Nek me neko ispravi, ali za moj skromni pojam, dobit je tak relativan pojam da se nebre i nesme uzimati zdravo za gotovo.
Kaj ako je firma ušla u neke investicije pa zapravo na kraju razdoblja prikaže "gubitak".
Neznam, ali meni to ‘zgleda bolje nego da ima dobit i nezna kam z novcima pa plati porez na dobit.
Da li negde grešim v razmišljanju?
[wink]
upravo tako nije nam bajno niti carobno neke tvrtke posluju lose neke posluj s povecanom dobiti neke s smanjenom dobiti ipak vecina posluje s dobiti po cemu bi cijene dionica trebala dobiti na vrijednosti ipak su im cijene pale nekima i za 90% od ATH nekima su se vratile na minus 80% od ath a ipak posluju s dobiti i onda se nadje netko da kaze kako je ovo sad preskupo,pa ljudi moji nije jos niti jedna bankrotirala…mislim da bi nekima npr dalekovod bio i na 100kn preskup ili jadroplov na 20kn ili pak atlantska na 200kn pa dajmo se malo uozbiljiti trenutacno su cijene po diskontu ali koja kolicina je dostupna po ovim cijenama, neka netko proba uzeti 10% dionica bilo koje tvrtke na ovim cijenama….
ATH nije mjera prave vrijednosti neke dionice
@rocky5
slazem se da nije,ali je trenutna mjera imovina kojom tvrtke raspolaze uz stanje na racunu pa kad prebijes dug podijeli s brojem dionica i dobijes trenutacnu vrijednost naravno treba uzeti u obzir i poslovanje kako tekuce tako u buducnosti itd…misljenja sam da je vecina tvrtki na diskontu po ovim vrijednostima na TK,ispravi me ako grijesim… npr najlaksi primjer je jdpl ima cca200kn po dionici keša na racunu uz pokretnu i nepokretnu imovinu kojom raspolaze posluje s dobiti i ako uzemo u obzir da je kriza bar u svijetu dotaknula dno(a ja vjerujem prema pokazateljima da je koliko dug ce oporavak biti u to nebih ulazio)razmjena robe bi trebala rasti,tim bi i brodari imali vise posla itd,onda koje nase tvrtke imaju solidan rejting za rad vani pogotovo u energetskom sektoru ako znamo da je energija jako bitna kako do sad tako jos i vise u buducnosti,onda npr koncern agrokor iako neki govore da agrokor prebija s kooperantima svoja dugovanja u robi,to nimalo nije lose za njih mozda nije dobro za kooperante, ali nemoj uzimati onda kooperantske udjele jer agrokor naplacuje kes u konzumu se ne kupuje na dodjem ti dok oni svojim proizvodima kompenziraju dug ,uzimaju keš i zato imaju mogucnost ovako agresivnog širenja,sto je po meni naravno odlicno za taj holding,pa samim tim i imaocima dionica iz sastava holdinga itd…no da ovo nebi bio nagovor na bilo sto neka svatko prije nego ulozi provjeri u sta ulaze koliki je omjer rizika i dobiti i kolike su sanse za stecaj kod tvrke u koju ulaze…i naravno koliko dugo moze drzati odredjenu dionicu..
Ma sve ok, samo kažem da se pogrešno voditi mišlju da je dobra kupnja ona dionica koja je najviše pala od ATH.
A vrednovanje dionica uvelike ovisi i o tome koliko je novca prisutno za ulaganje u dionice na pojedinom tržištu. Zato su USA dionice uglavnom viših P/E i ostalih pokazatelja nego recimo europske dionice.
Uskoro sljede 2Q izvješća, baš me zanima kako će biti i tko će iznenaditi (neugodno ili ugodno)
Ma sve ok, samo kažem da se pogrešno voditi mišlju da je dobra kupnja ona dionica koja je najviše pala od ATH.
A vrednovanje dionica uvelike ovisi i o tome koliko je novca prisutno za ulaganje u dionice na pojedinom tržištu. Zato su USA dionice uglavnom viših P/E i ostalih pokazatelja nego recimo europske dionice.
