Definitivno danas ameri idu gore,evo jedan dobar znak za to,slab interes za naftu i zlato,nafta ispod 100USD
NYMEX CRUDE OIL… 99.84 -2.63%
COMEX GOLD 1 FUTURES 914.0 -3.31%
I futuresi na indekse im se zelene http://finance.yahoo.com/indices?e=futures.
Vjeko Astralisa treba odblokirat
Fala Conan [thumbsup].
Fala Tuna na odgovoru, evo malo mog pogleda na sve to. Kreditna kriza u svijetu je enormnih proporcija i jedina dobra stvar je što se raspliće. O tome kako će se završitu i koji će scanarij pobjediti (stagflacijski ili deflacijski) još se ne može s toćnošću reći.
Evo ja ću probati izanalizirati kako bi ti scenariji imali utjecaja na Hrvatsku.
Prvo za stagflacijski scenarij (globalno usporavanja gospodarstva + visoka inflacija)
BDP = (privatna potrošnja) + investicije + (državna potrošnja) + izvoz – uvoz.
Da bi dobili realni moramo još podijeliti sa stopom inflacije.
Ključni problem je što smo mi nisku stopu inflacije održavali jeftinim uvozom, a sada je skočila na 6%. Trenutno smo svjedoci povećavanja cijena hrane i energije koje puno više utječu na BDP zemalja u razvoju nego razvijenih zemalja. Znači uvezene robe postaju skuplje i time jako narušavaju rast GDP-a. Hrvatska je dakle jako osjetljiva na rast cijena nafte.
Rohatinski se protiv toga može boriti tvrdom monetarnom politikom i rastom kune i donekle ublažiti stvari. Ali takva monetarna politika nužno vodi do rasta kamata (ozbiljan pad investicija i malo manji privatne potrošenje) i pada izvoza. Što opet vodi do usporavanja.
E sad pogledajte dalje rizike :
* Ozbiljna kreditna kontrakcija u svijetu dalje dovodi do rasta kamata po kojem se naša poduzeća, država i građani smiju zaduživati. U razdobljima kriza kapital bježi iz nesigurnih područja, odnosno ono kapitala što ima ide u stimuliranje ekonomija velikih i moćnih (u deflacijskom scenariju ova stavka je posebno opasna).
* Države koje imaju sređenu platnu bilancu mogu privremeno povećati deficit i smanjiti kamatne stope. Međutim radeći to spašavaju sebe i inflaciju izvoze drugima. A drugi nesretnici koji su suhi barut deficita države i zaduživanja dobrano potrošili (poput nas) su u dosta nezavidnoj poziciji. Sanader se očito odlučio za štednju, a ja mislim da će ona biti još veće jer će se proračun puniti slabije od očekivanja.
* Turizam u nas čini veliki dio BDP, i moguća štednja u državama otkud nam gosti dolaze direktno gura gospodarstvo dolje (također u deflacijskom scenariju je ovo još opasnije + ozbiljan pad cijena turističkih usluga).
Što se tiče nezaposlenosti ona nije previše dobar pokazatelj u nas, zbog radnog zakonodavstva koje onemogućuje otkaze tako da bi se tu mogle stvari vidjeti tek sa zakašnjenjem. Za nas je puno bitnije hoće li plaće i penzije pratiti inflaciju. Prošle godine smo imali masovni stimulans gospodarstva preko isplate duga penzionerima. Jedini stimulans potrošnje koji Sanader ima je Braniteljski fond, on ako se rasproda i pare potroše će djelovati pozitivno na ekonomiju ali potpuno devestrirajuće na burzu. Kako je politički puno bitnije držat obične ljudu mirnim i sitim, mislim da će u priči oko BF burza nastradati.
