28.10.2010
Na temelju odredbi Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, oporezivanju posebnim porezom na plaće, mirovine i druge primitke podliježu plaće, mirovine i drugi primici iz članka 4. stavka 1. Zakona koji su isplaćeni u razdoblju od dana stupanja na snagu Zakona do 31. listopada 2010. godine.
U skladu s navedenom odredbom, isplate dividendi koje će od 1.11.2010. godine provoditi SKDD ne podliježu oporezivanju na temelju gore navedenog Zakona.
Fino su svi gubitaši odabrali tajming za objavljivanje izvješća…pred produženi vikend…u nadi da će ekipa u petak ranije krenuti negdje pa neće rasprodavat, a u utorak će se sve već pomalo ohladiti i zaboraviti [bye] [cry]
Ali nebu išlo dečki, minus vam je ogroman i upravljenje loše, mislim da ih ulagači trebaju kazniti sa nezanimanjem za dionice, što će dovesti do pada cijene, a onda će se ipak zapitati mogu li i dalje ovako [bye] [bye]
O odgovornost odbora i o kaznenim djelima na tržištu kapitala sa znanstvenog je stajališta govorio Petar Novoselec sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Istaknuo je kako je formirana radna skupina koja radi na novom kaznenom zakonu koji će jasnije formulirati kaznena djela među kojima su i ona protiv tržišta kapitala. Sandra Simić, glavna savjetnica u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, osvrnula se na uređenje kaznenih dijela na tržištu kapitala u Europi, kao i na tešku dokazivost takvih djela, dok je Dragan Novosel, prvi zamjenik glavnog državnog odvjetnika u Državnom odvjetništvu, s praktičnog stajališta ukazao na pitanja odgovornosti Uprave i Nadzornih odbora u kaznenom dijelu.
http://www.seebiz.eu/hr/burze/hrvoje-zgombic-zabluda-je-da-se-uvodenjem-poreza-na-dividendu-moze-napuniti-budzet,96706.html
ZSE čeka odluku FEDA pošto ta odluka ima više utjecaja na nas već cjeli svijet zato današnje trgovanje u blagom minusu za razliku od ostatka svijeta koji se nalaza u solidnom zelenilu
bit će veselo
međedi ćao [bye]
SEEbiz.eu RSS
utorak, 02|11|2010Zagrebačka burza: Atlantic i Ina dobitnici, Petrokemija gubitnik tjedna
Ivo Pogorelić: Genijalnost i zagonetka bezvremenih umjetnika
Vorkapić: Neke će kompanije propasti, tako se dogodilo i u svijetu
USKOK: Krim istraga zbog odavanja službene tajne i Mravkovog iskaza
RBA: Neto dobit smanjena 9%
Ferrari World: Otvaranje odgođeno zbog smrti šeika al-Qassimija
Analitičari: Hrvati su nesposobni za pobunu
GM-Avtovaz povlači gotovo 2.000 automobila
Croatia Airlines: Gubitak u devet mjeseci povećan 16,2%Građevinski sektor: Bez naznaka oporavka, Tehnika jedina s rastom dobiti
Ispiši članakDatum objave: 2.11.2010 | 11:32
Zadnja izmjena: 2.11.2010 | 11:33
ŠTEDNJA
Kamate u Hrvatskoj mame štediše iz EU-a
Autor/izvor: SEEbiz / Vjesnik
ZAGREB – Prema pisanju slovenskog Dela, Belgija, Luksemburg i Austrija morat će Sloveniji ustupiti podatke o slovenskim štedišama u tim zemljama ili pak uplatiti čak 75 posto od ubranog poreza na kamate njihovih štediša ako odluče i dalje poštovati vlastite zakone o bankarskoj tajni.
Naime, jedna od direktiva Europske unije nalaže svim državama Unije razmjenu podataka o štedišama i iznosima poreza, a ove tri države od toga su amnestirane do lipnja sljedeće godine. Tada bi na području čitave Unije podaci o novčanim depozitima trebali postati informacije koje se razmjenjuju među članicama, a porez na kamate na nivou čitave Unije trebao bi iznositi 35 posto.
Slovenija je na ime poreza na kamate u prethodnoj godini uprihodila 23,1 milijun eura. S jedne strane to ne iznenađuje zbog činjenice da se teži harmonizaciji poreznih sustava da bi se izbjegla moguća porezna evazija i ujednačilo porezno opterećenje među članicama, kazao je glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Dodao je kako je taj podatak zanimljiv za Hrvatsku u kojoj su pasivne kamate, unatoč njihovom padu u posljednje vrijeme, i dalje znatno više nego u eurozoni pa bi se slijedom toga mogao očekivati dodatni priljev štednje nerezidenata koji dolaze iz Unije u Hrvatsku.
I bez toga, u našoj zemlji posljednjih godinu dana bilježi se povećanje depozita, kako kunskih tako i onih u stranim valutama, što, s jedne strane, upućuje na zaključak kako Hrvati još uvijek nisu u potpunosti osiromašeni, a, s druge strane, govori kako je svima danas prihvatljiviji manji prinos a veća sigurnost investicija koju pruža štednja u bankama.
