?[cry]
zato kupujte đuru![rolleyes]

Stari nisi ti mene uopce shvatio. Ajde procitaj jos jedan puta mozda se prosvjetlis. A do tada samo za tebe:

http://www.cnbc.com/id/22732708/site/14081545/

Zakljuci sto god hoces pa postupi prema svojem zakljucku. Ivek ionako vozio svoj program. [bye]

Bravo SLK,mora di si puno popio sinoć kad si se tako razvezao

SLK svaka čast na trudu i volji. Dobro je čuti ozbiljne forumaše u ozbiljnim trenucima. Takva razmišljanja ipak ohrabruju.. “čekat, čekat……do Neuma”[thumbsup]