KORF
Dokaz kako se trguje na ZSE
Pojedinac se igra kako god hoće i dokle hoće
ulaganje u crobex je najveća pušiona ima dvi godine , interesantno je da nema nijednog naloga od milju kuna na nijednoj dionici
Ima. Na VLDS-R-A. [smiley]
KORF
Dokaz kako se trguje na ZSE
Pojedinac se igra kako god hoće i dokle hoće
Ne bih rekao da se tu radi o pojedincu.
A kako bi drugačije i moglo biti kada su nedorasli tupavi lisići podavili sve koke u kokošinjcu umjesto da ih puste da nam redovno nesu jaja… [angry]
Međutim, šta je tu je…nema koka, nema jaja…a kad nema jaja…dobri su i lisići na ražnju… [thumbsup]
biti će trumonova jaja opet u modi haha
Što da čovjek kupi? Ht ? ADRS ? ATGR? KODT ?
[/quote]
presavij pare i vrati u džep!
[/quote]
To i radim, presavinute su, zavezane lastikom, probijene čavlom i zašivene za podstavu. ČAk i da huću (A NEĆU) ne mogu ih izvaditi… [thumbsup] [thumbsup]
[/quote]
sve što si naveo, otprilike ima smisla, samo ovisi koliko strpljenja imaš. [rolleyes]
Pregledom promjena u top 10 dioničara , izdvajam osobno dvije -tri činjenice
– nema promjena u top 10 INGRA
– kupnja HDEL od strane velikih
– kupnja JDPL- od strane velikih
ostalo, uobičajeno.
Evo, ekipa, danas umisto pusti priča pročitajte ovaj tekst i priporučite ga svima s kojima komunicirate da se malo bolje orjenitraju o st(r)anju u kojem se zapravo nalazimo:
Vaš link
Vlada radnicima Luke Ploče poklonila dionice za trećinu njihove vrijednosti
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) je početkom ožujka s radnicima Luke Ploče sklopio 751 ugovor o prodaji i prijenosu dionica Luke Ploče kojim su radnici stekli 51.771 dionicu, što čini 23,25 posto temeljnog kapitala Luke Ploče, a početkom ovog tjedna upisani su kao imatelji tih dionica u registru koji vodi Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), izvijestili su danas iz Luke Ploče putem Zagrebačke burze.
HFP i radnici Grupe Luka Ploče sklopili su 1. ožujka 751 ugovor o prodaji i prijenosu dionica Luke Ploče, a radnici su dionice kupili temeljem odluke Vlade o načinu prodaje, cijeni i uvjetima prodaje dionica Luke Ploče od 27. siječnja.
Radnici Luke Ploče stekli su 51.771 dionicu Luke Ploče ukupne nominalne vrijednosti 20,7 milijuna kuna i temeljem tabularne izjave prodavatelja (HFP) upisani su 21. ožujka u registar koji vodi SKDD kao imatelji dionica.
SKDD je izvršilo zabranu raspolaganja kupljenim dionicama u vremenu od pet godina od dana sklapanja ugovora, navodi se u obavijesti Luke Ploče.
Vlada je 27. siječnja donijela odluku o načinu prodaje, cijeni i uvjetima prodaje dionica društva Luka Ploče radnicima Grupe Luka Ploče, a tom je odlukom zadužen HFP da 51.771 dionicu, što čini 23,25 posto temeljnog kapitala Luke Ploče, proda radnicima Luke po cijeni od 400 kuna. Zanimljivo je da je tržišna cijena dionice, koja je posebno zanimljiva zbog očekivane dokapitalizacije, 1325 kuna, što znači da je svaki zaposlenik dobio od Vlade poklon od 925 kuna za svaku dionicu koju su upisali.
Uvjeti su bili da u kupnji sudjeluju svih 746 radnika, da broj dionica koje svaki radnik može kupiti ovisi o broju navršenih godina staža, a bilo je predviđeno i da, ukoliko radnici ne iskažu dovoljan interes za kupnju, preostale dionice ostanu u portfelju HFP-a.
Vlada je na toj sjednici krajem siječnja donijela i odluku o povećanju temeljnog kapitala Luke Ploče kojom je preporučila HFP-u i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da na izvanrednoj glavnoj skupštini Luke glasuju za odluku o dokapitalizaciji putem javne ponude.
Krajem siječnja održana je i izvanredna glavna skupština Luke Ploče koja je prihvatila odluku o povećanju temeljnog kapitala za najviše 132 milijuna kuna, sa 89,05 milijuna kuna na iznos od najviše 221 milijun kuna.
Dokapitalizacija će se provesti izdavanjem do najviše 330.000 novih dionica čiji će raspon cijene za proces javne ponude kao i konačnu cijenu dionica utvrditi Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora s tim da ta cijena ne može biti manja od nominalne vrijednosti dionica, odnosno od 400 kuna.
