http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/111883/Default.aspx
"…posljednje subote u mjesecu Resnik je primio 105 zrakoplova i više od 20 tisuća putnika, što je, kažu upućeni, rekord svih rekorda…"

http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=113&Itemid=39
"…U srpnju zračnom lukom Dubrovnik prošlo rekordnih 225.227 putnika, ili 17% više nego lani, odnosno najveći broj putnika u srpnju otkad postoji zračna luka…"

da, noćenja su rekordna, međutim prihodi od turizma znatno su lošiji jer je očit jak pad vanpansionske potrošnje…dok bajs shvati da od brojenja noćenja nema koristi,nego je bitno koliko para turisti ukupno potroše, proći će mu mandat [bye]
[/quote]
Naravno da su prihodi od turizma,sviđalo se to nekom ili ne,znatno bolji od prošlogodišnjih.
To je dobro za turizam,proračun i privredu.
Vjerovatno će to imati pozitivno djelovanje i na burzu.
Pozdrav

Super je to sto ima puno turista, ali meni se ne svidja sto nasih ima manje.

najvažnije da je našoj državi dobro. [thumbsup]

I odlično je da mirovine za lažne branitelje i 34. godišnje penzionere neće kasniti [thumbsup]

Hoće li hrvatski purani dobiti krila sljedeći tjedan? Mislim da bi mogli, već su se dovoljno udebljali [smiley]

jako teško, jedino ako bude rastao cijeli svijet, ali analitičari najavljuju hlađenje za sljedeći tjedan tj. crvenilo tako da je iluzorno vjerovati da će jedini crobex prkositi cijelom svijetu [yawn]

ZSE: Dugotrajna gospodarska kriza odvraća ulagače od dionica

Nema poticajnih vijesti koje bi oživjele domaće tržište

Na Zagrebačkoj burzi idućega tjedna trgovanje bi moglo proteći vrlo mirno, baš kao i protekloga tjedna, jer nema poticajnih vijesti koje bi oživjele zanimanje ulagača, dok će na svjetskim burzama pokretač zbivanja biti odluke Feda.

Protekloga, zbog praznika skraćenog radnog tjedna, Crobex indeks porastao je 0,97 posto, na 1.874 boda. Crobex10 ojačao je 1,22 posto, na 1.001 bod, po prvi puta premašivši 1.000 bodova od kraja lipnja ove godine. Redovni promet dionicama iznosio je 31 milijun kuna, a zbog svega tri trgovinska dana bio je i više nego upola manji u odnosu na tjedan ranije. "Prošli tjedan na domaćem tržištu, skraćenom zbog praznika, trgovanje je proteklo vrlo mirno i bez većih oscilacija cijena dionica, a tako bi se moglo nastaviti i idućega tjedna, jer nema poticajnih vijesti koje bi oživjele zanimanje ulagača. I inače je u kolovozu burzovni promet znatno slabiji nego u ostatku godine, no sada i dugotrajna gospodarska kriza odvraća ulagače od dionica", kaže Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik u Centar banci.

"U posvemašnjoj letargiji protekloga tjedna izdvaja se tek nešto veći rast cijena dionica u građevinskom sektoru, no na vrlo niskoj likvidnosti. Ipak, vijest iz Viadukta da zbog nelikvidnosti odgađa isplatu dividende za prošlu godinu pokazuje nam da se loša situacija u građevinskom sektoru i dalje nastavlja te da je vjerojatno riječ tek o kratkotrajnom rastu cijena građevinskih dionica", napominje Bošković. U brodarskom sektoru cjenovna kretanja su zasad stabilna, ocjenjuje Bošković, te poduprta nastavljenim rastom vozarina na globalnom tržištu brodskog prijevoza. Tako je indeks vozarina sipkog tereta BDI protekloga tjedna ojačao 3,2 posto, na 2.030 bodova.

Na svjetskim burzama nastavljen je rast cijena dionica peti tjedan uzastopno, unatoč lošim američkim gospodarskim pokazateljima. "Nakon snažnog rasta cijena dionica na svjetskim burzama početkom tjedna, uslijedio je niz loših vijesti iz SAD-a vezanih uz slabije od očekivanja podatke o osobnoj potrošnji i primanjima Amerikanaca te zaposlenosti u srpnju. No, kako nije bilo oštrije korekcija cijena naniže, smatram to pozitivnim znakom na trend na svjetskim burzama", navodi Bošković.

