još nije ni prethodna završila, a već ide novi val krize [cry]

Hrvatska u drugom valu recesije

U Ekonomskom institutu kažu da je na prijelazu godine hrvatsko gospodarstvo ušlo u novu recesiju. Prognoziraju pad BDP-a 0,3 posto, dok glavni ekonomisti banaka u anketi HUB-a prognoziraju pad za više od jedan posto

Bankamagazin

Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka u anketi Hrvatske udruge banaka (HUB) u 2012. očekuju ozbiljan rast nezaposlenosti te nastavak fiskalnih nevolja, navodi se u novim Izgledima HUB-a.

Ekonomisti trenutačno prognoziraju recesiju 2012.: prosječno očekivanje promjene realnog BDP-a 2012. za svih 6 banaka iznosi -1,3%.

Očekivanje je pod snažnim utjecajem pesimizma dviju banaka koje očekuju relativno jaku recesiju. Druge četiri banke očekuju pad BDP-a za 1% ili manje.

Što se tiče predviđanja o nezaposlenosti najveći optimist među ekonomistima očekuje stopu nezaposlenosti potkraj 2012. na 13,1%, a najveći pesimist na čak 16,4% (prema međunarodno usporedivoj ILO metodi).

Nastavak fiskalnih nevolja

Ako se ostvari očekivana recesija, to će neizbježno onemogućiti ozbiljniju fiskalnu prilagodbu. Štogod Vlada napravila, lošije punjenje proračuna od očekivanja uzrokovat će relativno visok fiskalni deficit, smatraju ekonomisti banaka. Prosječno očekivanje salda opće države 2012. iznosi zabrinjavajućih -4,9%, pri čemu su razlike u očekivanjima indikativno male: najveći optimist očekuje -4,5%, a najveći pesimist -6% BDP-a.

Posve je logično da u takvim uvjetima nema očekivanja promjena u pogledu prinosa na državne obveznice (tzv. „čista“ kunska obveznica koja dospijeva 2020.): Raspon je vrlo uzak i kreće se od 7,5% do 7,8% za kraj lipnja, odnosno od 7,0% do 7,7% za kraj godine.

Iz ove se razlike može iščitati da ekonomisti očekuju blago smirivanje stanja na financijskom tržištu potkraj godine.

Slične trendove za ovu godinu prognozira i Ekonomski institut Zagreb. U novom broju Croatian Economic Outlooka procjenjuju da je gospodarstvo ušlo u novu recesiju na prijelazu godine, te u 2012. očekuju pad BDP-a 0,3 posto.

Stabilizacija ekonomija eurozone i prvi učinci reformi u domaćem gospodarstvu trebali bi omogućiti blagi oporavak u 2013., uz rast BDP-a od 1 posto.

"Objavljene Vladine smjernice za pripremu ovogodišnjeg proračuna nagovještavaju čvrste korake prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proračuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta i sprečavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama", smatraju u Ekonomskom institutu.

Ipak, njihove projekcije pokazuju da bi povećanje stope PDV-a za dva postotna boda, uz pretpostavljeni zanemarivi učinak uvođenja međustope, moglo negativno utjecati na osobnu potrošnju koja je već ionako pod utjecajem smanjenja raspoloživog dohotka i negativnih trendova na tržištu rada.
…..

Dr. Sc. Goran Marić

emisija Otvoreno ( 31.01.2012 )

neznam za vas kolege, ali čovjek me oduševio iako pripadnik HDZ-a.
Kada bi on mogao participarti u Vlasti na visokim raznima, a možda i najvišim mislim da bi država brzno krenula u pravom smjeru. Jednostvno ZNA suštinu i uzroke svih problema !
Nekako djelmio otvoreno mišljenje da su krivci državnih financija i loš standard građana kao i sama apatija društva ;
1. Banke
2. Loša raspodjela i upravljanje državnim mnovcem
3. Razna pogodovanja

Kolega, potpuno se slažem s Vama!
Nisam do ove emisije znao da je gosp. Marić takav ekonomist.
Izgleda se čovjek nije mogao ni dokazat među ostalom "gospodom iz HDZ-a".

LP

Meni je nevjerojatno, da se s par stotina tisuća kuna, dionice podižu bez problema….i da se
financijska / fondovska / industrija – još uvijek nećka…bi kupila neku firmu , koja ima
manji prihod od prije dve godinei malo manju dobit od prije godinu ,u ovoj krizi ili- ne bi…… Naravno, da tu mislim da svoje dionice…
Pregledom fondovske industrije, na žalost, ima premalo preživjelih fondova sa privatnim
kapitalom../ to su portfelji od 3-10.MIL kuna/
Isto tako, ogromno rivalstvo…zamislite, da fond konkuretne banke, podigne svoju dionicu…
mislim da će konkurencija doći u iskušenje, da im pomrsi planove…
Zato je vrijeme, da se nađu investitori- koji će ponovno osnovati fondove s privatnim kapitalom
i pokupiti sve dragocjenosti- s kojima se zbrčkavaju bankarski dionički fondovi danas…

Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova krajem 2011. iznosila je 41,06 milijardi kuna. Najveći dio imovine mirovinaca (čak 65,9 posto ili 27,7 milijardi kuna) uložen je u državne obveznice, što je znatno iznad minimalnog zakonskog limita, prema kojem se u hrvatskim državnim obveznicama treba držati najmanje 50 posto imovine.

