Kolega febo, okrenuli ste tezu. Vani su prinosi manji, zato je i rizik koji su spremni investitori podnjet manji. Kod nas su prinosi veci, pa je i rizik koji investitori podnose veci. Ne obrnuto.
zg828,interesantno da ste vrlo precizni sa brojkama u vašem postu koji bi još bolji bio da ste precizno naveli kad ste izašli i iz kojih precijenjenih dionica?[smiley1]
Kolega febo, okrenuli ste tezu. Vani su prinosi manji, zato je i rizik koji su spremni investitori podnjet manji. Kod nas su prinosi veci, pa je i rizik koji investitori podnose veci. Ne obrnuto.
dobro kolega deimos neka je i tako, no sad bi mogli satima raspravljati o uzrocnoposlijedicnim vezama
i o tome od kojeg su to vremena tamo prinosi manji pa i zasto su tamo prinosi manji. no. ostavimo to za veceras ili neki drugi put sad ionako nemam vremena.
deimos:
”
Kolega febo, okrenuli ste tezu. Vani su prinosi manji, zato je i rizik koji su spremni investitori podnjet manji. Kod nas su prinosi veci, pa je i rizik koji investitori podnose veci. Ne obrnuto.
”
dobro kolega deimos neka je i tako, no sad bi mogli satima raspravljati o uzrocnoposlijedicnim vezama
i o tome od kojeg su to vremena tamo prinosi manji pa i zasto su tamo prinosi manji. no. ostavimo to za veceras ili neki drugi put sad ionako nemam vremena.
Slazem se kolega. Ionako ce to zavrsit u domeni psihologije i “behavioral genetics” .
NAj zanimljivije je kako naši u vladi ovu godinu proglašavaju najuspješnijom do sad u pogledu turizma, a naše turističke firme ako nepadaju onda i ne rastu.
NAj zanimljivije je kako naši u vladi ovu godinu proglašavaju najuspješnijom do sad u pogledu turizma, a naše turističke firme ako nepadaju onda i ne rastu.
Pricaju ONI svasta , u najmanju ruku obecana zemlja u koj samo sta ne tece med i mljeko.
Bitno je sta ce TRŽIŠTE reći , a kako mi se cini i salje nekakve poruke.
Sto se tice turizma, sezona je bolja cca 5% po novcanom efektu, ako se dobro sjecam. Ne bi ja to bas nazvao revolucionarnim pomakom s obzirom na cijene na kojima se trze turisticke dionice. Trebali bi rezultati biti i bolji od toga, jer je bila dobra popunjenost u predsezoni. 3q ne bi trebao biti bas revolucionarno bolji, jer je vecina turista ionako popunjena 100% u ljeto (ali su cijene vjerojatno bile vise). I dosta utjecaja na sezonu je imao val vrucina, sto je “izvanredni” utjecaj.
Da se i ja uključim u raspravu…
Dakle kreditna kriza… Zašto bi zatvaranje kreditne slavine u Hrvatskoj bio problem? Po mome skroz dok se ne uzimaju krediti da bi se podmirile kamate na postojeće kredite ne bi se trebalo zabrinjavati. Ako se uredno podmiruju obveze kredit može biti generator razvoja. Kod nas se krediti nisu djelili onima koji za taj krediti nisu dali hrpu osiguranja. Ono što nama može predstavljati problem je što će se time jedino usporiti gospodarski rast. Nikakav slom privrede kod nas ne očekujem, a da bi se to moglo odraziti na tržište vrijednosnih papira je vjerovatna posljedica. Malo će se morati steći remen, smanjiti očekivane stope rasta i to je to. Ne vjerujem u pad tečaja ili neke još crnje prognoze.
Još jedna anegdota. Danas sam i ja dobio dobronamjernu preporuku od vozača Overseas-a koji mi je dovezao modem za ADSL kako bih ADSL trebao iskoristiti za trgovinu dionicama. Kao, tu je prava lova. [smiley8]
Podsjeća li me to možda na onu priču o čistaću cipela?[smiley3]
VLADA: HRVATSKA NIJE U FINANCIJSKOJ KRIZI, PUNA POTPORA HNB-U
HNA
ZAGREB,25. listopada 2007.(Hina) – Hrvatska nije u financijskoj krizi,
istaknuo je na današnjoj sjednici Vlade premijer Ivo Sanader koji je
dao i punu potporu monetarnoj politici središnje banke, potporu HNB-u
i guverneru HNB-a u politici stabilnog tečaja kune. #L#
“Nikakve financijske krize nema, Hrvatska financira svoj dug”,
istaknuo je Sanader na sjednici Vlade, osvrćući se i na ocjene iz
radnog materijala MMF-a da Hrvatskoj prijeti opasnost od financijske
krize.
Na to se premijer osvrnuo u okviru Vladine odluke o zaduženju države
na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznica u protuvrijednosti
300 milijuna eura, a kojom će se refinancirati obveze po osnovi
dospjeća samuraj obveznica, te obveza prema Londonskom i Pariškom
klubu.
