Po meni tečaj euro/kuna je podcijenjen i treba ga na neki način korigirati, ali ne iznad 7,7 ili maksimalno 8 kuna za euro jer to ne bi izazvalo šok (ionako je euro već bio cca 7,7 kuna).Prije toga treba donijeti zakone koji će ukuniti deviznu klauzulu iz svih kredita i donijeti pravila za primjenu kamatnih stopa na postojeće kredite (npr. ako se promijeni Euribor, onda može i kamatna stopa). Na taj način bi se izbjeglo dizanje rata kredita. Ja osobno sam kod dizanja stambenog kredita računao i na mogući tečaj od 8 kuna.
Devalvacijom kune ne bi se smjele mijenjati cijene komunalnih usluga. Cijene u trgovinama nema potreba da idu gore jer su ionako marže na uvoznim proizvodima previsoke i njihovo dizanje će samo donijeti problem uvoznicima.
Ovo bi dugoročno pomoglo i Hr gospodarstvu koje je izvozi, ali i onima koji uvoze sirovine bi se isplatilo razvijati organsku bazu.
i ja se slažem da su za konkurentnost Hr gospodarstva od tečaja veći problem slijedeće setavri:
– nedosatatak prostornih planova i sređenost zemljišnjih knjiga
– sudstvo u totalnoj komi, od zakona koje svatko tumači na svoj način do promjena bitnih zakona svakih nekoliko mjeseci
– nesigurnost naplate potraživanja (nije problem rok plaćanja, već što se on ne poštiva bez konzekvenci, npr u Nizozemskoj je rok plaćanja od strane države u građevini cca 6 mjeseci, ali se rok poštiva)
– korupcija
dali stvarno misliš da da nitko nebi dizal cijene s rastom tečaja, mislim da se samo nadas tome ali duboko u sebi znas da bi sve išlo gore u tom postotku, ali onda ni tvoja kalkulacija za stan i 1 euro=8 kn ti nebi pasala
a druga stvar kaj s onim malim poduzetnicima koji pružaju svoje usluge a za njih koriste strani proizvod (naš ne postoji)
Po meni tečaj euro/kuna je podcijenjen i treba ga na neki način korigirati, ali ne iznad 7,7 ili maksimalno 8 kuna za euro jer to ne bi izazvalo šok (ionako je euro već bio cca 7,7 kuna).Prije toga treba donijeti zakone koji će ukuniti deviznu klauzulu iz svih kredita i donijeti pravila za primjenu kamatnih stopa na postojeće kredite (npr. ako se promijeni Euribor, onda može i kamatna stopa). Na taj način bi se izbjeglo dizanje rata kredita. Ja osobno sam kod dizanja stambenog kredita računao i na mogući tečaj od 8 kuna.
Devalvacijom kune ne bi se smjele mijenjati cijene komunalnih usluga. Cijene u trgovinama nema potreba da idu gore jer su ionako marže na uvoznim proizvodima previsoke i njihovo dizanje će samo donijeti problem uvoznicima.
Ovo bi dugoročno pomoglo i Hr gospodarstvu koje je izvozi, ali i onima koji uvoze sirovine bi se isplatilo razvijati organsku bazu.
Veliki bum u radu na crno, više od 150.000 ljudi radi ‘bez papira’
Privatni sektor rezao je plaće, što je spriječilo veći rast nezaposlenosti
U razdobljima krize ljudi se snalaze na razne načine, a na tržištu rada to se nerijetko odražava na rašireniju praksu rada ‘na crno’. Tako je i s početkom aktualne recesije siva zona nabujala za 50-ak posto. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu čak 152 tisuće od ukupno 315 registriranih nezaposlenih pri Zavodu za zapošljavanje prijavilo je dohotke od raznih oblika rada. Time oni ne zadovoljavaju ni međunarodne kriterije (anketne) nezaposlenosti pa je Hrvatska imala i relativno umjerenu stopu rasta nezaposlenosti. Početkom 2009. prema DZS-ovoj anketi, u sivoj zoni bilo nešto više od 100.000 ili 50-ak tisuća ljudi manje nego ove godine.
