vrijeme je za šnenokle

Lopina, pa otkad žene podnose rezultate muškarcima..? U kojoj to državi..ne znam..

ajme kako se zeleni

Život Hrvata teži nego 1972.

Potrošačka košarica za 1972. godinu kaže da smo na režije izdvajali šest posto kućnog budžeta, danas je riječ o gotovo 30 posto. Te se godine više trošilo na odjeću i obuću, a gotovo jednako na higijenu i prijevoz.
Nije nam lako, ali nam nije niti teže nego što je bilo, pokazuje usporedba statističkih podataka s davnom 1972. godinom.

Prema službenim statističkim pokazateljima o osobnoj potrošnji hrvatskih kućanstava u razdoblju od 60-ih do danas, hrvatska obitelj danas na hranu odvaja gotovo isto koliko je odvajala, primjerice, te 1972. godine, a jednako se troši i na higijenu, dok se danas čak i manje budžeta izdvaja na odjeću i obuću, a podjednako na, primjerice, promet! Značajno nam je, međutim, porastao udio režija u ukupnoj potrošnji, a tek malo više izdvajamo za kulturu i razonodu, piše Novi list.

Prije 38 godina na hranu smo izdvajali 39 posto budžeta, danas, kažu sindikalne potrošačke košarice, na iće i piće trošimo oko 35 posto budžeta. Iako se "na prvu" tako ne čini, jer su nam ormari puni, na odjeću i obuću trošimo manje, vjerojatno zato što je ona danas dostupnija negoli prije 40 godina.

Dok se 1972. godine na odjeću izdvajalo gotovo 14 posto kućnog budžeta, danas je riječ o nešto manje od deset posto. Zgodna ilustracija tome u prilog jest i podatak nekadašnje revije Duga, prema kojem je samo 1976. godine iz Italije u Hrvatsku, kaže se, uvezeno oko 4,5 milijuna pari "skupih talijanskih cipela"!

Na higijenu smo, kaže statistika, 1972. izdvajali 4,1 posto kućnog budžeta, danas je riječ o 0,8 posto više sredstava, dakle razlika je gotovo beznačajna. Na kulturu i razonodu, za koju danas izdvajamo 13 posto budžeta, tada smo trošili četiri posto. Kako piše zagrebački Svijet iz tog vremena, "šivanje, vezenje i pletenje tipična je ženska razonoda u Hrvatskoj, jer 60 posto žena te aktivnosti smatra svojim hobijem, u kino ih nikad ne odlazi čak 42 posto, u kazalište ih ide 35 posto".

Slično je, čini se, i danas, kad je na burzi 310 tisuća ljudi, od čega većina žena, koje si nikakvu razonodu ne mogu priuštiti.

Prije četrdeset godina uistinu smo plaćali "socijalnu" cijenu režija, dok nas se uvjerava da socijalne režije plaćamo i danas, kad na njih, kažu podaci, izdvajamo oko 25 posto više nego tada. Potrošačka košarica za 1972. godinu kaže da smo na režije izdvajali šest posto kućnog budžeta, danas je riječ o gotovo 30 posto, gleda li se sindikalna košarica minimalnih životnih troškova. Doduše, tada smo u kućanstvima imali i daleko manje "mašinerije" na struju, i nismo imali mobitele, a sjetiti se treba i redukcija struje, kao i vožnje automobila na par-nepar.

Otplate kredita u ovim košaricama, starim ili novim, nema, kao ni "blaženih" inflacijskih 80-ih, kad se ogroman i nepovoljan kredit za kuću ili stan, s kakvima preživljavamo i danas, odjednom mogao otplatiti novcem dovoljnim za, recimo, mjesečnu pokaznu kartu.

KATASTROFA

Rate veće za 10 posto
Poskupljuje struja, HEP otpušta 700 ljudi

Šef Uprave HEP-a Leo Begović potvrdio je da će struja poskupjeti od osam do 10 posto, i to, kaže, ne zbog lošeg poslovanja državne tvrtke, nego zbog cijene plina. Nije otkrio od kada će nam stizati veći računi, ali je da u HEP-u ima oko 700 zaposlenika viška.
Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, gostujući u Dnevniku HRT-a, potvrdio je da je zahtjev za poskupljenjem struje već stigao.

"Nije na meni da odgovorim na pitanje hoće li, kada i koliko poskupjeti struja. Zahtjev za poskupljenjem već je upućen, no poslovali smo dobro i zahtjev je ublažen", rekao je Begović.