– Valjalo bi provesti poreze na kapitalnu dobit i na imovinu kako bi se ljude motiviralo da više riskiraju ulažući, primjerice, na tržište kapitala ili u vlastite poslovne pothvate. To bi, po mome mišljenju, bilo dobro za gospodarstvo, istaknuo je Šantić.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, posljednjega dana kolovoza strane financijske ustanove imale su nešto više od 31,2 milijarde kuna deponirane u hrvatskim bankama, od čega 18 milijardi u stranoj valuti. Fizičke osobe iz inozemstva imale su u domaćim bankama u istome razdoblju 8,1 milijardu kuna oročenih depozita od čega je čak 99 posto bilo u stranim valutama. Ipak, Šantić ne očekuje kako bi moglo doći do većeg priliva depozita iz Unije, unatoč znatno višim kamata, iz jednostavnog razloga što štediše osim kamate percipiraju i rizik zemlje koji je za Hrvatsku veći upravo zato što nije punopravna članica Unije.
Prije izbijanja financijske krize omiljena oaza za štednju građana Unije, posebice Britanaca, bio je Island čije su kamate na štednju bile dosta više od prosjeka Unije. Osim što su pod navalom krize bili suočeni sa masovnim odljevom depozita – koji im je uništio bankovni sustav – Islanđani su se zamjerili nekim državama jer su odbijali isplatiti dio štednje njihovih građana. Šantić smatra da i u slučaju značajnog povećanja strane štednje u našoj zemlji, za tako nešto nema bojazni jer su zahtjevi domaćeg regulatora (HNB) puno viši od onih u zemljama Europske unije.
Teme
depoziti | europska unija | HNB | HRVATSKA NARODNA BANKA | Kamatne stope | štednja | zdeslav šantić
Logirajte se za komentira
ZSE čeka odluku FEDA pošto ta odluka ima više utjecaja na nas već cjeli svijet zato današnje trgovanje u blagom minusu za razliku od ostatka svijeta koji se nalaza u solidnom zelenilu
Ukinut harač reakcija nikakva na ovoj debilani od burze. A kad su ga uvodili odma crveno.
ZSE čeka odluku FEDA pošto ta odluka ima više utjecaja na nas već cjeli svijet zato današnje trgovanje u blagom minusu za razliku od ostatka svijeta koji se nalaza u solidnom zelenilu
Ukinut harač reakcija nikakva na ovoj debilani od burze. A kad su ga uvodili odma crveno.
[/quote]
gosp.verdi kako nikakva reakcija, par zar nismo u crvenom
Siniša Malus
pod utjecajem nervoze s globalnog tržiša
baš su nervozni ovi vani 1% plus
ZSE čeka odluku FEDA pošto ta odluka ima više utjecaja na nas već cjeli svijet zato današnje trgovanje u blagom minusu za razliku od ostatka svijeta koji se nalaza u solidnom zelenilu
Ukinut harač reakcija nikakva na ovoj debilani od burze. A kad su ga uvodili odma crveno.
[/quote]
A što prosječnom čovjeku znači 300 kn više mjesečno u smislu ulaganja u dionice?
S jedne stranu daju 300 kn, s druge će nam uzeti 3000 kn!!!
Plin skuplji za samo 1 kunu doveo bi državu na rub sloma, a građane na prosjački štap.
Premijerka Kosor rekla je kako će Vlada poduzeti sve da plin ne poskupi tako drastično, ali struč-njaci kažu da je rast cijena neizbježan
ZAGREB – Najavljeno poskupljenje plina od 40 do čak 100 posto dovelo bi državu na rub sloma. Industrija, koja je ionako preopterećena nizom nameta i općom nelikvidnošću, upozoravaju stručnjaci, morala bi birati između potpunog kolapsa ili drastičnog podizanja cijena mnogih roba i usluga, što će se, kao i uvijek do sada, prelomiti na leđima građana.
Ako plin poskupi, HEP će po sistemu domino-efekta, kao i uvijek do sada, podići cijene električne energije jer se za proizvodnju struje koristi i plin.
Slom poljoprivrede
Prema najoptimističnijem scenariju, ako plin poskupi 40 posto, Hrvatska elektroprivreda će u prvom valu podići cijene električne energije za barem 30 posto, a kasnije možda i za 60 posto.
Budući da se u preradi žitarica, kako tvrde u Žitozajednici, najviše troši struja, poskupit će kruh, i to već drugi put ove godine. Za koliko, to nitko od pekara za sada ne želi nagađati. No, svi se proizvođači slažu da se već nekoliko mjeseci nakon poskupljenja struje može očekivati poskupljenje mesa, mlijeka, jaja i gotovo svih drugih prehrambenih proizvoda, kao i mnogih usluga poput troškova vrtića, škola, bolnica, staračkih domova…
Najveći potrošači plina su proizvođači umjetnih gnojiva, pa će cijene sigurno povisiti i Petrokemija, što će pogoditi poljoprivrednike.
– Poskupljenje plina je početak lanca čiji se učinci multipliciraju, a primarna poljoprivredna proizvodnja to će podizanje cijene snažno osjetiti jer su stočari veliki potrošači i plina i struje – kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, udruženja za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane.
U Udruzi općina RH kažu kako je poskupljenje plina opravdano zbog najnižih cijena u okruženju, no ističu da se događa u najgorem trenutku za gospodarstvo.
Dvostruko veći računi
Sindikati tvrde da prosječno kućanstvo u kojem se grije i kuha na plin godišnje za to izdvaja oko 3600 kuna. U slučaju povećanja cijene troškovi će iznositi od 5040 do 7200 kuna godišnje, upozorava SSSH.
Troškovi režija premašit će troškove za hranu, koje sada iznose više od 40 posto ukupnih troškova prosječnog kućanstva. Stanje na svjetskim tržištima energenata katastrofalno: cijene rastu u nebo!
JUTARNJI LIST
pa se onda čudimo zašto burza ne raste i zašto nitko ne ulaže u dionice [cry]