ali je ova japanska trajala cijelo desetljeće, a neki Japanci kažu da dan danas traje.
Bravo Gatara
No, cijena zlata u američkim dolarima početkom 1970-ih godina povećala se s 40 dolara po unci na skoro 1.000 dolara po unci krajem toga desetljeća; na kraju 1980-ih godina cijena je bila 450 dolara, a na kraju 1990-ih bila je 283 dolara. Cijena nafte bila je 2,50 dolara po barelu početkom 1970-ih godina, a 40 dolara po barelu krajem toga desetljeća; sredinom 1980-ih godina cijena nafte iznosila je 12 dolara po barelu, a zatim se krajem 1980-ih, poslije iračke invazije na Kuvajt, vratila na 40 dolara.
Krajem 1970-ih godina prevladavajuće je bilo gledište da će se ubrzati stope inflacije u svijetu i u SAD-u. Neki su analitičari pretkazivali da će se cijena zlata povećati na 2.500 dolara po unci; prognostičari u industriji nafte i u bankama koje su bile veliki zajmodavatelji tvrtkama u industriji nafte pretkazivali su da će se do 1990. cijena nafte popeti na 80 do 90 dolara po barelu. Jedan je od klišeja toga vremena bio da je cijena unce zlata približno ista kao cijena dvadeset barela nafte.
Dakle opet 2012 kupovina dionica za staru deviznu štednju [lol]
Korekcija,
uzrokovana, uz sve ostalo, globalne kretnje itd… i defenzivnom strategijom domaćih fondova i ulagača….
Sigurno jedan od razloga leži i u tome što se čekaju branitelji, pa radnici najlikvidnijih firmi, i tko zna što još… to će proći vjerovatno do kraja ove godine. Pitanje, zašto platiti više ako ne moraš….globalna strategija u Hrvata ove godine. [lol]
Korekcija, uzrokovana, uz sve ostalo, globalne kretnje itd… i defenzivnom strategijom domaćih fondova i ulagača…. Sigurno jedan od razloga leži i u tome što se čekaju branitelji, pa radnici najlikvidnijih firmi, i tko zna što još… to će proći vjerovatno do kraja ove godine. Pitanje, zašto platiti više ako ne moraš….globalna strategija u Hrvata ove godine. [lol]
Upravo to, to ti je ono kad dobiješ gripu, ne traje dugo iako izgleda kao vječnost, dobro te satere, pa osatlu obitelj pa opet dobro i tako u krug….
Astralis:
”
Ne znam otkud ovakvo razmišljanje, ali je pogrešno. Ne kroje fond manageri tržište nego svi investitori utječu pomalo i dobije se mix… netko naravno utječe više netko manje. Nisu mirovinci svemogući kako neki od vas vole pričati pa da kad im se prohtije mogu u tren oka dizati i spuštati cijene…”
Evo malo pogled iz drugog kuta:
dionički i mješoviti fondovi su na kraju siječnja raspolagali sa cca 21 milijardu kuna. Od toga se 2/3 iznosa ili 14 milijardi odnosi na iducih 7 fondova:
ZB aktiv
ZB global
Raiff Balanced
Raiff Central Europe
PBZ Equity
PBZ Global
Erste Adriatic Equity
Ako tome dodamo nekih 3-4 milijarde u 4 mirovinca jasno je da 4 bankarske grupe (ZABA, PBZ, RAIFFEISEN i ERSTE) kreiraju trziste
Sve to stoji, ali tko ulaže u fondove? Općenito udjeličari ako se uspaniče i počinju prodavati udjele fond manageri su nemoćni ma koliko god željeli dizati cijene. Pad imovine naravno niti jednom fond manageru nije u interesu, ali ne može protiv tržišta. Tako da opet ponavljam fond manageri nisu svemogući. Da su ZABA, PBZ, Raiffeisen i ERSTE najveći igrači na tržištu to apsolutno nema dileme, ali gotovo sva njihova imovina ovisi o drugima (tako je sa svim financijskim institucijama) i zato je tržište svojevrstan mix.
Evo ja ću probati izanalizirati kako bi ti scenariji imali utjecaja na Hrvatsku.
…
medo, takve scenarije uvijek se može sastaviti.
nhf ali zapravo me sad podsjećaš na pokušaje ljube i šajatovića i drugih iz te grupe da osvoje ove prošle izbore na ekonomiji. čime su kod nekih drugih ekonomista zaradili kategorizaciju “katastrofičari” ili “estradni ekonomisti”.
hoću reći, naravno da je sve to zamislivo, kao što je zamisliv i globalni smrtonosni virus ili nuklearna havarija i još mnogo toga. ali jednako tako i tu strah može prerasti u opsesiju, što se u doba kada ekonomija malo zapinje mnogima i dogodi.
Sve to stoji, ali tko ulaže u fondove? Općenito udjeličari ako se uspaniče i počinju prodavati udjele fond manageri su nemoćni ma koliko god željeli dizati cijene. Pad imovine naravno niti jednom fond manageru nije u interesu, ali ne može protiv tržišta. Tako da opet ponavljam fond manageri nisu svemogući. Da su ZABA, PBZ, Raiffeisen i ERSTE najveći igrači na tržištu to apsolutno nema dileme, ali gotovo sva njihova imovina ovisi o drugima (tako je sa svim financijskim institucijama) i zato je tržište svojevrstan mix.
Tko su udjelničari? nije retail problem, problem su napravili mirovinci izvlačeći iz OIFova, retail povlačenje je posljedica, ne uzrok. Naravno da kasnije i taj retail odljev dodatno stvara pritisak ali institucinalni igrači mogu intervencijom kratkoročno promjeniti trend i time zaustaviti retail odljev. Tako da taj retail odljev je problem, ali osim u slučaju nekoj kataklizmičnog udara (bank run/fund run) on je manje značajan od međuinstitucionalnih odnosa.
ali je ova japanska trajala cijelo desetljeće, a neki Japanci kažu da dan danas traje.
Japan je jedna od iznimno rijetkih zemalja koja poznaje pojam deflacije. Inače Nikkei 225 je danas na 12,260.44, a to je čak 68,5 % manje nego u 12. mjesecu 1989. kad je bio na ATHu od 38,957.44. Sad zamislite koliki je tamo balon postojao u tom trenutku da cijene nakon 20 godina vrijede više od 2/3 manje.
Ne interesiraju me dotična gospoda ni njihovi scenariji, potpuno smo druga škola ekonomije ak me razmeš[smiley]
Ukupna šteta svjetskom gospodarstvu brojit će se između 1.5-3 trilijona dolara, od tuda idu scenariji. Pitanje je hoće li FED i drugi pajdaši centalni bankari monetizirati dug financijskih institucija i u kojoj mjeri te koliko će žestoki fiskalni i monetarni stimulansi biti. O tome ovisi hoće li biti deflacija ili stagflacija.