danasa i azija završila u zelenom preko 2%! sutra će se znati više o odluci FED-a smanjuje li esk.stopu u USA
Možemo gore bez problema takovi su naslo
Kriza u SAD neće bitno utjecati na gospodarski rast u Hrvatskoj
Zemlje Srednje i istočne Europe suočavaju se s izazovima koji proistječu iz krize potaknute na sekundarnom hipotekarnom kreditnom tržištu u SAD, objavljeno je u novoj studiji UniCreditiva odjela istraživanja
Kriza na sekundarnom hipotekarnom tržištu u SAD promijenila je globalno okruženje, uvodeći u svijet veću neizvjesnost, umanjujući rast u SAD (s mogućnošću pojave recesije) i eurozoni, smanjujući likvidnost i povećavajući troškove povezane s rizikom. Ipak, CEE regija (Srednja i Istočna Europa) je u dobrom položaju da ne bude ugrožena novim izazovima, potvrđuje nova studija UniCreditiva odjela istraživanja za Novu Europu. Zdravi rast je u posljednjim godinama bio postignut uglavnom zahvaljujući snažnoj dinamici dohodaka i bogatstva kućanstava, dok infrastrukturni projekti dodatno povećavaju investicijsku potražnju. Takav rast praćen je visokom profitabilnošću poduzeća u regiji. Bankovni sektor je također odigrao važnu ulogu u podržavanju rasta, s povećanjem financijske penetracije, mjerene udjelom kredita u BDP-u, s 23% u 2000. na 43% u 2007. godini.
Perspektiva rasta u regiji ostaje razmjerno pozitivna, smatraju analitičari UniCredita. Glavni kanal prenošenja međunarodne krize bi, prema očekivanjima, mogao biti povezan s potencijalnim smanjivanjem obujma kreditiranja. Utjecaj na države Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, vjerojatno bi mogao ostati ograničen. Prema predviđanjima, nešto je veći rizik za pojavu smanjenja obujma kreditiranja u Jugoistočnoj Europi, na Baltiku i ostalim zemljama istočne Europe. Pozitivna očekivanja potvrđena su i na sektorskoj razini, pri čemu grane sa srednjom i visokom tehnološkom razinom, te graditeljstvo i dalje ostaju među najboljima.
»Neravnoteža u Hrvatskoj, deficiti i vanjski dug, koje su posljedice relativne sporosti reformi, više dolaze do izražaja u razmišljanju investitora zbog krize koja se iz SAD-a prelila na svijet«, istaknuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Ukoliko Hrvatska pravovremeno provodi reforme, smanjuje fiskalni deficit i prihvatljvim tempom i bez odgode privede pregovore o punopravnom članstvu EU pri kraju, tzv. sub-prime kriza, smatra Šaravanja, neće bitno utjecati na gospodarski rast u Hrvatskoj. [B.Markač]
Ništa mi se to nevidi na dobro!
mogli bi padat još malo ili će dans biti blagi odbijanac a sutra opet pad?
[sad]
Broj nezaposlenih 9,3 manji nego u 2006.
Business.hr/Hina
17.01.2008 11:08
Pročitaj komentare(0)
Prosječni broj nezaposlenih u Hrvatskoj u prošloj godini iznosio je 264.448, što je za 27.168 osoba ili 9,3 posto manje nego u 2006. godini, no dok se broj nezaposlenih muškaraca smanjio za 12 posto, kod žena je to smanjenje iznosilo znatno manjih 7,5 posto.
Po podacima koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, u prosječnom broju nezaposlenih prošle godine bilo je 161.966 žena i 102.482 muškarca, što znači 61,2 posto žena prema 38,8 posto muškaraca.
Kako se u usporedbi s 2006. godinom broj nezaposlenih žena smanjio za 7,5 posto a muškaraca za 12 posto povećao se udio žena u nezaposlenosti za 1,2 postotna boda, sa prosječnih 60 posto u 2006. na 61,2 posto u prošloj godini.
U ukupnom prosječnom broju nezaposlenih 2007. godine prevladavale su osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike (92.563 ili 35 posto) te osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (68.540 ili 25,9 posto) i osobe sa završenom osnovnom školom (65.641 ili 24,8 posto).
Najmanje je nezaposlenih osoba bilo s višom školom ili stručnim studijem (8.452 ili 3,2 posto) te sa završenim visokoškolskim obrazovanjem (10.702 ili 4 posto).
Prosječan broj nezaposlenih smanjio se u svim obrazovnim skupinama, a najviše u skupini osoba sa trogodišnjom srednjom školom, za čak 13,7 posto.
Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti 2007. godine imale su osobe iznad 50 godina, od 27,2 posto, dok je udio mladih u dobi od 15 do 24 godine iznosio 18,1 posto.
Prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama, osim u najstarijoj (50+) u kojoj je došlo do povećanja od 0,7 posto.
Od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih, 208.200 osoba ili njih 78,7 posto imalo je radno iskustvo, tj. prethodno je bilo zaposleno, dok je 56.248 osoba (21,3 posto) prvi put tražilo zaposlenje.
S obzirom na djelatnost prijašnjeg zaposlenja osoba s radnim iskustvom većina je radila u prerađivačkoj industriji (25,5 posto) i trgovini (20,7 posto), te hotelima i restoranima (12,0 posto) i građevinarstvu (8,3 posto).
Županije s najvećim prosječnim brojem nezaposlenih 2007. su Splitsko-dalmatinska (s udjelom od 13,2 posto), Grad Zagreb (11,9 posto) i Osječko-baranjska županija (10,5 posto).
U usporedbi s 2006. godinom prosječna nezaposlenost smanjena je u svim županijama.
Po podacima HZZ-a najznačajnije smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u Gradu Zagrebu (16,1 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (15,7 posto), a najmanje u Zadarskoj (3,2 posto) i Požeško-slavonskoj županiji (4,4 posto).
Eve ga…da ovo objave u amerike, sve bi odma UP Up UP…
radi se, bit će para, trošit će se…
Kakav mrtvi pad? Svi pokazatelji govore suprotno. Nema mjesta depresiji, optimizam mora prevladati. Rezultati to i pokazuju. Dobiti ćemo uskoro pozivnicu u NATO, IGH se širi u Rusiju (tko zna koga će još povući sa sobom, INGRU pretpostavljam), Todorić počinje djelovati globalno, prehrambene tvrtke u fokusu kao nikad prije, Tedeschi se širi na ljekarnički biznis. Gdje je tu mjesto crnim tonovima?
Ovo je umjetno isprovocirano i nema nijednog valjanog opravdanja
Oporavak europskih tržišta
Business.hr/Hina
17.01.2008 11:51
Pročitaj komentare(0)
Na europskim su burzama na početku današnjeg trgovanja najvažniji indeksi porasli, zahvaljujući oporavku cijena dionica na azijskim burzama, i ne tako lošoj srijedi na Wall Streetu.
FTSEeurofirst 300 indeks vodećih europskih dionica porastao je jutros 1,2 posto, na 1.399 bodova, čime je vratio većinu jučerašnjeg gubitka.
Londonski FTSE 100 indeks porastao je, pak, oko 0,9 posto, pa se primaknuo razini od 6.000 bodova, dok su pariški CAC i DAX indeks Frankfurtske burze u pozitivi od oko 0,60 posto.
Nastavi čitati
1,06%
4947