A za kraj, mislim da smo svi na ovom forumu nešto mlađi i da bi se trebali boriti da što više doprinosa ide na naše osobne račune, a ne u "međugeneracijsku solidarnost
rodila te majka,potpuno si u pravu,ova starčad nam samo pravi probleme [lol]
A za ribu već sada moraš kupiti dozvolu .
I za šparoge i gljive,ako bi se držali zakona,trebalo bi imati dozvolu i koncesiju.
I za solarno,plaćaš više negu u EU,jer nemamo poticaje…
Za rakiju je to definirano ove godine….
za filtriranje mora ….pa preskupo je !
A NULTA KUĆA postoji samo u teoriji….nažalost .
Ne, brat ćete i dalje džabe gljive po šumi i usput bacat frižidere u potoke, pa se vratit kući u kukuat po forumu kako država ne valja.
A za kraj, mislim da smo svi na ovom forumu nešto mlađi i da bi se trebali boriti da što više doprinosa ide na naše osobne račune, a ne u "međugeneracijsku solidarnost
rodila te majka,potpuno si u pravu,ova starčad nam samo pravi probleme [lol]
Naravno da je mlađima uvijek lakše isprati mozak. Pa daj nek’ predoče taj izračun koliko je na našim osobnim računima, koliko su izgubili, koliko je ugrabila elita iz uprava i banaka, a koliko je uplaćeno u prvom stupu. Nek se javno objave podaci u svim tiskovinama i medijima kako bi mi stariji koji ništa ne kužimo dobili uvid u stanje. [lol]
Naravno da je mlađima uvijek lakše isprati mozak.
Je, od gluposti koje su nas stari učili, al treba više pranja da se fleke skroz povuku.
počelo je počelo [cry] [bye]
Borba s krizom
Građani više nemaju ni za struju i vodu
Da se građani teško nose s krizom govore i podaci da su dugovanja za struju i grijanje, ali i za vodu i čistoću itekako u porastu. Dugove građana prate i dugovi gospodarstva. Zbog nemogućnosti da plate režije, neki su morali svoje nekretnine ponuditi na dražbu.
Hrvatska su kućanstva sa zadnjim danom listopada HEP-u za struju dugovala 329, 27 milijuna kuna. Riječ je o porastu za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine u kojem je dug iznosio 272 milijuna kuna. Budući da u HEP-u kažu kako kućanstva mjesečno potroše 378 milijuna kuna, dug još nije dosegnuo ukupnu mjesečnu potrošnju.
Puno gore stanje je s iznosom HEP-ovih potraživanja za neplaćene račune kad je u pitanju gospodarstvo koje je na dan 31. listopada dugovalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije, piše Novi list. I u gospodarstvu je došlo do povećanja u odnosu na prošlu godinu i to od 13 posto, no kako je prosječni mjesečni prihod HEP-a za isporuku električne energije gospodarstvu je 468 milijuna kuna, poduzetnici su dužni gotovo tromjesečnu potrošnju struje.
Situacija vezana uz grijanje također je daleko od blistave. Tako kućanstva Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Sisku i Osijeku za grijanje duguju 105 milijuna kuna, odnosno prosječno 900 kuna. Kad se sve to zbroji, piše Novi list, dug se penje na 1,7 milijardi kuna.
No s dugovanjima muku ne muči samo HEP nego i Zagrebački holding, kojem građani za komunalne usluge duguju stotine milijuna kuna. Kućanstva s krajem rujna duguju 364 milijuna, a 404 milijuna kuna duga odnosi se na gospodarstvo. U usporedbi s krajem prošle godine, dug za kućanstva porastao je za 1,6 posto. Najviše neplaćenih računa odnosi se na vodoopskrbu (186 mil. kn) i odvodnju, te usluge Čistoće (161 mil. kn).
Neplaćeni računi za struju i komunalne usluge ukazuju na trend da građani imaju sve manje novca za plaćanje režija. Da će sve veći broj građana sve teže plaćati režije govori i činjenica da je krajem listopada u Očevidniku HGK-a zbog ovrha bilo čak 25 posto više nekretnina, kuća i stanova, te oranica, koje su završile na dražbi jer njihovi vlasnici nisu mogli plaćati račune.
na žalost, promašena gospodarska politika vlade baca nas prema dnu, ljudi na kraju ostaju bez svega. pitanje je dana kad će krenuti i jaka rasprodaja dionica na burzi i još jače srušiti cijene dionica
jaco odlazi, spasi burzu i državu, to je najbolja pomoć koju nam možeš pružiti!!! [bye]
Kosor: Hrvatska u cestogradnju u 2011. ulaže 4 milijarde kuna
. Za novu industrijalizaciju Hrvatske bez koje, kaže Vidošević, nema za Hrvatsku ekonomskog oporavka, dobra cestovna infastruktura upravo je preduvjet.
Viva Viadukt
Čudi me da niko ne komentira nova građevinska ulaganja u cestogradnju
sad bi se moglo sve malo ohladiti čim je euro stao rasti http://schooloflife.webs.com/
Kosor: Hrvatska u cestogradnju u 2011. ulaže 4 milijarde kuna
. Za novu industrijalizaciju Hrvatske bez koje, kaže Vidošević, nema za Hrvatsku ekonomskog oporavka, dobra cestovna infastruktura upravo je preduvjet.
Viva Viadukt
Čudi me da niko ne komentira nova građevinska ulaganja u cestogradnju
Poanta je da to nisu nova nego stara ulaganja, tj. otprije ugovorena. Znači nema tu novih, svježih 4 milijarde kuna iz proračuna, to je samo preljevanje iz šupljeg u prazno, uz puno pompe i marketinga naše premijerke. U biti, ništa novoga [embarass]
4 miljarde je itekako puno samo za cestograditelje jako fina lova
nije to sića…
koji prometi na VART a jaca i kupnja.
Pred bankrotom: 2003. država je trošila 75, a danas 122 milijarde.
Sadašnja premijerka Jadranka Kosor i pokojni premijer Ivica Račan u Saboru
Socijala, kamate i subvencije pojele su milijarde kuna za razvoj. Početkom desetljeća bili smo jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi, a sada smo jedna od rijetkih zemalja koja bilježi pad
……
….. Početkom 2000-ih to su bile državne investicije, a otkad je HDZ na vlasti, u prvom su planu razna socijalna prava. Od 2003. do 2011. proračun je povećan sa 77 na 122,3 milijarde kuna.
– Rashodi su u međuvremenu znatno rasli, ali uglavnom za tekuću potrošnju: zaposlene, mirovine, socijalu, subvencije,… Pitanje je koliko je to odgovaralo ekonomskoj snazi zemlje, a koliko političkim ciljevima – pita se Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Kao primjer navodi javnu upravu kod koje je vidljiv osjetan rast plaća i broj zaposlenih, “ali to se nije odrazilo kroz rast produktivnosti”.
Ono što se izdvaja kao trošak za koji je najteže izdvajati novac su kamate. One su u međuvremenu više nego udvostručene: 2003. izdaci za kamate iznosili su 3,4 milijarde kuna, a iduće godine bit će 7,4 milijarde kuna.
– Početkom desetljeća Hrvatska je bila jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi. To je bilo razdoblje optimizma i rast se uvelike temeljio na državnim investicijama. Sada je hrvatska ekonomija jedna od rijetkih u Europi koja i dalje bilježi pad, a okruženje je takvo da svugdje vlada pritisak na smanjenje javne potrošnje – objašnjava Šantić…..
Jutarnji list
[bye]