Varteks na 11kn [lol] [cool] Kaze Koscec da je u izradi ESOP prograd tj.PRODAJA DIONICA RADNICIMA I TO (zamislite ) PO POVOLJNIM UVJETIMA koje bi se trebale kretati oko 11-12 kn [lol]

p.s. a koja bi cjena bila da nije po povoljnim uvjetima!? [tongue]

Da ne bi bilo zabune,imam dionice VART-r-1.

od Varteksa samo odijela i to ne preskupa

A što se uopće čelni čovjek regulatorne agencije ima određivati prema dionicama HT-a ili prema bilo kojim dionicama uopće?…Nevjerojatno…
[/quote]

To je skandalozna izjava i predstavlja presedan. Jel to znači da svi možemo drukati i biti u sukobu interesa bez ikakvih pravnih posljedica. [bye]
[/quote]
Kolega koji je njegov sukob interesa?
Upozoravanje na štetnost nekih najava i pojava za tržište kapitala njegov je posao.
Njegove izjave idu u korist tržišta kapitala.
Pozdrav
[/quote]

Daj zamoli Šekija da ti to lijepo objasni kako ne bi morao poslije sređivati presude vezane za tržište kapitala. [lol]

A što se uopće čelni čovjek regulatorne agencije ima određivati prema dionicama HT-a ili prema bilo kojim dionicama uopće?…Nevjerojatno…
[/quote]

To je skandalozna izjava i predstavlja presedan. Jel to znači da svi možemo drukati i biti u sukobu interesa bez ikakvih pravnih posljedica. [bye]
[/quote]
Kolega koji je njegov sukob interesa?
Upozoravanje na štetnost nekih najava i pojava za tržište kapitala njegov je posao.
Njegove izjave idu u korist tržišta kapitala.
Pozdrav
[/quote]

Daj zamoli Šekija da ti to lijepo objasni kako ne bi morao poslije sređivati presude vezane za tržište kapitala. [lol]
[/quote]
Kolega stalno molite nekoga doskočicama da nešto objašnjava.
Pokušajte nešto sami naučiti.
Pozdrav

Danas bio u dvije velike banke i u obje mi nude dioničke fondove,mjenja li se klima na marketu?

Ako želite od 100.000 kuna napraviti 30.000 ili manje to je "dobar put"!
Bar je bio unazad tri godine.
Pozdrav

Nedavno kongres o burzi – nešto se mijenja.

Na TV Kardum o 20 % !? .

U HRVATSKOJ JE I DALJE VRLO LOŠE POD JACINOM VLADOM:

EK: Nema jasnih znakova oporavka hrvatskog gospodarstva

Godišnje Izvješće o napretku koje je Europska komisija objavila danas daje iscrpan prikaz svega što je Hrvatska napravila u proteklih godinu dana u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te u pogledu sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.

U razmatranju gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, Komisija se vodi zaključcima summita EU-a iz lipnja 1993. u Kopenhagenu, u kojima se kaže da je za članstvo u EU-u potrebno imati funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiskom na europskom tržištu. "Hrvatska je funkcionalno tržišno gospodarstvo. Hrvatska bi trebala moći nositi se s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatni reformski program kako bi smanjila strukturne slabosti", kaže se u izvješću.

Komisija kaže da je u Hrvatskoj sačuvan konsenzus o temeljima tržišnog gospodarstva, ali da je potrebno pojačati napore na provedbi strukturnih reformi. Kaže se da je globalna financijska kriza teško pogodila hrvatsko gospodarstvo, te navode podaci o padu BDP-a, padu izvoza i još većem padu uvoza. Navodi se da je zemlja u prvom kvartalu 2009. pala u recesiju i da nema jasnih znakova oporavka do sredine ove godine.
"Nezaposlenost, javni deficit i dug znatno su porasli. Vanjska zaduženost i dalje je rasla i ostaje bolna točka gospodarstva. Monetarna stabilnost je sačuvana politikom središnje banke, a financijski sektor je relativno dobro odolio krizi". U izvješću se opisuje vladin program gospodarskog oporavka, koji sadrži 131 mjeru u deset područja, koje se trebaju provesti u sljedećih deset godina. "Doprinos koji će program gospodarskog oporavka dati poboljšanju potencijala gospodarskog rasta i međunarodnoj konkurentnosti ovisit će o njegovoj učinkovitoj provedbi", navodi Komisija.

Komisija bilježi da je prošle godine nastavljen rast vanjskog duga, koji je 2009. dosegnuo 95 posto BDP-a, dok je godinu dana ranije iznosio 82 posto BDP-a. Rastu vanjskog duga najviše su pridonijela poduzeća koja su se zaduživala u inozemstvu, ali je i središnja vlada povećala svoj dug za oko milijardu eura.

Komisija navodi da strukturne reforme napreduju vrlo sporo, da je tržište radne snage ostalo vrlo rigidno s niskom zaposlenošću. U fiskalnom području, vlasti su ostvarile "ograničeni napredak" na zadržavanju rastućeg deficita i povećanju efikasnosti javne potrošnje. Socijalni transferi su i dalje visoki i nisu dobro usmjereni, a veliki broj državnih poduzeća nastavio je primati državne potpore kroz izravne i neizravne subvencije i jamstva.

(Hina/pd)

Ne mijenja! meni su to nudili u ZABi i PBZ-u još početkom ove godine i nije se promijenilo apsolutno ništa na tržištu (osim što je dodatno palo)….

http://www.vecernji.hr/vijesti/kalmeta-je-nas-58-proglasio-nestalima-oteo-nam-zemlju-clanak-213684

A šta se tek radi na ZSE dije keš dostupan svaki dan to se nemože ni zamislit koji kriminal