@Plavi
Pokazatelji likvidnosti samo su dio pokazatelja koji upućuju na određenu vrstu rizika (recimo default).
Kako su izvedeni iz određenih položaja poslovanja te daju odgovor koliko je poduzeće u stanju servisirati kratkoročni dug ,kao takvi, ti pokazatelji su općeniti.
Naravno da se za opću procijenu rizika u obzir uzimaju i dodatni pokazatelji izuzev pokazatelja likvidnosti ,a koliko vidim u PDF file-u kolege Locotusa (scan iz Business.HR) nalaze se i dodatni pokazatelji osim koef.tekuće likvidnosti tako da je tvoj post poslije toga potpuni čorak…
Naravno, tko ne vjeruje onome tko je to objavio, neka sam računa, ali to je otprilike tu negdje…
Napredni analitičari mogu i korak dalje pa da recimo te pokazatelje usporedbe sa istim pokazateljima poduzeća unutar SEE li CE, da bi dobili uvid kako određeni sektori stoje u odnosu na iste sektore u ostalim tranzicijskim zemljama.
Moj svakodnevni posao je procjena neke tvrtke, između ostalog naravno, a u tom poslu se susrećem i sa Fina rating-om koji je upravo uvdje prikazan, to su njihovi ratinzi, od rating 1 do rating 8:
Ocjena
rejtinga
Vjerojatnost zastoja
placanja Kategorija rejtinga Opis
rating 1 < 2,5% izvanredan rejting Najviša kvaliteta ulaganja, najmanja vjerojatnost zastoja u
placanju
rating 2 2,5% do 5% izvrstan rejting Vrlo visoka kvaliteta ulaganja, niska vjerojatnost zastoja u
placanju
rating 3 5% do 7,5% nadprosjecan rejting Solidna kvaliteta ulaganja, umjerena vjerojatnost zastoja u
placanju
rating 4 7,5% do 10% adekvatan rejting Srednja kvaliteta ulaganja, znatne promjene u okolnostima i
okolini mogu oslabiti poslovni subjekt
rating 5 0% do 20% srednji rejting
Prihvatljiv rizik zastoja u placanju, negativan razvoj
okolnosti i okoline mogao bi ugroziti placanje kamata i
dugova
rating 6 20% do 30% nizak rejting Poželjan oprez kod poslovne suradnje, relativno visoka
vjerojatnost zastoja u placanju
rating 7 30% do 40% visokošpekulativan
razred
Nesigurnost poslovne suradnje, visoka vjerojatnost zastoja
u placanju
rating 8 Više od 40% najniži rejting Visoka nesigurnost poslovne suradnje, vrlo visoka
vjerojatnost zastoja u placanju
Svi ovi i još neki pokazatelji su u izračunu Fina ratinga.
Moram li uopće naglasiti da mi Fina rating nije primaran za procjenu, već zadnji u nizu, istina može se desiti ponekad i presudan
@Plavi
Pokazatelji likvidnosti samo su dio pokazatelja koji upućuju na određenu vrstu rizika (recimo default).
Kako su izvedeni iz određenih položaja poslovanja te daju odgovor koliko je poduzeće u stanju servisirati kratkoročni dug ,kao takvi, ti pokazatelji su općeniti.
Naravno da se za opću procijenu rizika u obzir uzimaju i dodatni pokazatelji izuzev pokazatelja likvidnosti
iako danas taj pokazatelj nema neku naročitu funkciju osim kao potencijalno pitanje na ispitu studentu ekonomije, kada već govorimo o pokazateljima likvidnosti i njima srodnima, i o tome kako niti jedan ne treba promatrati izolirano – možda su ipak u neku ruku zanimljivi sintetski pokazatelji, pa među njima i taj najednostavniji i "sveopće poznati": Altmanov pokazatelj.
Volio bih vidjeti, čisto iz fore: rang listu svih dioničkih društava koja kotiraju na ZSE sortirane prema njihovom Altmanovom broju (Z-score) ! 😀
Moram li uopće naglasiti da mi Fina rating nije primaran za procjenu, već zadnji u nizu, istina može se desiti ponekad i presudan
Potpuno se slažem
ovo što si ti naveo (FINA) nema apsolutno nikakve veze sa optimalnom razinom pokazatelja tekuće likvidnosti o kojem smo raspravljali. FINA može imati svoje ocijene boniteta poslovanja subjekta koji
se baziraju na temeljnim financijskim pokazateljima i može ih označavati kako god želi, numerički (1-8), slovima (npr.A-C) ili zvjezdicama, potpuno svejedno.
Na linku koji sam stavio pisalo ti je zašto je optimalna razina pokrivenosti kratkoročnih obveza, kratkoročnom imovinom najmanje 2…
Altmanovom Zeta scoringu najsličnija je BEX metoda prof.Vinka Belaka ,a jednom godišnje (mislim da je u Lideru) ti je objavljena rang lista svih poduzeća prema tom kriteriju (i onih koji kotiraju i svih ostalih).
Osim metode pomoću pokazatelja i Altmanovog Z-scoringa postoji još i Du Pontov sustav pokazatelja (nije nazvana po upaljaču)
Moram li uopće naglasiti da mi Fina rating nije primaran za procjenu, već zadnji u nizu, istina može se desiti ponekad i presudan
ja uopće ne znam kakav je FININ rating niti me zanima…
XIV. JAVNA OBJAVA
Javno objavljivanje informacija kreditne institucije
Članak 176.
