"Najgori dio globalne financijske krize tek slijedi"
Business.hr/Hina
19.08.2008 12:44
Pročitaj komentare(2)
Diskutirajte o ovoj temi na forumu ({PostCount})
Ocijenite članak(0)
[1] [2] [3] [4] [5]
Već ste ocijenili ovaj članak!
Hvala na ocjeni. Rezultati se ažuriraju svake 3 minute.
Najgori dio globalne financijske krize još nije ni došao i novi će pritisci na najveće svjetsko gospodarstvo u idućih nekoliko mjeseci dovesti do propadanja jedne velike američke banke, upozorio je u utorak bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Kenneth Rogoff.
Vezane vijesti
UBS: SAD zapada u recesiju
"SAD se još nije izvukao. Mislim da je financijska kriza negdje na pola puta. Čak bih se usudio kazati da će najgore tek doći", kazao je on na jednoj konferenciji u Singapuru.
"Neće samo srednje velike banke propadati u idućih nekoliko mjeseci. Jedna od velikih ulagačkih banaka ili bankarskih divova priredit će nam spektakularni krah", kazao je nadalje Rogoff, profesor ekonomije na sveučilištu Harvard i glavni ekonomist MMF-a od 2001.-2004.
Nastavi čitati
Oglas:
"Prije nego sve ovo konačno završi, mora doći do dodatne konsolidacije u financijskom sektoru", kazao je nadalje, upitan o prvim signalima približavanja kraja krize. "Fannie Mae i Freddie Mac – bez obzira na sve što kaže američki ministar financija Hank Paulson, te goleme hipotekarne banke za nekoliko godina neće postojati u svojem sadašnjem obliku", dodao je.
Njegovim su komentarima prethodile prodaje dionica najvećih američkih hipotekarnih banaka Fannie Mae i Freddie Mac u ponedjeljak, nakon novinskog izvješća da vlada možda neće imati drugog izbora osim nacionalizacije tih dvaju giganta američkog hipotekarnog financiranja.
Osvrnuvši se također na golema ulaganja državnih stabilizacijskih fondova iz Azije i s Bliskog istoka u zapadne financijske kompanije, Rogoff je upozorio kako ona ne moraju nužno rezultirati ogromnim dobitima budući da nisu uračunali šire tržišne okolnosti s kojima se ta industrija suočava.
"Na samom početku krize postojalo je općenito uvjerenje da državni stabilizacijski fondovi mogu spasiti koga god požele. Ulagačke banke su bile glupe, izgubile su sav svoj novac na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita, ali predstavljaju odlično ulaganje i zato će doći državni stabilizacijski fondovi i užasno puno zaraditi kupivši ih", kazao je. "To stajalište zanemaruje činjenicu da je financijski sustav postao izrazito prenapuhan i da se dio toga mora ispuhati".
[bye]
Najgori dio globalne financijske krize tek slijedi
I sve će to kao i uvijek istrpit sirotinja. A mi to ovdje nismo. Mi ćemo se time okoristit. Tak da iz ovog članka jedino čega se bojim da mi opet bez prihvatljivog razloga ne povećaju kamatu na stambeni jer onda ću morati zatrejdati više a ionak je već previše i umara polefke i više kutija pljugi se dnevno troši [lol]
aj živili !
Lone Star to Buy IKB, First German Subprime Casualty (Update1)
By Aaron Kirchfeld
Aug. 21 (Bloomberg) — Lone Star Funds, the Dallas-based private equity firm, agreed to buy IKB Deutsche Industriebank AG after the German bank collapsed, becoming the country’s first casualty of the subprime mortgage crisis.
The firm will acquire 90.8 percent of IKB from KfW Group, Germany’s state-owned development bank, for an undisclosed price, KfW said today in an invitation to a press conference in Frankfurt. Lone Star, which also owns German lender Corealcredit Bank AG, beat a competing offer from RHJ International SA, the investment firm run by Timothy Collins.
The agreement ends an 11-month search for a buyer after KfW led a 10 billion-euro ($14.8 billion) bailout. Dusseldorf-based IKB collapsed after a unit that bought subprime mortgages ran out of funding in July last year as the credit crunch began. KfW has since ousted Four IKB management board members, including Chief Executive Officer Stefan Ortseifen after an audit blamed “flawed” risk management for the bank’s demise.
“Lone Star has already successfully restructured a German bank, so that track record helped them beat out RHJ,” said Konrad Becker, a Munich-based analyst at Merck Finck & Co. “Lone Star will try to drastically cut costs and improve IKB’s strong lending position with mid-sized companies.”