Tehnička slika ukazuje da se uz S&P 500 indeks na 1.121,49 bodova cijene još uvijek nalaze iznad 50-tjednog i 20-tjednog pomičnog prosjeka, te što je još važnije iznad 50-postotnog retracementa, uzimajući u obzir rekordnu razinu na S&P-u te najnižu razinu od prošle godine, ističe Marko Eredeljac, voditelj retail deska u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

Kako dodaje, gospodarski pokazatelji u petak uvelike su utjecali na kretanje S&P-ja zadnjeg trgovinskog dana protekloga tjedna. "S&P je u prvom dijelu trgovinskog dana pao osjetno do značajne potpore na 1.107 bodova, gdje se nalazi linija potpore uzlaznog trenda uzimajući u obzir kretanja od početka mjeseca srpnja do ovog petka, da bi u drugom dijelu trgovinskog dana, nakon testiranja te linije potpore, promijenio smjer kretanja i uspio završiti iznad 50-postotnog retracementa te iznad vrha koje je napravio 27. srpnja, odnosno reversal point nakon kojega je uslijedio pad indeksa u nekoliko dana iza toga za otprilike 3 posto", navodi Erdeljac.

Idućega tjedna, u slučaju nastavka bikovskog trenda koji traje već više od mjesec dana, granica od 1.131 bod koja se postavlja kao otpor te 50-postotni retracement postat će potpora S&P indeksu, ocjenjuje Erdeljac. No, napominje i da se prva razina otpora poslije toga, i to prilično snažna, nalazi između 1.139 i 1.140 bodova, a mogla bi se pokazati kao teška prepreka, uzimajući u obzir kretanja cijena od kraja mjeseca travnja…. PD

Plaće do kraja 2010. u padu i do 10 posto

Treba li u Hrvatskoj – da bi već u idućih desetak godina izašla iz krize i stvorila novu, izvozno uspješnu ekonomiju – gotovo prepoloviti plaće i u državnom, i u javnom, i u privatnom sektoru, ili to činiti umjerenije i postupno, na dulji (manje uspješan) rok, ili za početak bar zamrznuti plaće u državnom i javnom sektoru? O tim se ključnim izazovima već najavljenog rujanskoga rebalansa državnog proračuna u Hrvatskoj mora otvoriti široka rasprava, da bi se na temelju Vladina priznanja da su sve vladajuće ekipe unazad više od 15 godina vodile upropaštavajuću privatizacijsku i makroekonomsku politiku, došlo do socijalnog konsenzusa, nužnog za bolne rezove u državnoj potrošnji (ne samo u politici plaća), te za radikalan zaokret prema reindustrijalizaciji i razvoju snažne izvozne ekonomije.

Osobni su dohoci unazad devet godina u Hrvatskoj povećani za više od 40 posto, ali pretežno na račun uvoza i kreditnog napuhavanja domaće potrošnje, a ne zbog tigrastog povećanja domaće proizvodnje, inovativnosti i izvoza. Zato i najnovija usporedna slika visine plaća u Hrvatskoj i u svim joj susjednim zemljama prikazuje ovdašnju ekonomiju kao znatno uspješniju od svih balkanskih zemalja, pa čak i od europske Mađarske ili gotovo uz bok Sloveniji, donedavno najstabilnijoj i najuspješnijoj ekonomskoj priči iz »druge« Europe.

Bolni rezovi i HR-javnost

Ali, dok su i plaće – a ne samo enormne tajkunske, menadžerske i mafijaške zarade – crpile svoju poletnost uglavnom na uvozu, trgovini, zaduživanju i rasprodaji državne imovine, Hrvatska je potonula u gospodarsku depresiju i visoku vanjsku zaduženost, iz kojih kao da više nitko ne vidi izlaz na rok kraći od idućih 15 godina (koliko je i trajalo donedavno razdoblje ovdašnjeg kapitalističkog preporoda i stvaranja nove mešetarske elite). U hrvatskoj javnosti zato već postoji načelna suglasnost da su za izlazak iz depresije nužne bolne reforme, a za početak i duboki rezovi u državnu i javnu potrošnju, ali – kao što sve češće spominje i premijerka Jadranka Kosor – ni jedna od značajnijih adresa nije voljna prihvatiti svoj dio tereta, niti u odricanju, niti u osposobljavanju za konkurentsku utakmicu na domaćem i svjetskom tržištu.

Zasad se ključna rješenja uredne otplate sve većih obroka inozemnih i domaćih zajmova svode na otkaze (u srpnju je oko 50.000 zaposlenih manje nego što ih je bilo u istom mjesecu lani) i na nova zaduživanja u zemlji i inozemstvu, ali je BDP i dalje u slobodnom padu, te će u prvom polugodištu ove (kad se saberu podaci) biti najvjerojatnije čak osam posto manji nego u istom razdoblju prije dvije godine. Depresija i dalje najsnažnije trese promet u maloprodaji, koji nosi glavninu poreznih prihoda, zbog čega je već u prvih sedam mjeseci ostvaren proračunski manjak planiran za cijelu godinu.

Plaće u državnom i javnom sektoru su ključne stavke u državnom proračunu i u državnoj potrošnji: značajniji rebalans državnog proračuna teško je zamisliti i u najraskošnijoj mašti, bez značajnijeg (jednokratnog ili u više manjih »obroka«) smanjivanja plaća…. Novi list

novi tjedni komentar kretanja na zse…
http://investa.hr/komentar-dionice-burza/newsletter-dionice-zagrebacka-burza.html