Premješteno iz teme: LKRI (Luka Rijeka d.d.)
Evo izvukao sam sva trgovanja od 3.10.2011.Raspon cijene je nepromijenjen od 135 do 142.
Ukupno je prodano,odnosno kupljeno 28097 komada,sa pojačanim kupnjama i prometima od kraja 1o -tog mjeseca.Hoću reći da je pad zaustavljen i trži se, odnosno skuplja po ovim cijenama.Koliko je poklonjenih dionica,ne znam ,ali to je vrlo škakljivo,ako su sve prodane dionice nagrada nekome za nešta,onda bi to mogao biti posao za Uskok.I ove prodaje zadnjih dana liče na iskrcaj takvih dionica.
Dokaz vam je ovaj sa 1000 komda još uvijek nije nikoga preplašio.U svakom slučaju tvrdim da je dobra dionica sa ogromnim potencijalom rasta i idem na zacrtani target.Rasplet očekujem u 12-tom mjesecu oko Svetog Nikole.Bit će plitičkih igara i to paše najviše za LKRI.SRETNO.
DZS: Potrošnja u rujnu se strmoglavila 12 posto
Premda je mjesečni pad izrazit, na godišnjoj razini maloprodaja je u porastu, realno jedan posto
Hina
Objavljeno 14.11.2011
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u rujnu je u odnosu na kolovoz bio nominalno manji za 10,9 posto, a realno za 11,9 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2010., nominalno porastao za 4 posto, a realno za 1 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).
Na mjesečni pad utjecalo je smanjenje prodaje motornih goriva i maziva u rujnu u odnosu na kolovoz za 19,4 posto, alkohola i drugih pića za 18 posto, zatim pad prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama za 17,2 posto i dr.
Istodobno u rujnu je u odnosu na mjesec prije ostvaren rast prometa tekstila, odjevnih predmeta i obuće za 16,7 posto, željezne robe, boje i stakla 4,9 posto, električnih aparata za kućanstvo 4 posto, duhanskih proizvoda za 3 posto itd.
Na godišnjoj razini pak, u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, statistika bilježi nominalni rast prometa u devet trgovačkih struka.
Postotno najviše, za 15,3 posto, porastao je promet u maloprodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji ima udjel od 19,4 posto.
Maloprodaja duhanskih proizvoda na godišnjoj je razini povećana za 12,2 posto, željezne robe, boje i stakla, za 8,8 posto, a alkoholnih i drugih pića za 7,9 posto.
U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju udio od 35,1 posto, promet je nominalno porastao za 7,4 posto.
Maloprodaja je u rujnu na godišnjoj razini pala u devet trgovačkih struka, a postotno najviše u ostaloj trgovini na malo izvan prodavaonica, za 18,8 posto.
[embarass]
HNB: Zaostajemo za svim zemljama srednje i istočne Europe
Na razini prvog polugodišta, sve zemlje srednje i istočne Europe zabilježile su višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu 2010., samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, navode analitičari središnje banke
Hina
Objavljeno 14.11.2011
U zemljama srednje i istočne Europe tijekom prve polovine 2011. nastavljena je uzlazna faza poslovnog ciklusa, svih deset promatranih zemalja ostvarilo je višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu prošle godine, a samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, pokazala je usporedba među tim zemljama objavljena u zadnjem Biltenu Hrvatske narodne banke.
U Hrvatskoj je nakon pada, sezonski prilagođenog, realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2011. od 0,6 posto, u drugom tromjesečju ostvaren porast ukupne gospodarske aktivnosti od oko 0,4 posto u odnosu na početak godine.
Tome je ponajviše pridonijelo povoljno kretanje izvoza usluga, a blago je porasla i finalna potrošnja, dok se pad kapitalnih investicija nastavio.
Promatra li se na razini prvog polugodišta, sve su ostale zemlje srednje i istočne Europe zabilježile višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu 2010., samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, navode analitičari središnje banke.
Pritom je intenzitet oporavka bio najsnažniji u baltičkim zemljama, koje su tijekom krize zabilježile najveću kontrakciju, a najslabiji u Sloveniji i Mađarskoj.
Usporedni podaci pokazuju da je Hrvatska jedina među usporedivim zemljama u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila pad stope BDP-a, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto, dok je u drugom kvartalu ostvaren rast od 0,4 posto.
Istodobno je Estonija u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, imala rast BDP-a za 3,1 posto (u odnosnu na prethodni kvartal), a u drugom kvartalu rast za 1,7 posto. Litva je u prvom tromjesečju imala rast od 3,5 posto, a u drugom 0,4 posto, dok se kod Letonije bilježi rast od 1,1 i 2 posto.
Najslabiji je pak rast među deset zemalja srednje i istočne Europe u Sloveniji, gdje je rast sezonski prilagođenog BDP-a u prvom i drugom kvartalu ove godine iznosio po 0,1 posto, te u Mađarskoj, koja je u prvom tromjesečju imala rast od 0,3 posto, a u drugom nula posto.
Analitičari HNB-a navode kako je porast gospodarske aktivnosti u promatranim zemljama bio uvelike potaknut rastom izvoza, dok je samo u nekim zemljama, poput Estonije i Litve, snažno porasla i domaća potražnja.
