Pfister: Digla se prevelika panika
"Svijet nije u gospodarskoj krizi, mi smo u recesiji koja po svojim karakteristikama ne odudara previše od nekoliko prijašnjih recesija u posljednjih 30 godina", kazao je prije nekoliko dana Jürgen Pfister, glavni ekonomist i direktor analiza Bayerische Landesbanka, na predstavljanju Macroeconomic Outlooka Hypo Alpe-Adria banke.
Tom rečenicom nemalo je iznenadio sve prisutne u punoj dvorani zagrebačkog Hypo centra u koju je većina došla poslušati nimalo svijetle prognoze o rastu hrvatskog i svjetskog gospodarstva koje su mediji sve češće počeli dovoditi u vezu s Velikom depresijom iz tridesetih godina. Slike iz tog doba na kojima ljudi u redovima čekaju pred javnim kuhinjama ili traže bilo kakav nadničarski posao, uz spominjanje velikog broja samoubojstava tadašnjih ulagača i bankara, koji su se navodno masovno bacali kroz prozore, preplavio je današnje medije.
Pfister je, ne skrivajući da stvari nisu najbolje, istaknuo da bi svjetsko gospodarstvo moglo puno gore proći jer apsolutnu sigurnost nitko ne može jamčiti. Nije zaboravio reći da će Njemačka za 2008. godinu prvi put u 50 godina zabilježiti negativni rast BDP-a, no naglasio je i da neki pokazatelji, poput onih o rastu zaposlenosti u Njemačkoj ili niskoj stopi inflacije, govore da situacija još uvijek nije katastrofalna, kako bi se dalo zaključiti iz medijskih naslova i izjava raznih analitičara koji vrište katastrofičnim prognozama.
"Podaci pokazuju da je panika na tržištu preuveličana", zaključio je Pfister. Drugim riječima, strah kao najizraženiji ljudski osjećaj, kako je na godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze kazala psihologinja Majda Rijavec, potpuno je paralizirao svjetsko gospodarstvo zasnovano na potrošnji dobara.
"Slažem se s tvrdnjom da je panika preuveličana jer je recesija dio ciklusa, sasvim normalni tijek, baš kakav se događa i u prirodi", Pfister: Digla se prevelika panikarekla je psihologinja Tanja Pureta, naglasivši da ljudi zapravo ne znaju točno što je uopće recesija jer oni koji bi im to trebali objasniti ne pružaju im dovoljno informacija.
"Upravo nedostatak informacija i znanja dovodi do panike", kaže Pureta. Pfister je statističkim podacima nastavio dokazivati svoju tvrdnju, pa je tako prikazao tablicu koja pokazuje da je recesija slične duljine trajanja kao ova danas već dva puta viđena u zadnjih 30 godina. Prva je trajala 16 mjeseci u SAD-u i počela je u studenome 1973. godine izazvana naftnom krizom.
Tada je pad američkog BDP-a bio gotovo tri puta veći nego u trenutačnoj recesiji i iznosio je 3,1 posto. Također je naglasio da će svijet prvi put od 1980. godine zabilježiti negativnu stopu rasta BDP-a, ali da se rast blizu prosjeka očekuje već sljedeće godine. "Uzrok današnje krize je ipak realan, ali su efekti psihološki", tvrdi profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.
Napomenuo je da bi posljedice krize izazvane pohlepom i prijevarama financijaša zbog kojih je u svijetu doslovno nestalo 20.000 milijardi dolara bile kudikamo blaže na svjetsko gospodarstvo da nije psihološkog momenta. "Kupci se zbog osjećaja nesigurnosti ne odlučuju na kupnju trajnih potrošnih dobara kao što su stanovi ili automobili, koji se u pravilu kupuju na kredit. Zbog takvog njihova suzdržavanja investitori ne znaju kamo uložiti novac i cijelo gospodarstvo zastaje. U ekonomiji se to zove ‘smrznuta ekonomija’", kaže Jurčić.
Cijena u živcima
Pfister se prisjetio propasti američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine koja je bila okidač za današnju krizu, nazvavši osjećaj nevjerice i panike na financijskom tržištu "šokom Lehman", Dodao je da je utjecaj takvih šokova na gospodarstvo teško predvidjeti, kako veličinom, tako i vremenom.
Majda Rijavec u svojem je predavanju pod nazivom "Psihološki aspekti odlučivanja o novcu" navela da ljudi u strahu padaju pod utjecaj mase i u grupi se p
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=a9d9bf73-c31c-47fc-b0e5-14c145c93b95&open=sec
O PORAVAK slijedi neće moći naši na ZSE stalono prešućivat dobre vjesti
Koje su to dobre vijesti?
Na mom prijašnjem postu, za one koji ne govore engleski i nisu razumjeli, dow ide na 4000 bodova.
Mi bi trebali rasti? Zašto?
