mora..
sto Galincu preostaje??
ukopao se u Splitsku plovidbu, Industrogradnju itd. u takvim dionicama mu prolazi zlatno vrijeme burze, a iz njih ne moze..sta mu drugo preostaje, nego da priziva korekciju, kotac vremena ne moze vratiti[smiley11]

borism

tako i kolega galineg vec tri godine tupi u to-one istu pricu
te burza je visoko slijedi oporavak dalje ne moze
i tako iz godine u godinu
pametan decko skidam mu kapu
zna znanje

O čemu ti pričaš??’
Indeks ti je manji nego u 5. mjesecu a 80% dionica je odonda palo od 20-50%.
Ak si tek došao na forum, prvo godinu dana čitaj a onda počni pisati.
A kolega zg 828 je prodao dionice pa sad druka za korekciju.
sto se tice korekcije ovo je prva godina da nema ono jacih korekcija kao prije dvije godine kad je bilo aktualno sa džonijem kešom
al bumo vidli

Htio sam ovo skopirati pa sam fulao.
tako i kolega galineg vec tri godine tupi u to-one istu pricu
te burza je visoko slijedi oporavak dalje ne moze
i tako iz godine u godinu
pametan decko skidam mu kapu
zna znanje
sto se tice korekcije ovo je prva godina da nema ono jacih korekcija kao prije dvije godine kad je bilo aktualno sa džonijem kešom
al bumo vidli

crobex 4960 0,00%

Zatvarali mi oči pred time ili ne, činjenica je da je dobar broj dionica precijenjen.
A i korekcija je u toku i čini mi se da će se i nastaviti što zbog potcijenjenog HT-a u koji se prelijevaju sredstva, što zbog predstojećih izbora.
U slijedećem mjesecu nas čekaju nagradne dionice INA-e i možebitno prodavanje dobrog dijela od 80% malih dioničara koji do sada nisu prodavali dionice. Tome dodajte još IPO Optime.
Po mom skromnom sudu mislim da ćemo se načekati dok dočekamo zelenilo na burzi.

Ima. Excel. Ne znam vise ali na jednom od topica je netko i gotovu tabelu stavio za download. No to si lako i sami slozite – nije to nikakva mudrost velika.

..a evo i primjera. (napomena: ne radi se o mojim dionicama)

kapital-plus.net
[smiley9]