IKB and its funding units have posted about $15.1 billion in writedowns, more than any other German bank, according to data compiled by Bloomberg. In all, the world’s biggest banks and brokerages have announced more than $505 billion in markdowns.
Lone Star
Officials at both KfW and Lone Star declined to give a price, or details of how Lone Star will fund the takeover, when reached by telephone today.
John Grayken, 52, started Lone Star in 1995 after prospecting for bad loans with Texas billionaire Robert Bass during the U.S. savings and loan crisis of the early 1990s. The firm, which now manages more than $13 billion, is targeting distressed financial assets around the world as credit market turmoil deters other investors.
Lone Star agreed last month to buy $30.6 billion of collateralized debt obligations from U.S. securities firm Merrill Lynch & Co. for about a fifth of their face value. It also acquired Allgemeine Hypothekenbank Rheinboden AG in 2005, renamed it Corealcredit Bank, and returned it to a profit last year after selling its international loans and targeting commercial property financing in Germany.
Mittelstand companies
Lone Star has also acquired delinquent mortgages from Japanese and South Korean banks, golf courses in Japan and consumer lenders and office towers in both countries. The firm has been trying to sell its stake in Korea Exchange Bank to HSBC Holdings Plc for $6 billion for the past year, as regulators challenged Lone Star’s original purchase of the bank in 2003.
IKB provides loans to more than 20,000 of Germany’s so- called Mittelstand companies, small and mid-sized businesses with annual sales between 7.5 million euros and 1 billion euros.
The lender has lost more than three-quarters of its market value since it warned about losses on its subprime mortgage holdings on July 30 last year, ten days after it said it wouldn’t be affected by the U.S. mortgage rout. Rhineland Funding, a finance affiliate that bought asset-backed securities with money from selling short-term debt, couldn’t raise more funding amid the credit crunch.
KfW stepped in the following day, assuming 8.1 billion euros in IKB’s financing obligations to Rhineland Funding, and agreed the following month in cooperation with the country’s banking associations to cover as much as 3.5 billion euros of potential losses.
Guenther Braeunig, installed by KfW as IKB’s CEO last year, is winding down the business that invested in asset-backed securities to focus on lending to small and medium-sized companies and has said the bank would str
Ovu temu treba preimonovati u Povratak u 1997. godinu.
RiB [bye]
Ma kakva 1997., ovo je 2008. godina i početak epskog bear marketa!
Živjeli!
1997. godine se moralo čekati ŠEST GODINA DA SE IZIĐE IZ MINUSA.
Sad si Vi sami izračunajte koliko će Vama trebati godina??!!!!
[bye]
Živjelo dugoročno ulaganje. [bye]
svi znamo da nam je zadnjih mjesec dana crobex držala INA i borba oko dionica od strane mola i omw-a
MOLO-va ponuda je vjerojatno puno niža od očekivanih 3000kn
jer, otkud toliki nagli pad?? odmah poslije davanja ponude hanfi
informacije su vjer,. procurile i svi koji imaju informaciju prodaju
mene zanima , ako ina padne na često citiranih 2600 -(2700kn) i naravno povuče crobex dolje, da li će naši invest.maheri pokušavati održati crobex barem na 3600 ( ako ne i više) podizanjem drugih likvidnih i dobrih dionica ( ala ATPL, IGH itd) ili neće
da li je realno očekivati i tu varijantu ili ipak nam slijedi zaron crobexa prema 3200?
1997. godine se moralo čekati ŠEST GODINA DA SE IZIĐE IZ MINUSA.
Sad si Vi sami izračunajte koliko će Vama trebati godina??!!!!
[bye]
hmm…
Početkom 2000-tih se moglo obogatiti na pifovima i Adrisu, nešto kasnije su počeli rasti brodari. Koliko se sjećam,(osim Adrisa) ništa od toga nije bilo u indeksu.
Na oporavak zvijezda bivšeg bull marketa je trebalo čekati puno duže.
.. ova korekcija uopće nije više zabavna…. ne znam koliko uopće ima malih ulagaća koji su u plusu.. To mogu bit samo oni koji su glavninu ulaganja obavili prije 2005 godine..a takvih mislim da nema baš puno.. ja se cijelo vrijeme pravim pametniji.. i kao neću podlijeći panici, i neću prodavati.. ali da sam to napravio u zimu prošle godine bio bih plusu… sad san zaglibio.. i nema više povratka..