Izdanjem obveznica na domaćem tržištu smanjit će se inozemni dug
države, kazao je ministar financija Ivan Šuker potkrepljujući
podatcima što je sve Vlada učinila u ovom mandatu na smanjenju
vanjskog duga države.
Država je do kraja 2004. smanjila svoj inozemni dug za 75 milijuna
eura, a od tada do danas smanjen je za 900 milijuna eura. Udio države
u ukupnom vanjskom dugu Hrvatske sa 34 posto krajem 2003. smanjen je
na sadašnjih 21 posto, istaknuo je Šuker, dodajući da na službenim
sastancima u Washingtonu nitko nije spominjao mogućnost krize, već je
Hrvatska dobila komplimente.
Udio države u vanjskom dugu smanjen je za 13 postotnih bodova,
deficit proračuna smanjen je na 2,6 posto BDP-a, ova je Vlada prva
Vlada koja je uspješno završila stand by aranžman s MMF-om, naglasio
je i premijer Sanader napominjući da bi se “ono što smo navodno čuli
od MMF-a” moglo odnositi na vrijeme prije četiri godine, a ne na
današnje.
Naglasio je da je u velikoj kontradikciji s mišljenjima iz MMF-a i
činjenica da je Svjetska banka “Hrvatsku izvukla iz zemalja Balkana i
prebacila je u srednjeeuropske i baltičke zemlje” sa srednjim
dohotkom.
Premijer je dao i punu potporu monetarnoj politici Hrvatske narodne
banke.
Smatram da ne bi bila dobra deprecijacija kune i uvođenje plivajućeg
tečaja, kazao je Sanader, podsjećajući na vrijeme velike inflacije
80-ih godina, te poručujući da deprecijacija kune donosi inflaciju.
Svima koji se zalažu za deprecijaciju kune, ministar Šuker je
odgovorio podatcima da 10 posto povećanje tečaja kune znači i 10 posto
veće rate kredita na kraju mjeseca, nekoliko stotina kuna više iz
džepa svakog hrvatskog građanina, znači i ukupno 500 milijuna eura
više za kamate.
Nećemo dozvoliti deprecijaciju kune, čvrsto ćemo stati uz HNB, jer
deprecijacija kune znači i veće rate kredita za građane. Neće biti
poreza na štednju, kamate, na kapitalnu dobit, na nekretnine. Protiv
toga ćemo biti žestoko, kazao je Sanader.
Premijer je također istaknuo da Vlada neće dopustiti privatizaciju
Hrvatske poštanske banke, da će se ići na njeno jačanje i da će to
ostati hrvatska banka.
(Hina)
Evo da i ja podržim RealBeara.
I ja poduže čekam na slom. A opravdanost cijene neke dionice gledam po P/E. Ako nema dobiti to za mene ne vrijedi. Kod nas nije rijetkost P/E od 465 (CRAL nedavno), HT ima cca 16, ostatak tržišta je negdje između, a na zapadu je P/E 10-15, s tim da se u korekciji zna spustiti do 4.
Jeste li gledali kako nestaje kupnje kad je bila ova prošla korekcija? Tako će biti ponovno. Samo će kupnje nestat, nitko vama neće rušiti cijenu, rušiti ćete ju sami.
Na burzu gledam kao na mjesto na kojem neki donose novce, a neki odnose. Znam ih puno koji su odnijeli novce, samo što ovi koji su donijeli još ne znaju da svoje novce ne mogu dobiti natrag, jer ih nema. Ja sam svoje i još nečije novce odnio doma, samo što to taj netko nezna. :((
Zaradio si sigurno za burek i pivo. S takvim načinom trgovanja tj. bez ikakvog rizika, više ne možeš ni zaraditi. Pozdrav!
“Nova situacija unosi i novu vrstu rizika, kao što je moguće usporavanje priljeva inozemnog kapitala. Međutim, ne postoji opasnost da u Hrvatskoj dođe do zaustavljanja ili znatnog smanjenja kredita financiranih iz inozemnih izvora jer bi u tom slučaju HNB oslobodio značajna sredstva koja su sada imobilizirana, uključujući smanjenje obvezne rezerve”, kaže Rohatinski.
Druga opasnost može biti vezana uz smanjenu ponudu deviza i pritisak na deprecijaciju tečaja, ali guverner ističe da će HNB odlučno braniti tečaj jer bi njegova znatna deprecijacija, u uvjetima valutno indeksiranih kredita, mogla dovesti do kreditne krize. (Jutarnji list)
Kad to Rohatinski kaže onda nema problema[smiley2] On je čovjek koji se ne dodvorava nikakvim strankama ni politikama.
IZJAVA DANA
“SDP-ov gospodarski program je bezidejan, nekonkretan, vodi deficitu, novim porezima i novim zaduženjima. Ne nude ništa novo, nego stanje gore nego sada. Znači, ono što SDP nudi, HDZ je već ostvario.”
Ivan Šuker, ministar financija