Sanja Mađarević – Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke Presnažne korelacije
Na te trendove na tržištu rada, koji imaju utjecaj i na fiskus i na buduće mirovine, Sanja Mađarević – Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, skrenula je pažnju iznoseći najnovije ekonomske ocjene i prognoze te institucije. Rastom sive ekonomije donekle se objašnjava i presnažna korelacija pada zaposlenosti i pada gospodarstva u Hrvatskoj, kaže Šujster. S padom aktivnosti u pravilu ipak ne dolazi do automatizma ukidanja radnih mjesta, pogotovo ne u zemljama s rigidno reguliranim tržištem rada poput hrvatskog. U SB-u ističu da je u privatnom sektoru došlo do daljnje prilagodbe plaća, što je spriječilo veći rast nezaposlenosti. Zaokret tog trenda očekuje se tek 2011.
Manjak vjere u oporavak
Ove godine, pak, i ukupna gospodarska aktivnost bit će u znaku negativne stope rasta BDP-a, koju su u Svjetskoj banci revidirali na "minus 1 posto". Šujster pritom ističe rizike nešto jače kontrakcije gospodarstva, zbog povećanih fiskalnih pritisaka i sporijeg oporavka Europske unije. "Oporavak u skupini 10 tzv. novih članica EU je slab i neujednačen i tek će 2011. ekonomskom aktivnošću dostići razine iz razdoblja prije krize, s tim da će nekima za to trebati i više vremena". Među njima je i Hrvatska u kojoj i dalje prevladava "manjak povjerenja u oporavak". Ekonomska su kretanja još pod utjecajem slabe domaće potražnje i naglašena pada investicija. Zbog svega je nužna odlučna provedba Vladina Programa oporavka. Iako MMF ne smatra baukom, S.M. Šujster ističe on neće biti potreban ustraje li se i ubrza provedba Programa.
PD
Danas u 6mPM događaj koji će odedit rgovanje i smjer kretanja tržišta drugi tjedan.
Izlaze po prvi puta javno rezultati Stress tests banaka u EU.
Očekujem odlične rezultate, sve veće i poznatije banke mislim da će proći s iznimkom Hypo RE eventualno Postbank, ali sumnjam. Past će i veće slovenske banke najvjerojatnije te neke manje banke i nekoliko štedionica najvjerojatnije posebno u Španjolskoj. Najviše banaka koje su pale test bi trebalo biti iz Grčke. Banco Populare bi isto mogla pasti možda.
Bankarski sustav je po pitanju adekvatnosti kapitala i sigurnosti plasmana bitno poboljšan u jeku ove krize, banke su puno radile na tome, tako da očekujem dobre rezultate.
lp
pa jel moguće da je dax skoro 3 % u plusu ili mi nes ne stima sa gledalicom?
dax 0,4 +
ADRS-P-A omjer K/P 2000:64 000 [shocked]
ADRS-P-A omjer K/P 2000:64 000 [shocked]
A šta ako ja sada stavim 500 000 komada na kupnju po 1 lipu kakav će tada biti omjer K/P. [thumbsup]
ADRS-P-A omjer K/P 2000:64 000 [shocked]
A automatski nalog me preskače na bidu i prije nego se moj objavi. Ja dignem lipu on skupa sa mnom. Dignem kunu digne i on.Alooooo.
A automatski nalog me preskače na bidu i prije nego se moj objavi. Ja dignem lipu on skupa sa mnom. Dignem kunu digne i on.Alooooo.
Stavi na bid 1 komad i to lipu ispod prvog aska. Vjerojatno neće proći fora jer on preskače samo do određenog limita, ali tako možeš otkriti gdje je točno taj limit.