Napominju i kako je unatoč povoljnim kretanjima na razini polugodišta, u drugom tromjesečju u većini zemalja bilo primjetno usporavanje rasta gospodarske aktivnosti, što se može povezati s usporavanjem gospodarskog rasta u Njemačkoj i Francuskoj te ponovo pojačanoj neizvjesnosti u međunarodnom okružju.
U većini promatranih zemalja prva polovina godine bila je obilježena rastom zaposlenosti te padom stope nezaposlenosti.
Pritom su opet prednjačile baltičke zemlje, a iznimka, u smislu izostanka rasta broja zaposlenih osoba, bile su Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, u kojima se nastavila prilagodba tih kategorija naniže.
[embarass]
evo još crnjaka [sad]
Analitičari: Nakon izbora skuplji krediti
Teško stanje u zemlji i jačanje krize u eurozoni povećavaju cijenu zaduživanja, piše Jutarnji list
——————————————————————————–
Jutarnji list / Bankamagazin
Objavljeno 14.11.2011
Sve izglednije postizborno urušavanje rejtinga za Hrvatsku bi moglo biti ravno financijskoj katastrofi, piše Jutarnji list.
Hrvatska, kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, već sada ima najniži investicijski rejting i njegovo rušenje u kategoriju spekulativnog značilo bi da kvalitetni ulagači počinju zaobilaziti naše obveznice.
Za zemlju čije se obveznice već sada nalaze samo korak iznad junk statusa, ili ranga financijskog smeća, sve bi to u konačnici značilo i još sporiji gospodarski oporavak.
I dok raste neizvjesnost oko daljnje sudbine hrvatskog rejtinga, ekonomisti upozoravaju da je on u stvarnosti već pao. To se, tvrde, vidi po sve većoj premiji rizika koju naši porezni obveznici plaćaju kupcima hrvatskih obveznica, a koja raste iz dana u dan.
Ulagači već sada Hrvatsku, uz Mađarsku, doživljavaju kao jednu od najrizičnijih zemalja u regiji, upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Kretanje premije rizika na naše obveznice, pokazuje da ulagači očekuju da će nam pasti rejting, poručuje Stojić.
No, na kretanje premije rizika, koja nam poskupljuje ionako skupo zaduživanje, ne utječe samo ono što se događa unutar Hrvatske.
Kriza u Italiji znatno je povećala i premiju rizika koju Hrvatska plaća kupcima njenih obveznica. Razlog tome je uska gospodarska vezanost Hrvatske s Italijom, posebno u financijskom sektoru.
Upravo je rast premije rizika jedan od glavnih razloga što je Željko Lovrinčević, znanstvenik s Ekonomskog instituta i savjetnik premijerke Jadranke Kosor, nedavno predložio da se u Ustav ugrade odredbe o ograničavanju proračunskog manjka i visine javnoga duga.
Pozdrav svima koliko vas ima.
@pucelj
Pozdrav i SRETNO (tako pozdravljaju radnike u rudniku ali nije niti ovo daleko od toga ali…..)
Redovni promet 152.688,16 [bye]
jedino će doći do šminkanja portfelja usloro
jedino će doći do šminkanja portfelja usloro
ma daj molim te….za koga da šminkaju portfelje?!?
Ako se ovako nastavi sve osim HT bi moglo otići u poseban režim trgovine.
ZSE dvije tvrtke ‘gurnuo’ u stečaj
Terra Firma i Terra Mediteranea u blokadi jer burzi duguju 12.000 kuna
Terra Firma i Terra Mediteranea u blokadi su zbog duga od oko 12.000 kuna koji imaju prema Zagrebačkoj burzi. Potvrdili su nam to i direktor Milivoj Kozulić u ime obje tvrtke i Zagrebačka burza.
Direktor Milivoj Kozulić na sudu će za obje tvrtke tražiti stečaj, ali s preustrojem "Zbog dospjelih, a nepodmirenih potraživanja Zagrebačka burza bila je primorana pokrenuti postupak ovrhe nad predmetnim društvima", poručuju sa ZSE. Objašnjavaju kako u sklopu standardnih procedura radi unapređenja discipline podmirenja financijskih obveza društva kontaktiramo pismeno i usmeno kako bismo im maksimalno izašli ususret. "Međutim, navedeni napori nisu dali zadovoljavajući rezultat te se pristupilo provođenju daljnjih koraka", zaključuju. Kako nam je u telefonskom razgovoru kazao Kozulić, obje tvrtke imaju između 300.000 do 400.000 kuna duga te će zbog blokade na sudu tražiti pokretanje stečaja, a pokušat će dogovoriti stečaj s preustrojem. Tvrtke koje su prije nešto više od dvije godine bile nekretninski fondovi, danas su dionička društva pred zatvaranjem. Prema posljednjim poslovnim rezultatima, nijedna od njih nije imala prihoda u trećem tromjesečju.
PD
što nas danas čeka? još slabije trovanje i još manji promet?
ova ZSE sve više počinje ličiti na neku staru robnu kuću sa zastarjelom robom gdje kupci navrate kad im je dosadno, bez stvarne namjere da nešto kupe, a prodavačima se ne da niti ponuditi robu nego čitaju novine ili kopaju nos dok kupci nezainteresirano šetkaju među polupraznim policama
[undecid]