Uskoro sljede 2Q izvješća, baš me zanima kako će biti i tko će iznenaditi (neugodno ili ugodno)
iskreno nista ne ocekujem spektakularno,vidjeli smo koliko ista igraju ulogu poslije 1Q posto pratim fundamente,vec mogu pretpostaviti tko ce poslovati s povecanom dobiti tko s smanjenom tko s gubitkom,ali koliku to ulogu ima kod nas to je vec druga prica iako sam misljenja se s vremenom nece moci ignorirati,i to koliko je novca prisutno na TK igra veliku usudio bih se reci i najvecu ulogu na TK…po tomu mozes cak i trend odredjivati ali nebih sad tu o tomu…
Dosta dionica se trguje ispod BVPS a zadržale su nizak PE omjer i trguju se ispod jednog "S".U ovakvaj recesesijskoj situaciji zadrže li firme pozitivan PE pa taman bio i 1000 biti će isplative kupnje.Odnosno zadrže li firme ikakavu dobit pa čak i male gubitke strpljivom ulagaču će se isplatiti.
Treba napomenuti da se ovdje radi o Fina ratingu, isti su bazirani na njihovim procjenama rizika i razlikuju se od recimo onih koje pojedine banke imaju.
Npr. za koeficijent tekuće likvidnosti, kojeg ovdje nazivaju koeficijentom opće likvidnosti, njima je potrebno minimalno 2, da bude dobra likvidnost, po mom mišljenju to je malo previše ipak.
Npr. kriteriji prihvatljivosti klijenta i projekta SAPARD-a , predpristupnog programa
iz natječaja iz 2006. godine je za taj koeficijent bilo više od 0,9.
[/quote]
Potpuno netočno.
To nisu sigurno FINI-ni kriteriji jer su prihvaćeni gotovo u cijelom svijetu.
Radi se o koeficijentu tekuće likvidnosti koji za stabilno poslovanje mora iznositi najmanje 2 jer
se smatra da niti sva potraživanja neće biti naplaćena niti sve zalihe prodane do dospijeća kratkoročnih obveza.
Koeficijenti ubrzane i trenutne likvidnosti su niži pa si možda pobrkao sa tim koeficijetnima a oni iznose 1 za ubrzanu i 0,5 za trenutnu likvidnost .
Naravno da banke imaju niže kriterije jer da nemaju, rjetkima bi u RH plasirali kredit no
zato ga opet plasiraju uz višu kamatnu stopu i uz sve moguće kolaterale u odnosu na EU ili US.
P.S.
Nisam ti ja skeljio 1
[/quote]
Vjeruj mi to su fina ratinzi.
Netko prihvača 2, netko 1 kao prihvatljivo.
Moram Te ispraviti nema univerzalnih kriterija po tom pitanju.
Koeficijente ne mogu pobrkati, time sam se bavio deteljnije još prije 5-6 godina, to je kao da vozača rellya kažeš da je zaboravio mjenjati brzine.
[wink]
Treba napomenuti da se ovdje radi o Fina ratingu, isti su bazirani na njihovim procjenama rizika i razlikuju se od recimo onih koje pojedine banke imaju.
Npr. za koeficijent tekuće likvidnosti, kojeg ovdje nazivaju koeficijentom opće likvidnosti, njima je potrebno minimalno 2, da bude dobra likvidnost, po mom mišljenju to je malo previše ipak.
Npr. kriteriji prihvatljivosti klijenta i projekta SAPARD-a , predpristupnog programa
iz natječaja iz 2006. godine je za taj koeficijent bilo više od 0,9.
[/quote]
Potpuno netočno.
To nisu sigurno FINI-ni kriteriji jer su prihvaćeni gotovo u cijelom svijetu.
Radi se o koeficijentu tekuće likvidnosti koji za stabilno poslovanje mora iznositi najmanje 2 jer
se smatra da niti sva potraživanja neće biti naplaćena niti sve zalihe prodane do dospijeća kratkoročnih obveza.
Koeficijenti ubrzane i trenutne likvidnosti su niži pa si možda pobrkao sa tim koeficijetnima a oni iznose 1 za ubrzanu i 0,5 za trenutnu likvidnost .
Naravno da banke imaju niže kriterije jer da nemaju, rjetkima bi u RH plasirali kredit no
zato ga opet plasiraju uz višu kamatnu stopu i uz sve moguće kolaterale u odnosu na EU ili US.
P.S.
Nisam ti ja skeljio 1
[/quote]
Vjeruj mi to su fina ratinzi.
