Banke osnivaju fond za suzbijanje kreditne krize
Osnivanje fonda najnoviji je odgovor na globalnu kreditnu krizu, nakon tri godine lakog pristupa kreditima, što je potaknulo golemo hipotekarno kreditiranje i rekordne razine zajmova kojima su financirane akvizicije kompanija
Najveće globalne banke, uključujući američki Citigroup, planiraju uspostaviti fond vrijedan približno 80 milijardi dolara za kupnju loših hipotekarnih obveznica i druge imovine kako bi se spriječilo da kreditna kriza izazove dodatne štete globalnom gospodarstvu, kazali su izvori upoznati sa situacijom. Predstavnici američkog ministarstva financija organizirali su konzultacije među vodećim globalnim bankama, kazali su isti izvori, s obzirom da raste zabrinutost među financijskim institucijama da bi određena vrsta investicijskih fondova povezana s bankama morala staviti na financijska tržišta na milijarde vrijednih višestruko ‘prepakiranih’ zajmova. Val prodaja imovine mogao bi podići troškove pozajmljivanja na globalnom tržištu, potaknuti velike gubitke ulagača te primorati banke na daljnji otpis nekih od portfelja u bilancama. Te bi prodaje mogle izazvati velike gubitke bankama, a u najcrnjem scenariju gurnuti SAD i Europu u recesiju. Osnivanje fonda najnoviji je odgovor na globalnu kreditnu krizu, nakon tri godine lakog pristupa kreditima, što je potaknulo golemo hipotekarno kreditiranje i rekordne razine zajmova kojima su financirane akvizicije kompanija. “Banke nisu donosile mudre odluke i sada osmišljavaju način svoga spašavanja”, kazao je Steve Persky, izvršni direktor pri Dalton Investmentsu u Los Angelesu, koji upravlja s imovinom vrijednom 1,2 milijardi dolara. Citigroup, JP Morgan Chase & Co. i Bank of America uključeni su u diskusije, doznaje se iz izvora upoznatih s tim pitanjima. Tri banke međutim nisu željele to komentirati. Američko ministarstvo financija sudjeluje u raspravama, no ne očekuje se da će se koristiti novac poreznih obveznika. Nadalje, britanske regulatorne vlasti za područje financijskih usluga savjetovale su uključivanje britanskih banaka u taj fond, piše Wall Street Journal u svojem nedjeljnom izdanju, pozivajući se na izjave osobe upoznate sa situacijom. Banke, uključujući Citigroup, Merrill Lynch & Co. i UBS, posljednjih su tjedana najavile otpis na milijarde dolara vrijedne imovine te se trse kako bi prodale milijarde dolara u zajmovima kojima su financirane akvizicije diljem svijeta. “Završava najveći mjehur kreditiranja u američkoj povijesti. Njegov učinak osjećat ćemo još jako dugo”, kazao je nedavno Robert Arnott, predsjednik Research Affiliatesa LLC u Pasadeni, u Kaliforniji.
(Hina)

Najteže posljedice kreditne krize osjetit će se 2008.
Svjetski gospodarski rast trebao bi iduće godine ostati snažan ali niži nego u 2006. i 2007., a rizici za njegov pad to su veći što duže financijska tržišta ostanu zahvaćena krizom, kazao je čelnik MMF-a Rodrigo Rato
Posljedice globalne kreditne krize najsnažnije će se osjetiti u 2008., a najteže će biti pogođene Sjedinjene Američke Države, kazao je danas čelnik Međunarodnog monetarnog fonda Rodrigo Rato. Svjetski gospodarski rast trebao bi iduće godine ostati snažan ali niži nego u 2006. i 2007., a rizici za njegov pad to su veći što duže financijska tržišta ostanu zahvaćena krizom, kazao je Rato. “Kreditna su tržišta u korekcijama, ali vrlo sporim – još nismo došli do normalne faze”, kazao je nadalje Rato, dodavši kako bi većina zemalja trebala biti u stanju izaći na kraj s financijskim okolnostima. “Učinak krize na realno gospodarstvo snažnije će se osjetiti u 2008., i to s većim intenzitetom u Sjedinjenim Državama a manje u drugim regijama”. On, kako je rekao, ne vidi neko kratkoročno rješenje kreditne krize izazvane krizom na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova. MMF je najavio da će u svojim Svjetskim gospodarskim prognozama idući mjesec sniziti prognoze gospodarskog rasta za SAD, eurozonu i druge regije. Među ostalim, bit će snižena MMF-ova procjena gospodarskog rasta za Španjolsku, četvrto po veličini gospodarstvo eurozone, izloženo kreditnoj krizi zbog svojeg drugog po veličini u svijetu deficita u bilanci plaćanja, nakon onog američkog.
(Hina)

pocinje KOREKCIJA, a ova tema tek na 8-oj stranici [smiley5]

čovjek izađe iz dionica i odmah druka

korekcija možda, ali mini tako da nije ništa strašno

Gdje to piše????

Ako je korekcija ispuhivanje nekih balona koji su porasli 30-50%, za nekih 10% onda je i ja čekam, ali to nije korekcija, već pretumbavanje za nove pobjede.

…

Da li korekcija počinje s današnjim danom? Možda, vidjet ćemo kroz par dana.
Ako nije počela danas, svakako će uslijediti. Zbog pretjeranog rasta prošlih dana sigurno, a dodatni poticaj biti će i predizborna neizvjesnost i špekulacije.

Šta smo rasli dva tjedna? Nismo ništa rasli nego nadoknađivali ono što smo stajali četiri i pol mjeseca zbog HT. Nismo stali zbog ničega lošeg, nego izvlačenja i uvlačenja novaca, zbog fondova i malih prepametnih dioničara, koji će na kraju uspjet ovu godinu zbrajat i minusu. I neka će.

Sad će pogotovo bit svaki dan neki novi cirkus, poput CRAL, MDPL i ostalog.
Zato se nadam da će 50% svih novih dioničara nakon HT izgubiti svoje novce do nule slijedeće godine.

I nadam se da će slijedeće godine bar 10 novih IPO-a biti, novih Svetozara, i novih friških para iz čarapa.

Neda mi se raspravljati, slažem se sa SLK-om osim u dijelu da treba netko novce izgubiti, to ne bih volio nikome pa ni sebi.

nebih se složio sa željama uvaženog kolege Mercedesa koje je uputio novopečenim dioničarima… Neka im bude kako odigraju, odnosno ulože. Što si tiče ostalog gore navedenog – sličnog sam mišljenja (ako se ne varam kreće IPO od AG-a).