pa to je i dobra vijest, da se ne mogu zaduživati 🙂 neka rade sa onim šta imaju pa neka srežu sve minuse

http://www.megabon.eu/hr/ponuda/slovenija/portoroz/hotel-kempinski-palace-11302

kao što sam i pisao na temi RIVP-a za RH turizam…nije dobro ove godine kako svi pričaju

panika, panika, panika, u 10 mjesecu prvi put, sada u 6 drugi put…..

sto to dalje znači nemam pojma, treba odabrati dobre tvrtke sa dobrim menadžmentom i to je to

Koliko vidim kod kolega u Europi, uglavnom ulaze u automobilske i farmaceutske sektore long a shortaju bankarske. Taj hedge im je već prvog dana donio ogromnu zaradu.
Naravno, kod nas u ZSE nitko ne zna ni šta je short…kamoli da to možemo. Ali da mogu, long ADPL, ATGR; MDKA… short ZABA, PBZ.

Obični smo klaunovi…

Lijep pozdrav,
Klaun

a zašto short ZABA?, PBZ?

Jer je talijanski bankarski index pao 20%… naše bankarske dionice u talijanskim rukama nisu pale gotovo ništa. Vani su banke pale 20-30%… najviše je upravo stradao bankarski sektor. No to ne znači da će sada kod nas pasti ZABA ili PBZ… ovo je ZSE, ovo je van svake pameti. Da je tržište uređeno i ima short sellinga, pale bi sigurno. Ovako sumnjam…

A zašto shortati Zabu i PBZ? Pa nemaju one isti problem kao sto ga ima Unicredito sa Brexitom!

Tu su malo odnosi suptilniji nego sto ti imaš dojam o tome.

Ako se povjest ponavlja u Ponedjeljak od 12 moglo bi biti zelenjave…..

Ja sam nestrpljiv pa mi je danas šošta upalo u košaricu… od ULPL, PVC, INGRE, ATGR, ……
zbog opreza samo male količine

Kolege,

vidim nitko ne komentira (namjerno ili slučajno). Izgleda da je voda već iznad glave…

Državna “pipa” je presušila:

Šok iz HZZ-a: Bez najave ukinuta mjera stručnog osposobljavanja

Da bi se krediti vračali (pogotovo sad kada nemamo nikakvu Vladu a nova realno nije niti na vidiku) krenulo se u OTPUŠTANJE privremeno zaposlenih.

Samo je pitanje vremena kada će krenuti još agresivniji rezovi a samim time će to povući i pad potrošnje…

Opet panika bzvz…..jedini sistemski rizik koji je moguć dolazi od CENTRALNIH BANAKA….ovo sve ostalo je prodavanje m pod bubrege….

uz sve stvari koje se dešavaju, Cro burza i nije tako strašno mjesto za ulagati, barem meni se tako čini. uz sve Brexite i ne znam što.
Evo, upravo izračunao da sam ove godine uz sve promjene i ne znam što 9,9% u plusu što uključuje promjene cijena i neto iznose dividendi. Niti orao niti kopao: Može.

Malo sam se raspitao ovdje u Belgiji – ovdje su porezi oko 30% na dividende i špekulativno trgovanje dionicama (prodaja u manje od 6 mjeseci od kupnje). U hrvatskoj to ispadne značajno manje, barem meni. ok, u Hrvatskoj je rizik dramatično veći i tko zna što se još može desiti.. Ali opet – za sada skoro 10%. Ne trejdam nego gledam ovo kao dugoročno ulaganje. pa tko živ, a tko mlitav…

industrijska proizvodnja raste već 16. mj. za redom a burza pada valjda 8.godina.

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju porasla za 1,6 posto na godišnjoj razini, što je već 16. mjesec zaredom kako raste, ali sporije nego mjesec dana prije i manje od očekivanja.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju pala za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine porasla za 1,6 posto.

To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja skočila 4,9 posto na godišnjoj razini, a to je i sporiji rast nego što se očekivalo.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja porasla za 2,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1,5 do 4,5 posto.

“Premda usporen, trend pozitivnih stopa godišnjeg rasta nastavljen je i 16. mjesec zaredom”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Rast industrijske proizvodnje 16 mjeseci zaredom na godišnjoj razini nije zabilježen još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.

U svibnju je najviše, za 5,5 posto na godišnjoj razini, porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s rastom od 2,8 posto slijedila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je, pak, 2,2 posto, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda 1,4 posto.

Međutim, proizvodnja energije pala je u svibnju za 1,6 posto na godišnjoj razini.

U prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se zahvaljuje jačanju inozemne potražnje, na što ukazuje i višegodišnji rast izvoza.

“Pozitivna kretanja vjerojatno su posljedica oporavka inozemne potražnje te pada zaliha koji je bio prisutan tijekom 2015.”, navode analitičari RBA.

Tako je nastavljen trend rasta proizvodnje, koji je ušao u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6 posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto.

“I u nastavku godine, uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, očekujemo pozitivne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje, koje bi trebale poduprijeti i pozitivnu stopu ukupnog realnog rasta BDP-a”, zaključuju analitičari RBA.