Evo par studija o utjecaju cijene nafte i energije na hrvatski BDP
I bez naglih skokova cijene, visoka cijena nafte ima značajne negativne efekte na ukupan BDP za Republiku Hrvatsku i zemlje sa sličnom strukturom ekonomije. Za porast cijene nafte za $10 po barelu pad BDP iznosi -1.06%, a za porast cijene nafte za $30 po barelu pad BDPa iznosi -2.91% za RH i slične zemlje. Za rast cijena svih oblika energije od 10% Hrvatski BDP će pasti za -1.5% do -2.5%.
Deflacijski scenarij – velika kreditna kontrakcija i duboka recesija u zapadnom svijetu koja nužno dovodi do velikog pada cijena svih klasa asseta osim možda nafte i hrane koje bi pale umjereno ili ostale iste zbog potražnje.
Ovaj scenarij bi mogao biti puno gori za Hrvatsku zbog naše visoke zaduženosti i ovisnosti gospodarskog rasta o daljnjem zaduživanju. Dalje kad krene globalna spirala spuštanja cijena naša nekonkurentna privreda neće moći izvoziti s profitom gotovo ništa i time će se daljnje narušavati platna bilanca (uvoz će biti ekstremno povoljan). U tome kako će u turizmu padati cijene i potrošnja bolje ne razmišljati. Ovakav scenarij stavlja na HNB veliki pritisak jer će se početi topiti devizne rezerve i time se smanjuju mogućnost održavanja stabilnog tečaja kune.
Pogledajte neke naznake ovog scenarija
* Masovno povlačanje dobiti poduzeća u stranom vlasništvu nagomilane prethodnih godina (HT, ERNT, vidjet ćemo tko je slijedeći).
* Nemogućnost zaduživanja države vani pod povoljnim uvjetima, pogotovo bi nas pokosilo refinanciranje po gorim uvjetima nego do sada.
* Veliki pad prometa nekretnina, odnosno stagnacija cijena. Pad cijena poslovnog najma se već dogodio a ako počne padati i cijene građevina za stanovanje to je najjači deflacijski pokazatelj.
* Skupljanje casha velikih (čitaj OMF-ovi)
* Zasićenost poduzeća dugovima (ovo je malo subjektivno, puno se krećem među poduzetnicima i sve češće čujem… preinvestirani smo, ubijaju nas krediti).
Ako bi ovaj scenarij potrajao a bez da nas prime u EU, odnosno da dobijemo opet neku odgodu… Argentina scenarij je vjerojatan
BISER DANA
“Nadam se da se zbog priznanja Kosova ništa neće promijeniti u odnosima sa Srbijom.”
Premijer Ivo Sanader nakon odluke Vlade o priznanju Kosova[thumbsup]
boss: ” Do sasa nisam komentirala sitauaciju vezanu za ovaj pad – korekciju – ali bi se složila sa TunaSaladom da je to sve maslo mirovinaca i onih vezanih uz njih (politika i ostali) ali mislim da je konačno na vidiku kraj toga i da se neće ići daleko dolje – možda još 10% ali zato slijedi nagli rast do vrijednosti crobex-a 4300. ” Ma o’kle ti to? Aj potkrijepi činjenicama i analizom pa onda možemo razgovarat.
A odakle tebi saznanje da nisam u pravu. Što nisti stavio činjenice koje potkrepljuju stvoje stajalište već tražiš da ja stavim svoje. Da si me možda lijepo zamolio, možda bih ti i objasnila. A ovako ne bi išlo.
[smiley]
Deflacijski scenarij – velika kreditna kontrakcija i duboka recesija u zapadnom svijetu koja nužno dovodi do velikog pada cijena svih klasa asseta osim možda nafte i hrane koje bi pale umjereno ili ostale iste zbog potražnje.
Ovaj scenarij bi mogao biti puno gori za Hrvatsku zbog naše visoke zaduženosti i ovisnosti gospodarskog rasta o daljnjem zaduživanju. Dalje kad krene globalna spirala spuštanja cijena naša nekonkurentna privreda neće moći izvoziti s profitom gotovo ništa i time će se daljnje narušavati platna bilanca (uvoz će biti ekstremno povoljan). U tome kako će u turizmu padati cijene i potrošnja bolje ne razmišljati. Ovakav scenarij stavlja na HNB veliki pritisak jer će se početi topiti devizne rezerve i time se smanjuju mogućnost održavanja stabilnog tečaja kune.
