Mislim da Roha pomalo gubi kompas. Sanader je i mlađi pa je puko.
Dakle – možda je vrijeme za svježu krv.
Evo izjave br. 2 Rohatinski: Pomoć MMF-a ne bi bila dobra iz bar dva razloga
Roha kaže – Vlada je nesposobna!
Roha kaže – ne MMF-u ( jer je i on nesposoban )!
Pa kakav je to guverner koji je kontradiktoran u izjavama.
A radi se samo o jednoj činjenici a to je da ukoliko se zatraži pomoć MMF-a prva je na udaru kuna!
Jedno od rješenja po meni je da se hitno potakne šira rasprava u kojoj bi sudjelovali veliki proizvođači iz svih branši (namjerno ih stavljam na prvo mjesto jer najbolje poznaju problematiku), zatim svih ugledni ekonomisti (a ne samo Ljube Jurčića jer se u zadnje vrijeme samo njega pita za mišljenje), političari i ostalih čimbenici i da se odredi strategija vezana uz tečaj i banke. [bye]
Roha kaže – Vlada je nesposobna!
Roha kaže – ne MMF-u ( jer je i on nesposoban )!
Pa kakav je to guverner koji je kontradiktoran u izjavama.
pa šta je tu kontradiktorno da su oboji nesposobni?
Komentirao sam izjavu koju su prenijeli vodeći HR mediji.
Poruka izjave je politička i jasna je svakomu: Vlada vodi neodgovornu fiskalnu politiku i nije u mogućnosti izvesti zemlju iz krize.
A on je nepogriješiv.
Spomenuti ću samo jednu činjenicu a to je da je kod vezivanja kune za marku inicijalni tečaj bio 4,4 kune za marku što odgovara 8,5 kuna za eur. Od trenutka vezivanja tečaja rast cijena u HR iznosio je oko 80% a rast kune oko 15%!
I onda se čudimo što nam je industrija u škripcu.
Rast cijena u EU je također oko 80%
Nažalost štednja je jedino što nam ostaje, a nekako mi se čini da mi u RH plaćamo veliki danak hiperpordukcije kredita stranih banaka koje su nas malo po malo zarobile.
Gledajte; sada i veći ekonomski stručnajci nemaju rješenje za ovo stanje u RH.
Štedimo i molimo se BOGU da kriza u svijetu što prije završi kako bi mogli pronaći sredstva za dodatno zaduživanje a poslije do ulaska u EU možemo rasprodajom Državne imovine vratiti dugove.
• Međutim ukoliko kriza vani potraje više od 2-3 godine mi ćemo u RH morati rasprodavati Državnu imovinu u bescjenje da bi pokrpale samo dio rupa.
• Ukoliko kriza potraje kratko mjere štednje će donijeti kakve takve efekte i mi ćemo se dodatno zadužiti vanka (obveznice i sl.) u toj situaciji pronaći ćemo načina da spacimo standard i nacionalno bogatsvo
Voljeli ovu Vladu ili ne na njoj je vrlo težak posao koji ne ovisi samo o njihovom znanju i umjeću već i o svjetskim zbivanjima. „Slikovito rečeno kao u nogometu; kvalificirat ćemo se dalje ako netko drugi pobjedi našeg protivnika“
Nažalost jako me brinu visoke kamate na kredite koje dodatno opterećuju naše gospodarstvo i smanjuju profitabilnost tvrtki. Poslovanje u takovim uvjetima tvrtke čine metama preuzimanja ali ne po fer cijenama već pošto poto cijenama. Međunarodne financijske službe se tako formalno bore protiv inflacije i nama sugeriraju da čuvamo tečaj a s jedne strane je to ok a sa druge strane događa se prikrivena deflacija u kojoj 1000 Eura danas vrijedi više nego prije dvije godine.
Po meni u drugoj fazi rebalansa proračuna država treba iznaći načina da potpomogne proizvođače i izvoznike koji mogu biti konkurenti na svjetskom tržištu po čijim je proizvodima +Država poznata i priznata:
– podravka
– kraš
– petrokemija
– končar
– naši građevinari sa tradicijom
– ina (koja još nije do kraja privatizirana)
– đuro đaković
Ovakih firmi je puno i one moraju preživjeti krizu i tu od Države očekujem da pomogne i iznađe načina da te firme plasiraju konkurentne poroizvode na strana tržišta smanje deficit i budu okosnica sutrašnjeg gospodarstva.
p.s.
mislim da je žalosno da danas u nejgore moguće vrijeme morajući ili ne prodajemo brodogradilišta i nadmo se da će budući gazda sačuvati radna mjesta 🙁
to je tako.
