http://www.zse.hr/default.aspx?id=121
Slabo se plovi, ništa se ne radi, ali se zato dobro jede, pije i puši… i gnoji…

U Zagrebu, 28. listopada 2011.
T-Hrvatski Telekom
Hrvatski sabor odobrio ukidanje naknade za usluge u pokretnim mrežama

T-Hrvatski Telekom, (Reuters: THTC.L, HT.ZA; Bloomberg: THTC LI, HTRA CZ, ‘the Group’), vodeći davatelj
telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, objavljuje novosti vezane uz naknadu od 6% za pružanje usluga u
pokretnim mrežama nakon današnjeg usvajanja zakona od Hrvatskog sabora.
Hrvatski je sabor danas odobrio Vladin prijedlog o ukidanju naknade od 6% na prihode ostvarene od pružanja
usluga u pokretnim mrežama, uključujući SMS, MMS i govorne usluge, koju je plaćao operator.
Zakon o prestanku važenje Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim
mrežama odobren je danas. Shodno tomu, naknada od 6% ukinut će se s učinkom od 1. siječnja 2012.
Naknada od 6% uvedena je 1. kolovoza 2009. kao krizna mjera. Vlada RH predložila je ukidanje naknade 13.
listopada 2011.
Kao što je navedeno u danas objavljenim rezultatima T-HT-a, učinak poreza od 6% u devet mjeseci do 30. rujna
2011. iznosio je 113 milijuna kuna (siječanj-rujan 2010.: 124 milijuna kuna).
Upiti:
T-Hrvatski Telekom
Erika Kašpar, Korporativne komunikacije i odnosi s investitorima 00 385 1 491 2000
Elvis Knežević, Odnosi s investitorima 00 385 1 491 1114
Anita Marić Šimek, Odnosi s investitorima 00 385 1 491 1884
E-mail ir@t.ht.hr
Web stranica http://www.t.ht.hr/eng/investors

College Hill
Kay Larsen / Adrian Duffield +44 (0)20 7457 2020
O T-Hrvatskom Telekomu

T-Hrvatski Telekom (T-HT) vodeći je davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, a kroz svoje Poslovne
jedinice za privatne i poslovne korisnike opslužuje više od 1,3 milijuna linija u nepokretnoj mreži, gotovo 2,5
milijuna pretplatnika u pokretnoj mreži i 648.000 širokopojasnih priključaka.
Od prve javne ponude dionica u listopadu 2007. na Zagrebačkoj se burzi trguje dionicama T-HT-a, dok se na
Londonskoj burzi trguje globalnim potvrdama depozitara. Deutsche Telekom AG posjeduje 51% dionica T-HT-a,
a Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 7%. Preostali dio dionica u rukama je
privatnih i institucionalnih ulagatelja.

a bome i moderatori danas ništa ne rade, po dva sata stoje postovi moderirani

Ovaj, mislim, sad sam tek zbunjen. Što bi to značilo velik rast na malom prometu i što se to događa danas? Ja sam mislio da je u redu kupovati danas dionice kad je dobar promet i kad većina kupuje.

Jesu moderatori u nekom štrajku ili slično?
Postovi nisu odmoderirani po 40-tak sati.
Mislim da ovakav forum gubi smisao, jer informacija ili neki stav, pojašnjenje nakon 40 sati je ‘lanjski snijeg’.

ne očekujem neki promet danas mislim da je većina uzela produženi vikend eventualno će netko baciti oko

što se događa?! zašto burze u EU danas ovako tonu??? [undecid]
http://finance.yahoo.com/intlindices?e=europe

Brka mi, ovo više nije postalo trgovanje dionicama već tr(g)ovanje dionicama.

pocele pripreme za nastavak trogovanja sa INA-R-A!

Još se mi dobro i držimo…..

Mirovinski fondovi državi plasirali 4,5 puta više novca nego u hrvatske dionice Autor/izvor: SEEbiz / ST invest
Datum objave: 31.10.2011. – 13:33:44
ZAGREB – Dok Hrvatska narodna banka vodi ziherašku monetarnu politiku de facto striktnog valutnog odbora i služi samo kao protočni spremnik za devize, monetarna politika u Hrvatskoj nema mogućnosti poticati rast, razvoj i zapošljavanje privrede mimo poslovnih banaka. Poslovne banke, pak, u krizi smanjuju kreditiranje privrede i građana te poskupljuju svoj novac zbog percepcije povećanog rizika, tako da u financijskoj panici i privrednoj krizi ni banke ne daju poticaje gospodarstvu.

Poslovne banke ni inače nisu institucije koje bi trebale ulaziti u rizične poslovne pothvate: s jedne strane one rade s tuđim novcem, a s druge strane nisu osposobljene niti imaju vremena za aktivno upravljanje poduzećima ili novim investicijama. Banke, osim toga, ne raspolažu značajnijom kunskom štednjom, budući da građani, poučeni gorkim iskustvom prethodnih inflacija i devalvacija, svaku ušteđenu kunu odmah pretvaraju u eure.

Hrvatska narodna banka pokušavala je ublažavati krizu te poticati proizvodnju i zapošljavanje oslobađajući bankama devizne pričuve i prijeteći da će to oslobađanje uvjetovati usmjeravanjem kredita u proizvodnju, a ne u potrošnju. No, to se pokazalo uzaludnim, i sam guverner Rohatinski se čudio
zašto taj oslobođeni novac u bankama stoji nepotrošen i zašto banke ne spuštaju kamatu. Višak kunske likvidnosti, pak, banke su odmah počele koristiti za špekulaciju devizama, tako da ga je HNB brzo morao sterilizirati. Iz svega toga jasno je da zadaća poticanja gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja prelazi obveznim mirovinskim i drugim investicijskim fondovima. Samo obvezni mirovinski fondovi prikupljaju kunsku štednju budući da su građani zakonom prisiljeni u njima štediti kune. Istovremeno, dugoročno investiranje fondovima prirodno pripada budući da je mirovinska štednja dugoročni izvor sredstava.

No, i hrvatski mirovinski fondovi, nažalost, umjesto gospodarstva, gotovo isključivo financiraju državnu potrošnju podmirujući manjkove u socijalnim transferima. Mirovinci su državi za tekuću potrošnju plasirali 4,5 puta novaca više nego u kapital hrvatskih tvrtki, ili 21 puta više nego u hrvatske korporativne obveznice.

U hrvatske otvorene i zatvorene investicijske fondove investirali su zanemarujuće malo, čak pet i pol puta manje nego što su uložili u inozemstvo; samo u inozemne investicijske fondove domaći su mirovinci uložili triput više novaca nego u domaće! Već na prvi pogled to je posve pogrešna i promašena politika koja hrvatske financije čini bankocentričnima, a hrvatske poduzetnike sili na financiranje skupim bankovnim kreditima, čije se kamate potom kroz dividendu još i odlijevaju stranim bankama-majkama.

u svim sličnim "državama" vlade su opljačkale umirovljenike. Počelo je prošle godine u istočnoj evropi a ovo ljeto se pridružila perjanica demokracije, slobodne "trgovine" i zapadne hemisfere USA – kad su probili debt ceiling ovo ljeto ODMAH su zagrabili u fondove (koji su ionako šuplji).

Bez ikakve rasprave , glasanja i ostalih demokratskih sranja