"Umjesto da Vlada sankcionira Todorića, ona mu daje poticaje"
Branka Suvajac
branka.suvajacatcharbusiness.hr 21.08.2008 12:18
Pročitaj komentare(4)
Diskutirajte o ovoj temi na forumu ({PostCount})
Ocijenite članak(4)
[1] [2] [3] [4] [5]
Već ste ocijenili ovaj članak!
Hvala na ocjeni. Rezultati se ažuriraju svake 3 minute.
O tome koliko je Vlada zapravo, od silnih mjera za suzbijanje inflacije i borbe protiv poskupljenja koje je najavila, doista i ostvarila, te kakav je njezin utjecaj na tržišnu ekonomiju uopće moguć (i poželjan), u razgovoru za Business.hr progovorili su ekonomski stručnjaci Ljubo Jurčić i Drago Jakovčević.
SDP-ovac Ljubo Jurčić smatra kako Vlada za proizvođače i hrvatsko gospodarstvo nije učinila ništa. Hrvatsko je gospodarstvo, kaže, ranjivo na inflaciju, a da bi se izbjegli njezini negativni udari, kao i poremećaji na svjetskom tržištu kapitala, potrebno je provesti reforme u gospodarskom sektoru.
Da se Vlada odlučila ozbiljnije pozabaviti problemom inflacije i poskupljenja, kaže Jurčić, rezultati bi bili vidljivi već unutar pola godine. Ova će situacija poskupljenja energenata i hrane trajati, predviđa, još desetak godina.
Nastavi čitati
Oglas:
"Mora se početi od toga da je inflacija najteža bolest gospodarstva, a mi smo došli u fazu da više nije bitan uzrok, jer sad kad je inflacija prešla 8 posto, ne spašavaju se samo sektori poljoprivrede i energitike, nego svi sektori. To je kao karcinom – kad jednom zahvati cijeli organizam, ne pitate više što je uzrok nego kako tretirati rak", uspoređuje Jurčić.
Vladino osnivanje Povjerenstva za praćenje cijena smatra nespojivim sa tržišnom ekonomijom. Na Vladi je, kaže Jurčić, da stvori uvjete u kojima će svatko imati konkurenta "pa neka se oni onda sami bore jedan protiv drugoga".
Vlada, smatra on, na pogrešan način dijeli subvencije. "Subvencije se trebaju davati subjektima koji proizvode hranu i energiju da ne budu u minusu, a Vlada ih daje subjektima koji i u lošim uvjetima posluju dobro", kaže JUrčić, dodavši kako konkurentska politika u Hrvatskoj ni na koji način nije taknuta.
"Borba protiv monopola i borba za zaštitu tržišne utakmice sastoji se u tome da se u svakom sektoru stvori nekoliko igrača koji će u međusobnoj borbi za kupce onda smanjivati cijene", objašnjava Jurčić. "Hrvatskoj fali sustavno područje razvoja tržišnog natječaja, a davanje subvencija samo pojedincima samo dovodi do korupcije", zaključuje.
Drago Jakovčević, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže kako Vlada može utjecati na inflaciju i poskupljenja na način da sankcionira one koji bezrazložno podižu marže, no napominje kako Vlada ne može utjecati i na cijenu energenata.
"Apsurdno je recimo da Agrokor dobiva subvenciju od Vlade i da onda još poveća maržu, jer subvencije bi imale pravi smisao da jednu neprofitabilnu proizvodnju učine profitabilnom. Ali ako vi subvencijom potičete nečiju proizvodnju, a on još podiže cijene, to je sramotno!", kaže Jakovčević.
Sanader je nekoliko puta u posljednjih mjesec dana prozvao tvrtke koje dobivaju poljoprivredne poticaje i neopravdano dižu cijene prehrambenih proizvoda. Iako to nitko nije izravno rekao, a s obzirom na Todorićev Agrokor koji od Vlade prima daleko najviše poticaja, nije teško zaključiti na koga Sanader upire prstom.
Što se tiče Povjerenstva za praćenje cijena, Jakovčević ga ne smatra nepotrebnim. Dapače, kaže kako je dobro da "imamo jedno takvo tijelo koje prati inflaciju pa se tako može i po segmentima može nešto poduzeti".
Što se jeseni tiče, optimističan je. "Na moru se recimo sada dogodio strahovit porast cijena, jer kad imate kratku sezonu ljudi žele što više zaraditi. No, to će se najesen sve već smiriti i cijene neće biti toliko visoke. Smanjuje se i cijena energenata, nafta je i na svjetskom tržištu niža", kaže Jakovčević, dodavši kako bi Vlada građanima u ovoj situaciji