Netko prihvača 2, netko 1 kao prihvatljivo.
Moram Te ispraviti nema univerzalnih kriterija po tom pitanju.
Koeficijente ne mogu pobrkati, time sam se bavio deteljnije još prije 5-6 godina, to je kao da vozača rellya kažeš da je zaboravio mjenjati brzine.
[wink]
[/quote]
A ja se time bavim već 12-tu godinu i kažem ti da su to univerzalni kriteriji. To je ti je kao kada roniš na helij na velikim dubinama. [wink]
Uostalom što misliš da su ovi u FINI toliko evoluirali pa da imaju svoje vlastite kriterije?
Evo ti malo pa prouči zašto pokriće current A/L mora biti najmanje 2…
(već sam ti naveo u ranijem postu zašto je tako)
http://www.investopedia.com/study-guide/cfa-exam/level-1/financial-ratios/cfa1.asp
Treba napomenuti da se ovdje radi o Fina ratingu, isti su bazirani na njihovim procjenama rizika i razlikuju se od recimo onih koje pojedine banke imaju.
Npr. za koeficijent tekuće likvidnosti, kojeg ovdje nazivaju koeficijentom opće likvidnosti, njima je potrebno minimalno 2, da bude dobra likvidnost, po mom mišljenju to je malo previše ipak.
Npr. kriteriji prihvatljivosti klijenta i projekta SAPARD-a , predpristupnog programa
iz natječaja iz 2006. godine je za taj koeficijent bilo više od 0,9.
[/quote]
Potpuno netočno.
To nisu sigurno FINI-ni kriteriji jer su prihvaćeni gotovo u cijelom svijetu.
Radi se o koeficijentu tekuće likvidnosti koji za stabilno poslovanje mora iznositi najmanje 2 jer
se smatra da niti sva potraživanja neće biti naplaćena niti sve zalihe prodane do dospijeća kratkoročnih obveza.
Koeficijenti ubrzane i trenutne likvidnosti su niži pa si možda pobrkao sa tim koeficijetnima a oni iznose 1 za ubrzanu i 0,5 za trenutnu likvidnost .
Naravno da banke imaju niže kriterije jer da nemaju, rjetkima bi u RH plasirali kredit no
zato ga opet plasiraju uz višu kamatnu stopu i uz sve moguće kolaterale u odnosu na EU ili US.
P.S.
Nisam ti ja skeljio 1
[/quote]
Vjeruj mi to su fina ratinzi.
Netko prihvača 2, netko 1 kao prihvatljivo.
Moram Te ispraviti nema univerzalnih kriterija po tom pitanju.
Koeficijente ne mogu pobrkati, time sam se bavio deteljnije još prije 5-6 godina, to je kao da vozača rellya kažeš da je zaboravio mjenjati brzine.
[wink]
[/quote]
A ja se time bavim već 12-tu godinu i kažem ti da su to univerzalni kriteriji. To je ti je kao kada roniš na helij na velikim dubinama. [wink]
Uostalom što misliš da su ovi u FINI toliko evoluirali pa da imaju svoje vlastite kriterije?
[/quote]
Čuj febo, nemoj me zafrkavati.
očeš mi reći da cijeli svijet ima univerzalnu procjenu rizika neke firme?
Šališ se.
Pokazatelji likvidnosti samo su dio pokazatelja koji upućuju na određenu vrstu rizika (recimo default).
Kako su izvedeni iz određenih položaja poslovanja te daju odgovor koliko je poduzeće u stanju servisirati kratkoročni dug ,kao takvi, ti pokazatelji su općeniti.
Naravno da se za opću procijenu rizika u obzir uzimaju i dodatni pokazatelji izuzev pokazatelja likvidnosti ,a koliko vidim u PDF file-u kolege Locotusa (scan iz Business.HR) nalaze se i dodatni pokazatelji osim koef.tekuće likvidnosti tako da je tvoj post poslije toga potpuni čorak…
Naravno, tko ne vjeruje onome tko je to objavio, neka sam računa, ali to je otprilike tu negdje…
Napredni analitičari mogu i korak dalje pa da recimo te pokazatelje usporedbe sa istim pokazateljima poduzeća unutar SEE li CE, da bi dobili uvid kako određeni sektori stoje u odnosu na iste sektore u ostalim tranzicijskim zemljama.