Pogledajte neke naznake ovog scenarija
* Masovno povlačanje dobiti poduzeća u stranom vlasništvu nagomilane prethodnih godina (HT, ERNT, vidjet ćemo tko je slijedeći).
* Nemogućnost zaduživanja države vani pod povoljnim uvjetima, pogotovo bi nas pokosilo refinanciranje po gorim uvjetima nego do sada.
* Veliki pad prometa nekretnina, odnosno stagnacija cijena. Pad cijena poslovnog najma se već dogodio a ako počne padati i cijene građevina za stanovanje to je najjači deflacijski pokazatelj.
* Skupljanje casha velikih (čitaj OMF-ovi)
* Zasićenost poduzeća dugovima (ovo je malo subjektivno, puno se krećem među poduzetnicima i sve češće čujem… preinvestirani smo, ubijaju nas krediti).
Ako bi ovaj scenarij potrajao a bez da nas prime u EU, odnosno da dobijemo opet neku odgodu… Argentina scenarij je vjerojatan
kako se u to uklapa preko 200 milijardi kuna depozita u stranim valutama nasih domacih i pravnih osoba?
Jel vidite što se međed trudi, ovo je cijelu noć pisao na svojoj pisaćoj mašini, i danas u dva sata odlučio to staviti na forum kod prijatelja koji ima kompjutor.
Prije par dana je trejdao malo, ali tada nije bilo krize, inflacije i sličnih gluposti. Tada je bilo cool to raditi jer svi to rade.
Ne znam otkud ovakvo razmišljanje, ali je pogrešno. Ne kroje fond manageri tržište nego svi investitori utječu pomalo i dobije se mix… netko naravno utječe više netko manje. Nisu mirovinci svemogući kako neki od vas vole pričati pa da kad im se prohtije mogu u tren oka dizati i spuštati cijene…
Evo malo pogled iz drugog kuta:
dionički i mješoviti fondovi su na kraju siječnja raspolagali sa cca 21 milijardu kuna. Od toga se 2/3 iznosa ili 14 milijardi odnosi na iducih 7 fondova:
ZB aktiv
ZB global
Raiff Balanced
Raiff Central Europe
PBZ Equity
PBZ Global
Erste Adriatic Equity
Ako tome dodamo nekih 3-4 milijarde u 4 mirovinca jasno je da 4 bankarske grupe (ZABA, PBZ, RAIFFEISEN i ERSTE) kreiraju trziste
@super
Kad se krene gomilat cash po bankama, pa onda iz banaka u madrace to je vjerojatno zato što ljudi očekuju da će cijene (pogotovo dionica i nekretnina) rasti pa s velikim užitkom gube. [cool]
Mjehuri uvijek implodiraju; po definiciji mjehur sadrži neodrživi obrazac promjena cijena ili tokova novca. Implozija mjehura imovinskih cijena u Japanu dovela je do masovnoga propadanja velikoga broja banaka i drugih vrsta financijskih tvrtki i do više od desetljeća tromoga gospodarskog rasta. Implozija mjehura imovinskih cijena u Tajlandu pokrenula je efekt zaraze i dovela do jakih padova cijena dionica u cijeloj toj regiji. Iznimka je u odnosu na ovaj obrazac da je implozija mjehura cijena dionica u SAD-u 2000. godine dovela do padova cijena dionica tijekom nekoliko sljedećih godina, ali je rezultirajuća recesija u 2001. bila kratka i plitka.
Neću sam sebe boldati, ali zadnja rečenica je jako bitna: ali je rezultirajuća recesija u 2001. bila kratka i plitka.