.11.2007 Jadranka Dozan

Stanovi i kuće Hrvata vrijede 750 mlrd. kuna
Poljoprivredna zemljišta u privatnom vlasništvu vrijede 35 mlrd. kuna
Ljubo Jurčić i Ivo Sanader na sastanku ekonomista u Opatiji
Ljubo Jurčić i Ivo Sanader na sastanku ekonomista u Opatiji
Hrvati u kućama i stanovima imaju oko 750 milijardi kuna imovine, a njihova je prosječna cijena u posljednjih pet godina rasla oko 15 posto godišnje. Druga važna vlasnička kategorija u imovini kućanstava su poljoprivredna zemljišta kojih u posjedu stanovništva ima oko 1,39 milijardi hektara, a ona prema sadašnjim cijenama vrijede oko 35 milijardi kuna. Kad je posrijedi zemljište, ta imovinska klasa također u proteklih pet godina bilježi rast cijena od prosječnih 16 posto godišnje po hektaru. Tome pak treba pridodati i građevinska zemljišta, čija je vrijednost u prosjeku rasla 45 posto godišnje ali je njihovu ukupnu vrijednost teško procijeniti. Preostali, financijski imovinski dio vlasništva kućanstava (depoziti, instrumenti tržišta kapitala) iznosi oko 200 milijardi kuna. Iz navedenoga proizlazi da je ukupna vrijednost imovine u vlasništvu hrvatskih građana, tj. sektora kućanstava blizu tisuću milijardi kuna, procjena je koju je na jučer otvorenom 15. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista iznio analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević. Već uvriježeno, prvi dan opatijskog savjetovanja ekonomista protekao je u “pripetavanjima” sudionika iz redova politike, a ovaj put obračuni su predstavnika Vlade i opozicije dodatno potencirani skorašnjim izborima. To u pravilu znači da se političari ne libe ni ponavljanja glavnih predizbornih i programskih aduta i prozivki političkih protivnika, no utoliko su zanimljivije nepotrošene stručne teme i analize. Spomenute brojke o imovini hrvatskih kućanstava jedna su od takvih tema, to prije što u osnovi predstavljaju i uporišta važna za zagovaranje određenih ekonomskih politika. Među ostalim, i u smislu porezne politike, a u konretnom slučaju to ponajprije znači sustava oporezivanja imovine, ali i nekih drugih aspekata poput sagledavanja kreditnog potencijala. Naime, iz navedenih imovinskih procjena ispada da je prosječan rast vrijednosti ukupne imovine u posljednjih pet godina bio oko 15 posto godišnje, to znači da su se prosječni kapitalni dobici kretali oko 100 milijardi kuna, kaže Lovrinčević.
Usporedbe radi, porast BDP-a u tom razdoblju iznosio je oko 17-18 milijardi kuna godišnje, tj. prirast BDP-a od gospodarske aktivnosti bio je pet puta manji od rasta vrijednosti imovine. Porast vrijednosti imovine zasigurno je dijelom posljedica približavanja Europskoj uniji. No Lovrinčević dodaje i da je Vlada strukturom investicija, posebice u infrastrukturu, doprinijela takvu rastu cijena, s tim da se istodobno takva struktura investicija zasad u znatno manjoj mjeri odrazila na tehnološka poboljšanja i proizvodne kapacitete gospodarstva. Premda se u posljednje vrijeme sve češće problematiziraju održivost i/ili realnost porasta cijena raznih imovinskih klasa, izneseni podaci prilično nedvosmisleno upućuju da vrijednost imovine odražava (i) rast blagostanja, odnosno bogatstva kućanstava. Sve to može se, dakako, promatrati i u kontekstu visine inozemnog duga i općenito pokazatelja zaduženosti odnosu na BDP, koja jest velika, ali u svjetlu kolaterala ispada održivijom i jedan je od razloga zašto Hrvatska i dalje uživa povjerenje investitora. Sve to ne isključuje i prateće rizike daljnjeg kretanja njihove vrijednosti, odnosno činjenice da dio te imovine ipak nije likvidan, zbog čega je važan nastavak produbljavanja financijskog tržišta. Imovinski kapital sektora stanovništva ubuduće bi bilo poželjno da više posluži za lakše pokretanje poslova malih i srednjih poduzetnika, a pravi je izazov kako ga više staviti u funk

a pravi je izazov kako ga više staviti u funkciju gospodarskog rasta, smatra Lovrinčević. To je, kaže, danas daleko korisnije od toga kako ga oporezivati. Uza sve, za uvođenje poreza na imovinu trebaju se ispuniti brojne pretpostavke, od sređivanja registara i zemljišnih knjiga do uvođenja poreznog broja te osmišljavanja decentralizacije i regionalne politike, jer će to biti prihodi lokalne države. To mahom zasad ne postoji i stoga je veći prioritet od izlišnih pokušaja da se nepravde iz privatizacije ispravljaju naknadno, kroz oporezivanje imovine. Disperzija imovine je vrlo ujednačena (stanarska prava, sitnjeni poljoprivredni posjedi) pa bi to zapravo dovelo do znatnog opterećenja srednjeg sloja i umirovljeničke populacije, a ne tajkuna koji imovinu imaju registriranu na poduzeća. Konačno, za eventualno uvođenje oporezivanja treba najava od najmanje godinu dana, kaže Lovrinčević, dok za logističke pretpostavke treba barem tri godine.
Dakle, prvo treba pobijediti SDP i onda ako donesu odluku o porezu treba još proći 3-4 godine do uvođenja poreza. dakle, zaboravimo na porez.

Da dodam još za one koji se boje poreza. Upravo zato treba sad kupovati dionice jer sve što se kupi prije uvođenja poreza na to poreza nema.
Važno je sad kupiti a prodati se može nakon uvođenja poreza i na to porez nećete platiti.[smiley2][smiley2][smiley2]