misliš da su fulali? ne bih baš rekao….ili ti misliš da ovaj mali rast danas nešto znači? ekipa koja se ukrcavala zadnjih dana danas se iskipala, ovi koji su bili neodlučni prošlih dana danas su preuzeli štafetu, a od sutra smo opet u crvenome….

vidiš a ja bi rekao baš kontra, sve osim HTa treba kupovati ako se misli šta zaraditi fino u narednom periodu od 4-5 godina 🙂

HT je likvidan, dobra je dividenda, dobro posluje a i perspektiva je rasta …

Sve stoji osim zadnjega…nazalost pred HTom je perspektiva stagnacije ili pada nikako rasta..po cemu mislis da HT ima perspektivu za rast poslovanja?

Po ovom kratkom tekstu, reklo bi se da je Agrokor ipak predao ponudu za Mercator:

http://www.finance.si/327352/Kaj-bo-prej-Mercator-prodan-Agrokorju-ali-pa-bodo-sloni-leteli

[QUOTE]Kaj bo prej: Mercator prodan Agrokorju ali pa bodo sloni leteli?
Finance 202/2011
18.10.11 00:01

Nezavezujočo ponudbo za večinski delež Mercatorja je v roku oddal hrvaški Agrokor; število vseh ponudnikov bo jasno danes oziroma jutri.[/QUOTE]

Kako će se sad to odraziti dalje i što to znači, vidjet ćemo…
Da li su potpisali onu klauzulu da se više neće natjecati ako ne prođu?
Da li računaju ne dati PZP za Belje?
Ili su pak osigurali sredstva i za jedno i za drugo?
Pitanja za milijun kuna [lol]

Ovo treba izdvojiti iz teksta…..

Menim, da bo veliko ovir in zapletov, zato v dokončno prodajo Mercatorja Agrokorju za zdaj ne verjamem. [undecid]

A šta reć nego raj za trejdere, malo gore malo dolje …
A da ja idem prodat na rastu kakve sam sreće onda bi nastavilo rast i ne bi bilo prilike za uć jeftinije!

Diverzifkacija je stvarno moćna stvar!

Ja cijenim fokusiranost portfelja, ali i relativno fokusirani portfelj u klasičnom smislu, zapravo već čim ima 5-7 dionica "u potpunosti" iskazuje pozitivne efekte diverzifikacije (a uz minimalne negativne, koje bi rasli ozbiljnijom diverzifikacijom dok se pozitivne ne bi bitno povećavali).

Moj portfelj sad stjecajem okolnosti nije baš tako previše fokusiran, no ipak je daleko od neke "velike diverzifikacije", a svejedno neprestano gledam taj nevjerojatni efekat. Koliko god pojedine dionice nekada izvodile velike vratolomije sa cijenama, uvijek se nađe i onih koji u drugom smijeru i to sve skupa portfeljno na kraju redovito ispadne "ublaženih oscilacija", uvijek približno slično kretanju indeksa, teško se kad ostvaruju bitna odstupanja (pogotovo čak do u predznaku, to vrlo rijetko). Sva dosadašnja prednost pred indeksom mi je ostvarena više-manje tako da kada se pada portfelj mi pada mrvicu manje u prosjeku, kada se raste raste mrvciu više u prosjeku, i to se s vremenom nakupi i stvori kroz duži period veću razliku. Nema tu nekih kratkoročno velikih odstupanja, jednostavno ne može biti kada imaš bilo kakvu diverzifikaciju.

Npr. danas, fanastično mi je gledati situaciju kada indeks solidno pada, moja najveća pozicija pogotovo pada, bitno jače od indeksa, a portfelj unatoč tome što najveća pozicija pada dobrano više od indeksa, kao cjelina zapravo: pada dosta manje od indeksa!!

Uvijek kada nešto pada nađe se dovoljno i onih koji rastu da to ublaže, tako redovito se to ponavlja, ne znam kako se to samo uspije tako pogoditi unatoč toboženjem "sinkroniziranom kretanju cijena" od kojega pate i najefikasnija tržišta a ovakva neefikasna bi trebala i više.

To me uvijek iznova zapanji, redovito me podsjeti koliko je diverzikacija moćan koncept, koliko ona zapravo drastično smanjuje rizik po svakoj definiciji (čak i onoj klasično-glupoj gdje je rizik isto što i kratkoročna volatilnost).

Ali uvijek treba imati na umu da previše diverzifkacije nije dobro (smanjuje šansu ozbiljnijeg prinosa, pobjeđivanja indeksa), treba diverzificirati što manje, ali ipak dovoljno da se iskažu njeni pozitivni efekti, dakle 5-7, maksimalno cca. 10 dobro odabranih dionica (što si manje siguran u izvrsnost biranja, onda ipak to više diverzifikacije).

Stvarno je ulagati u dionice (osim ako to radiš po nerealno visokim valuacijama) zapravo "ne jako rizična stvar". Pa daleko je veći rizik danas držati novce u banci nego li imati diverzificirani portfelj dionica na ZSE (ako rizik gledaš u potpunosti, u cijelom spektru, "pozitivni" i "negativni" rizik, jer koliko god štednja u banci imala zanemariv "negativni rizik", ima isto tako i nikakav "pozitivni", pa se ti onda slikaj s time, ne znam kako uopće padaju takve glupe ideje na pamet, novac koji ti duže vrijeme neće trebati držati u banci, to samo komunisti/Kinezi rade, čuli ste ono da kod njih već stopa štednje građana preko 35 %, a kamata im niža od inflacije, gube ljudi sasvim doslovno velike novce štedeći u banci, samo zato što ne žele ulagati u nešto realno nego vole te "bezvrijedne" papiriće, čini mi se da su i Hrvati slično komunističkog mentaliteta kada vole samo bezvrijedne papire i cigle, stvarno čudno, a baš su naši ljudi vidjeli kroz povijest kako se novac lako obezvrijedi itd., čudi me da se danas ne boje keša i precijenjenih nekretnina, oni se boje realne imovine poput dionica – koja iracionalnost!)

e baš tako linx. štednja u banci je način kako da postupno umanjuješ uloženu vrijednost. i, što je najgore, to apsolutno ne vidi nikamo. ulaganje na burzi, osim stalnog adrenalina i neizvijesnosti, može donijeti priličnu dobit. moj portfelj je roknuo za cirka 7 posto u minus, ali ako se u obzir uzme i dividenda, i nije neki gubitak, cirka 1-2 posto. nakon nove dividene, bit će u plusu i s ovim smiješno niskim cijenama, a tek kada poraste… kako kaže XY, dionice su jedno od najsigurnijih ulaganja. pokazalo se kroz povijest, čak i u nacističkoj Njemačkoj. oni koji su štedjeli, ostali su praktički bez svega, oni koji su imali dionice, i dalje su zadržali udjele. a kad se tržište oporavilo, rat prošao, dionice su brutaln porasle.

Razmjerno snažan pad izdanih odobrenja za građenje u kolovozu

Nakon rasta u lipnju i srpnju, broj izdanih odobrenja za građenje u kolovozu bilježi ponovno dvoznamenkasti pad. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu je izdano 712 odobrenja za građenje što predstavlja godišnji pad od 11%, odnosno pad od 13,2% na mjesečnoj razini. Najveći udio (preko 67%) u broju izdanih odobrenja za građenje otpada na izgradnju novih zgrada te je tako razmjerno snažan pad od 9,2% godišnje, odnosno 50 dozvola manje, imao najveći utjecaj na pad ukupnog broja odobrenja.