Na pitanje znači li to da će poskupljenje iznositi od osam do 10 posto, Begović je odgovorio: "Otprilike toliko."

Točan datum poskupljenja Begović nije odredio. No, odgovorio je zašto HEP poskupljuje struju ako posluje pozitivno. Kaže da struja poskupljuje zbog cijene plina, odnosno zbog gradnje novih energetskih postrojenja.

Nedavno je i premijerka Jadranka Kosor izjavila da HEP ima niz razloga za poskupljenje, koje će ipak biti znatno blaže nego što se najavljivalo.

Premijerka Jadranka Kosor od svih javnih poduzeća traži smanjenje broja zaposlenih. No, kako navodi predsjednik Uprave HEP-a, nitko od zaposlenih u HEP-u ne treba brinuti. Prema njegovim riječima, u HEP-u je viška od 500 do 700 djelatnika.

Ovako dalje ne ide, nedostaje nam 47 mlrd kuna

Guverner Željko Rohatinski predviđa deficit 50 posto veći od onoga što je najavljivano, a nakon crnih brojki koje iznosi te s obzirom na stalna zaduženja, zaključuje kako ovako dalje ne ide. Vladi preporučuje hitno rezanje rashoda.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski, govoreći sa saborske govornice, građanima je ponovno ulio strah. Njegove brojke i crne prognoze kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!

Hrvatska narodna banka u taj je deficit, između ostalog, uračunala i protestirana jamstva za brodogradnju, koja procjenjuje na oko 2,5 milijardi kuna, te povrat duga umirovljenicima za koji će trebati naći novac u proračunu. Deficit o kojem govori Rohatinski bit će čak 50 posto veći od onog koji je dosad predviđan. A Šuker uz otplatu kredita od 26 milijardi kuna, ove godine mora iznaći čak 47 milijardi kuna. I sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode. Prema svemu tome prihodi bi trebali biti manji, a rashodi veći.

"To dalje tako ne ide. Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska središnja banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage", kazao je guverner za Jutarnji list.

Dakle, po njegovu mišljenju, Vlada bi trebala napraviti radikalan rebalans proračunskih rashoda, i to hitno.

Ministar Šuker samo teoretski može ove godine na životu održavati državne financije zbog kojih se u Sjedinjenim Državama opet zadužio za novih 1,25 milijardi dolara. No, u jesen će mu nedostajati još milijardu eura, dok će se u zemlji zadužiti za 4,5 milijardi kuna.

Guverner Rohatinski kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio sto posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. A dobro je poznato što obazrivi investitori mogu učiniti pojedinim zemljama. K tomu, Hrvatskoj uz rast duga prijeti i loš kreditni rejting, a to donosi više kamate na kredite.

Dali je to moguće

Gledam i nevjerujem vlastitim očima CROBEX naj zeleniji u EU

@gismund

Ja bih na vašem mjestu tražio povisicu od gazde jer u zadnje vrijeme sve ide kontra vas, još kad se sjetim kako ste se natovarili sa IGH na 3500, moram priznati da vam nije lako.

samprase/barbastari/gusar/gusarina/itd….
Tema trgovanja ovdje nisam ja nego trgovanje na ZSE i događaji vezani uz to …znam da ti je to teško shvatiti, ali pokušaj se koncentrirati, možda ti uz stručnu pomoć uspije [thumbsup]
Znam da te bole enormni gubici na burzi u zadnje vrijeme, ali malo praxitena i apaurina možda ti pomognu [lol]

Samo je iduća postaja sada 1650.
.ebote prolupa sam,pričam sam sa sobom.
[/quote]

Izgleda da će ovaj put odbijanac potrajati.Prevladava strah da će opet biti namagarčeni ali kupuje se polako ali sigurno.Sigurno je da ih potpomažu oni šta su iscenirali ono .ranje jučer.
1890 bi mogla biti neka granica a dalje ćemo vidjeti.

Promijeni potpis ovo ti je ostalo dok si još pozitivno razmišljao.

Over25 i neimar su pravi genijalci, nedavno na 2800 umjesto da kupe IGH vikali su da ide dolje na 2000, kad je porastao na 2900 opet isto, sad smo na 3000 i dalje pišu isto, kad dođemo na 3500 i dalje će pisati isto…. a mi ćemo zbrajati zaradu dok oni i dalje budu piskarali kako IGH ne valja za umrijeti od smijeha kakva neznalica. kakav tupan pa takve ja i gulim.[/b] [lol]