(1) Kreditna institucija dužna je javno objavljivati opće informacije iz područja svojega
poslovanja, i to o:
1) ciljevima i politikama upravljanja rizicima,
2) osobama na koje se odnose objavljene informacije, kao i druge informacije u vezi s tim
osobama,
3) jamstvenom kapitalu,
4) ispunjavanju kapitalnih zahtjeva i procjeni adekvatnosti internoga kapitala,
5) izloženosti riziku druge ugovorne strane,
6) izloženosti kreditnom riziku te razrjeđivačkom riziku,
7) standardiziranom pristupu mjerenju kreditnog rizika,
8) mjerenju kreditnog rizika primjenom IRB pristupa,
9) kapitalnim zahtjevima za tržišne rizike,
10) internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike,
11) pristupima te načinima i opsegu primjene pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za
operativni rizik,
12) vlasničkim financijskim instrumentima u knjizi banke,
13) izloženosti kamatnom riziku za stavke u knjizi banke,
14) sekuritizaciji i
15) drugim područjima koje propiše Hrvatska narodna banka.
(2) Kreditna institucija dužna je javno objaviti informaciju da je Hrvatska narodna banka dala,
odnosno oduzela odobrenje za pojedini pristup ili tehniku iz članka 128. ovoga Zakona te
druge informacije o tim pristupima i tehnikama.
(3) Osim objavljivanja informacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka
može naložiti pojedinoj kreditnoj instituciji objavljivanje jedne ili više dodatnih informacija.
(4) Kreditna institucija dužna je donijeti politiku za udovoljavanje zahtjevima o javnom
objavljivanju informacija, za procjenu prikladnosti tih informacija i za provjeru njihove
valjanosti i učestalosti objavljivanja.
@Plavi
ovo što si ti naveo (FINA) nema apsolutno nikakve veze sa optimalnom razinom pokazatelja tekuće likvidnosti o kojem smo raspravljali. FINA može imati svoje ocijene boniteta poslovanja subjekta koji
se baziraju na temeljnim financijskim pokazateljima i može ih označavati kako god želi, numerički (1-8), slovima (npr.A-C) ili zvjezdicama, potpuno svejedno.
Na linku koji sam stavio pisalo ti je zašto je optimalna razina pokrivenosti kratkoročnih obveza, kratkoročnom imovinom najmanje 2…
Altmanovom Zeta scoringu najsličnija je BEX metoda prof.Vinka Belaka ,a jednom godišnje (mislim da je u Lideru) ti je objavljena rang lista svih poduzeća prema tom kriteriju (i onih koji kotiraju i svih ostalih).
Osim metode pomoću pokazatelja i Altmanovog Z-scoringa postoji još i Du Pontov sustav pokazatelja (nije nazvana po upaljaču)
Napisao si da ono u privitku nema veze sa Fina ratingom, a ima, jer to su upravo Fina ratinzi.
Oko ovoga si u pravu da može imati ocjene i ocjenjivati kako želi, ne baš doslovno tako, ali…
Nije 2 svima prihvatljivo, nekima je dovoljno preko 1, ne postoji univerzalni kriterij niti za jedan koeficijent. Nekome je prihvatljivo 1 nekome 2, ovisi. Mi smo u 2007. ovdje na forumu prihvačali više od jedan kao ok. A i mi smo valjda neki k…. i nešto znamo. I napisao sam ti da je u Sapardu prihvatljiv kriterij bio više od 0,9. evo, znam podatak napamet, ali sam ga espešeli for ju našao i na netu:
http://www.hamag.hr/baza-znanja-ops.asp?BazaID=9
" Poslovni subjekti koji žele kandidirati svoje projekte za financiranje iz SAPARD programa moraju za prethodnu poslovnu godinu zadovoljavati sa nekoliko financijskih pokazatelja kao što su:
* koeficijent zaduženosti najviše 70%
* pokazatelj tekuće likvidnosti od najmanje 0,9
* pokazatelj ubrzane likvidnosti od najmanje 0,6. "
Vidiš da nisi u pravu, po običaju sam ja u pravu.
Sad bi bilo lijepo da napišeš ok plavi, Ti si u pravu
[wink]
Ima li ovdje neki korisnik Completeline brokera? Otvorio sam jučer portfelj i tamo mi je sve ispremiješano, unutra su mi dionice koje sam prodao pred nekoliko dana, a piše da je burza otvorena (nedjelja?!)i da je crobex na 2200?!
Valjda su nešto mijenjali (vizuelno je drukčije) nego do sada zbog novih pravila trgovanja koja vrijede od danas, ali ovo je krajnje neozbiljno od njih! Poslao sam im upit, ali još nema odgovora [angry]
Ima li još netko ovakvih problema? [angry]
Sad bi bilo lijepo da napišeš ok plavi, Ti si u pravu
Ma bravo….znači po tebi je 90 % pokrića kratkoročnih obveza više nego dovoljno.
Znači ako tvrtka naplati baš sva potraživanja i proda apsolutno sve zalihe do kraja godine (što je pogotovo u domačim uvijetima nevjerojatno) ima dovoljno da pokrije 90 % obveza koje dospjevaju do kraja godine. Bez ikakve margine sigurnosti i načela opreznosti.Ostalih 10 % ti bi namirio, vjerojatno prodajom dugotrajne imovine.
Ponekad se pitam što takav talenat poput tebe gubi vrijeme kao činovničić u nekoj banci (sam si naveo). Probaj se prijaviti za stečajnog upravitelja, daleko bi dogurao…
BTW….ovime ovu raspravu smatram završenom…nemam namjeru voditi maratonske rasprave oko nečega što je samo po sebi razumljivo…i što se smatra osnovama
Lijepi pozdrav!
http://www.poslovni.hr/121974.aspx
Ako će Hidra proći kao Strabag, super
ali nekako ne brinem za građevinu. I, ne bi me iznenadilo da građevinari u presudnom trenutku prikažu značajno veće prihode i dobiti, ne bi me iznenadilo ni da neke od njih preuzmu banke i dramatično unaprijede poslovanje