ovdje samo dodati da kod kamata banaka moramo safgledati 2 strane medalje:
sa 1 strane povećanjem kamata građanstvo i firme se guše sve većim kamatama , potrošnja postaje sve slabija i slabija , dugovanja i neplaćanja drugim firmama sve veća i veća, sudovi sve više posla (ionako su već prenatrpani, sad će toga biti još više ) .
s 2 strane , banke povećanjem kamatama stvaraju zalihe pričuvnih rezervi , za neku nenadanu krizu.što bi se dogodilo u Hrvatskoj kad bi zavladala bankarsla kriza ? bilo bi skroz zahebano, banke su ti koji sada omogućavaju nesmetan protok novca i kakvu-takvu likvidnost tržišta .
u ovom gorem slučaju sve bi se skroz poremetilo , došlo bi do povlačenja novca , (jedan minorni slučaj je slučaj Dubrovačke banke koncem 90-ih).
2. a sada jedna relativno dobra vijest iz Večernjeg , neće se smanjivati kreditni rejting Hrvatske , što je svakako dobra vijest , jer je velika većina to očekivala u ovom teškim vremenima :
I ne samo industrija nego i turizam što posebno dolazi do izražaja ove godine kad su svi u okruženju jeftiniji. Ali bolje stabilna kuna, a veća kamata to je moto u RH. [bye]
Turizam je priča za sebe, i nema veze sa tečajem , taman da se tečaj korigira za čas bi se prilagodili i opet bi bili preskupi jer se za 45 dana sezone mora zaraditi za 12 mj.
[/quote]
Ne sam turizam nego da se korigira kuna korigirali bi SVI cijene preko noci. Sjecam se jako dobro takvih stvari iz doba Juge kad dinar kao posljedicu takvih poteza nitko nije sljivio pa nam je DM postala prakticki realna valuta. Sad bi se isto dogodilo samo bi vjerojatno euro bio u igri. Deprecirati kunu ili ju postepeno oslabiti je trebalo puno puno prije. Sad je prekasno.
Nešto se događa definitivno, na tržištu novca kamata na prekonoćne pozajmice je pala ispod 3%, a razlika između ponude i potražnje je sve manja.
Otkud sad novac u sustavu?
Banke su pune novca koji je rezultat štednje i velikih kamatnih stopa.
Međutim danas je rizik plasmana puno veći nego ikad prije.
Trenutni pad kamatnih stopa na prekonočne kredite po meni je rezultat smanjenje potražnje za istim.
[/quote]
Smanjenje ukupnih depozita poslovnih banaka
8.7.2009 9:50:00 | Powered by RBA analitičari
Ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) u svibnju 2009. zabilježili su pad vrijednosti i treći mjesec za redom, spustivši se na 199,5 milijardi kuna (0,56% ili 1,12 milijardi kuna manje u odnosu na travanj). Pad ukupnih depozita na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica je pada štednih i oročenih kunskih depozita. Ista kategorija depozita zabilježila je pad na godišnjoj razini utječući tako na daljnje usporavanje rasta ukupnih depozita poslovnih banaka.
Molim kolege da mi pojasne ovo skinuto sa ZSE
VDKT srednja cijena rast
7.7.2009 286,40 11,11
6.7.2009 276,64 -1,82
3.7.2009 272,66 -7,95
2.7.2009 292,65 -0,75
Kako je VDKT mogao rasti 11%
sa 276 na 286 kada meni ispada 3,6%
Hvala!
Ova Vlada nema hrabrosti da proglasi BANKROT!
Po pisanj tiska i izjavama tzv nezavisnih ekonomista to se trebalo dogibiti koncem prošle godine, pa ponovno u prvom kvartalu, pa ponovno u drugom kvartalau a sada evo na jesen.
Predlažem Vladi da skupi hrabrosti i proglasi bankrot pa da se stoka sitnog zuba napokon smiri.
Stala trgovina…
Crobex Ukupni promet Redovni promet Institucionalni promet Prijavljeni promet
1.704,96 -1.81% 5.811.610,20 kn 5.811.610,20 kn 0,00 kn 0,00 kn
Molim kolege da mi pojasne ovo skinuto sa ZSE
VDKT srednja cijena rast
7.7.2009 286,40 11,11
6.7.2009 276,64 -1,82
3.7.2009 272,66 -7,95
2.7.2009 292,65 -0,75
Kako je VDKT mogao rasti 11%
sa 276 na 286 kada meni ispada 3,6%
Hvala!
Zadnja taj dan je bila 300. Nemam drugog obrazloženja a i paše sa 276 na 300 je nekih 11%.
Ne treba se zbog toga uzbuđivati jer kod nas svatko po svome računa.