Grčka u deset dana 30%, bome lijepo.

Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova krajem 2011. iznosila je 41,06 milijardi kuna. Najveći dio imovine mirovinaca (čak 65,9 posto ili 27,7 milijardi kuna) uložen je u državne obveznice, što je znatno iznad minimalnog zakonskog limita, prema kojem se u hrvatskim državnim obveznicama treba držati najmanje 50 posto imovine.
[/quote]

To ti sve govori…

A za one koji su apsolutni laici u ikakvim analizama kretanja tržišta i dionica: nema vam boljeg signala za prodaju nego kad vidite da strani indeksi rastu danima il recimo kao sad, a domaći indeks stagnira il pada.

I još jedan dodatni signal, a moglo bi se reći gotovo pa pravilo na zse, prije svakog većeg pada odabiru se "sretne dionice" koje će se na nekakvim il nikakvim vijestima ( a uglavnom špekulantskim ) napucat 30, 40 il 50 posto da se ekipa bolje iskrca. U ovoj turi su to očito cros-r-a i diok-r-a. I uvijek se nađe novi naivac koji će kupovat po masnim cijenama da bi uskoro shvatio da je popušio.

Drugi put će to bit neke druge dionice, pa sretno onima koji su i dalje u dionicama i nije im se posrećilo ni ovaj put.

Eto to je uglavnom presjek stanja domaćeg tržišta.

Domaće tržište pokazuje znakove "grebanja po dnu"

1.2.2012 9:17:00 | Autor/Izvor http://www.liderpress.hr

Slabe vijesti s makroekonomske scene ne podržavaju rast cijena dionica na Zagrebačkoj burzi, no veću aktivnost ulagača potiču najave preuzimanja, poput najnovije objave u vezi Vira.

Od 9 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 7 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 2 porast.

Crobex indeks jučer je oslabio 0,63 posto, na 1.727 bodova, a Crobex10 1,38 posto, na 972 bodova. U siječnju je Crobex indeks oslabio 0,75, a Crobex10 0,4 posto. Usporedbe radi, najvažniji američki S&P 500 indeks porastao je u prvom mjesecu ove godine 4,4, a FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica 3,6 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je jučer 21,4 milijuna kuna, što je otprilike 8 milijuna više nego prethodnoga dana. Nalikvidnije su bile dionice Croatia osiguranja, HT-a i Slatinske banke, pri čemu su dionice Croatia osiguranja i Slatinske banke ostvarile snažan skok cijene, za 9 i 7,4 posto.

Dobitnica dana bila je dionica Diokija, sa skokom cijene za čak 52,46 posto, na 35,57 kuna, uz promet od 312 tisuća kuna. Rezultat je to dogovora predstavnika vlade i vjerovnika o deblokadi računa i pokretanju proizvodnje u Diokiju, vlasničkom restrukturiranju po hitnom postupku te isplati zaostalih plaća.

„Na dioničkom tržištu posljednjih dana zamjetna je veća aktivnost investitora, no indeksi još nemaju snage za pozitivni zaokret budući da dionice koje ostvaruju rast cijena nisu sadržane u Crobexima ili imaju mali udjel u njima“, kaže Goran Vorkapić, direktor Direkcije investicijskog bankarstva u Centar banci. Kako dodaje, tek će se vidjeti hoće li se veći obujam trgovanja pretočiti u trend ili usahnuti nakon nekoliko dana.

„Međutim, valja napomenuti kako su cijene dionica na burzi sada vrlo atraktivne a tržište pokazuje znakove ‘grebanja po dnu’. To nam signalizira i objava ponude većinskih dioničara za preuzimanjem dionica Vira“, navodi Vorkapić.

U većem fokusu investitora ponovno bi mogla biti i dionica Croatia osiguranja, zbog špekulacija da je Adris zainteresiran za kupnju 30 posto udjela u tom osiguravajućem društvu.

U međuvremenu, analitičari upozoravaju da hrvatskom gospodarstvu ove godine ponovno prijeti recesija, ponajviše zbog krize u Europskoj uniji.

Tako šest anketiranih ekonomista najvećih domaćih banaka procjenjuje u prosjeku da će domaće gospodarstvo ove godine zabilježiti pad od 1,3 posto. Pritom njih dvoje očekuje pad od oko 2 posto, a četvero do 1 posto.

I analitičari Ekonomskog instituta u ovoj prognoziraju pad ukupne gospodarske aktivnosti, za 0,3 posto. Također, investitori prate i objavu poslovnih izvješća domaćih kompanija za zadnje lanjsko tromjesečje te privremene rezultate njihova poslovanja za prošlu godinu.

„Od procjena analitičara još zanimljivije bit će nam procjene menadžmenta kompanija o poslovnim izgledima za predstojeće razdoblje“, zaključuje Vorkapić. (H)

pozz,kakvo je stanje na tržištu?

promjenjivo [thumbsup]

Zanimljivo da nije samo jedan……gdje samo nalaze keš ?