Nove dionice ponudile bi se javno, uz pravo prvenstva postojećih dioničara društva, a upisivale bi se u dva kruga, u prvom bi ih mogli upisati postojeći dioničari, dok je drugi rezerviran za javnost. Izdanje bi se smatralo uspješnim ako se u utvrđenom roku upiše i uplati najmanje 50 posto prospektom ponuđenih dionica.http://www.business.hr/hr/Kompanije/Vijesti/Vlada-radnicima-Luke-Ploce-poklonila-dionice-za-trecinu-njihove-vrijednosti?homesrclink=carousel [cool]
Evo, ekipa, danas umisto pusti priča pročitajte ovaj tekst i priporučite ga svima s kojima komunicirate da se malo bolje orjenitraju o st(r)anju u kojem se zapravo nalazimo:
Vaš link
Vidin da nema komentara, ta valjda znači da niko ne čita ili ne zna ingleški, pa evo ukratko na rvackom kako je jedan moj pajdo priveja:
Josip Eugen Stiglitz, američki ekonomist i profesor na Sveučilištu Columbia, dobitnik Nobelove nagrade za Spomen ekonomskih znanosti (2001.), bivši predsjednik u Svjetskoj banci za obnovu i razvoj te savjetnik Billa Clintona, poznat je po svom kritičkom pogledu upravljanja globalizacije, te argumentima o determiniranom kaosu. 2001. godine odlučio je "progovoriti" o tome kako su moćne banke i Međunarodni monetarni fond u svojim tajnim dokumentima „planirali izazivati socijalne nemire, osobito u siromašnim i tranzicijskim zemljama". Članak obrađuje 4 koraka za ekonomsko osvajanje zemalja.
Najprije se snimi i detaljno analizira gospodarsko stanje svake države koja traži financijsku pomoć. Nakon toga Svjetska banka za obnovu i razvoj vladi dotične zemlje nudi tipizirani program koji sadrži četiri koraka. Prvo što vlada zemlje-žrtve treba neodložno provesti je privatizacija gospodarstva, a posebice velikih javnih poduzeća. Drugi korak je privatizacija s totalnom liberalizacijom tržišta. Taj korak omogućuje stranom kapitalu nesmetan ulazak, a potom i izlazak iz zemlje. U zemlju-žrtvu ulazi relativno malo kapitala, a najveći dio kapitala neometano se slijeva u korporacije izvan zemlje-žrtve. Novac dolazi u zemlju-žrtvu prvenstveno radi ovladavanja nekretninama i valutom.
Nakon insceniranog bijega kapitala MMF traži od vlade zemlje-žrtve da drastično poveća kamatne stope kako bi velike svjetske špekulante privukla na povrat isisanog državnog kapitala. "Rezultat takvog poteza vlade, koja najčešće nema drugog izlaza, je predvidljiv" – kaže profesor Stiglitz. Astronomske kamatne stope, dakako, brzo privuku odbjegli kapital, razarajući proizvodnju. U tom trenutku, prema Stiglitzu, Banke i MMF idu na Treći korak: tržišno određivanje cijena što utječe na dodatno radikalno osiromašenje stanovništva. Uzima za primjer Indoneziju, Boliviju i Ekvador koje su (tih godina) “eksplodirale u nemirima”. Tada MMF zemlju-žrtvu koja je na izdisaju savjetuje dizanjem cijena hrane, energenata…, uz smanjenje osobnih dohodaka i mirovina. Time se drastično ruši već ionako nizak životni standard stanovništva. Ubrzo nakon toga, prema već dobro uigranom scenariju dolazi posljednji udarac: – socijalni nemiri.
bravo, kolega ulix! 100ka od mene za ovaj tekst… to je za ove kolege (lynx,knoxx…) koji zagovaraju privatizaciju svega živog od vode do zraka…
@ulix – baš zanimljiv čllanak … htjedoh dat 100ku, no kako inače ne ocjenjujem, neš sam zbrljao pa ostalo 86 🙂
Htio bi da mi netko upućeniji u "who is who in finance/economy" pojasni kontekst:
– je li Guardian neko žutilo od novina ili iole respektabilna novina za fin./ekonomska pitanja
– da li je moguće da su dovođenje u vezu s navodnim izjavama prof. Stiglitz-a i ostale informacije – čiste manipulacije novinara, izvlačenje iz konteksta, izmišljotine ili ovo ima neku težinu
– pod pretpostavkom da novinar nije manipulirao: je li prof. Štiglić "oš’o na kvasinu" (možda zbog otkaza u WB), ako nije kako to da ovakvi članci ostaju relativno neprimjećeni
Što se samog teksta tiče, evo mojih razmišljanja/pitanja, pa komentirajte tko želi:
– ne podsjeća li vas opisani scenarij na događanja u HR zadnjih 20-ak g. ?
– mislite li da je opisani scenarij slučajan (samo u zemljama gdje misija IMF-a "ne uspijeva") pa se od toga prepoznaje pattern, ili se scenarij može smatrati tipičnim za IMF ?
– ako su ovdje spomenuti slučajevi samo "neuspjesi misije", koji su projekti/društva primjeri uspjeha IMF-ovih misija ?
🙂 – šala mala – možete li npr. zamisliti g. Pernara kao IMF-ovog pijuna za "the IMF riot"
… i dodatno – ima li prof. Štiglić kakve znane korjene s našim prostorom ?