[shocked]
ACI-R-A 3.500,00 1 3.500,00 5.3.2009 13:00:00
ACI-R-A 3.500,00 5 17.500,00 5.3.2009 13:00:00
ACI-R-A 3.500,00 1 3.500,00 5.3.2009 13:00:00
ACI-R-A 3.500,00 2 7.000,00 5.3.2009 13:00:00
ACI-R-A 3.500,00 2 7.000,00 5.3.2009 13:00:00
ACI-R-A 3.500,00 2 7.000,00 5.3.2009 13:00:00
ACI-R-A 3.500,00 3 10.500,00 5.3.2009 13:00:00
ATPT-R-A 735,00 15 11.025,00 5.3.2009 13:00:00
DSNE-R-A 490,00 130 63.700,00 5.3.2009 13:00:00
HRBC-R-A 49,80 250 12.450,00 5.3.2009 13:00:00
HRBC-R-A 49,80 100 4.980,00 5.3.2009 13:00:00
JDGT-R-A 460,00 1 460,00 5.3.2009 13:00:00
JDGT-R-A 460,00 3 1.380,00 5.3.2009 13:00:00
JDRA-R-A 400,00 20 8.000,00 5.3.2009 13:00:00
LLRB-R-A 150,16 50 7.508,00 5.3.2009 13:00:00
LMPR-R-A 90,00 100 9.000,00 5.3.2009 13:00:00
LURA-R-A 220,01 25 5.500,25 5.3.2009 13:00:00
LVRG-R-A 1.679,00 3 5.037,00 5.3.2009 13:00:00
OTPZ-R-A 820,00 5 4.100,00 5.3.2009 13:00:00
TDZ-R-A 2.300,00 100 230.000,00 5.3.2009 13:00:00
VJSN-R-A 71,20 162 11.534,40 5.3.2009 13:00:00
VJSN-R-A 71,20 108 7.689,60 5.3.2009 13:00:00
[lol] danas na meniu brodet od dijonica.
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=a9d9bf73-c31c-47fc-b0e5-14c145c93b95&open=sec
O PORAVAK slijedi neće moći naši na ZSE stalono prešućivat dobre vjesti
Koje su to dobre vijesti?
Na mom prijašnjem postu, za one koji ne govore engleski i nisu razumjeli, dow ide na 4000 bodova.
Mi bi trebali rasti? Zašto?
[/quote]
Zato što mi imamo makroekonomsku stabilnost, a oni nemaju. Vidiš koje novce njihove države troše da pomognu ekonomiji, a naša čak izvlači nove iz industrije. Naša industrija ima viška novaca, a novac kvari ljude.
LMPR-R-A 90,00 100 9.000,00 5.3.2009 13:00:00
Mislim da je kolega Lampardina prodan u bijelo roblje [bye]
– ne vrtim ga,
– na njemu sjedim.
– I love this game.
Pozdrav !
ovo je povijesna izjava.
za (sve) anale foruma.
p.s.
ni šjora nives faranhajt ne bi se posramila iste.
ZAŠTO NAŠA VLADA NE RAZUMIJE PROBLEM ZAROBLJENIH SREDSTAVA ?
Investitori -poduzetnici uglavnom su svoj novac uložili u dioničke fondove tijekom 2007.ili 2008.ili jedan dio njih direktno na portfelje, sa ili bez brokera. Razgovarajući međusobno o problemima niskih cijena udjela tj. dionica, te o daljnjim akcijama oko ulaganja , zaključili smo slijedeće:
Moj kolega obustavio je sva svoja investiranja- dok se fond ne popravi- jer ne može doći do novaca. Drugi kolega , takodjer , prekinuo je sa svim radovima na izgradnji kuće, jer ne može prodavati dionice na ovim razinama..
I ja sam takodjer , za ovu godinu , ograničila sva ulaganja, jer ne mogu prodati dionice .
Situacija je teška. Građevinarci ne rade, trgovci ne pune proračun PDV-om, banke zgrću kamate…
VLADA NIKAKO DA SHVATI da mi nismo tržište kapitala kao Amerika ili Kina , već tržište
KAPITALA U RAZVOJU koje se intenzivno razvojalo upravo tijekom 2006-2008.g.kada je počelo
izvlačenje kapitala od strane stručnjaka iz bankarskog sektora i ostalog sektora bliskog bankama…
te se domino efektom završilo tu gdje smo sada…
IZLAZAK KAPITALA SA BURZE, pokrenuo bi rast potrošnje, ali i ponovno ciklus rada ostalih
privrednih subjekata, te bi se proračun brže punio….
Vlada ne razumije – da je OSTATKU KAPITALA u fondovima i burzi -ostala ZATOČENA MASA
likvidnih sredstava potrebna za pokretanje bržeg ciklusa prometa roba i usluga, za kojom vape i
plaču…. a i mi …jer ne možemo ulagati.
Svi očekuju da se burza proda, i da dođe netko iz Emirata, da kupi zlatom i draguljima,
firme na izdisaju….?. Pa dobro, onda čekamo…nek sve crkne, uzmi narode još kredita….i povećajte
još više dobit bankama..
Poštovani bankari, kad kreću nove povoljne linije kredita za kupnju dionica ????
Ima zainteresiranih? Odlično.Čekamo ih.
ZAŠTO NAŠA VLADA NE RAZUMIJE PROBLEM ZAROBLJENIH SREDSTAVA ?
Investitori -poduzetnici uglavnom su svoj novac uložili u dioničke fondove tijekom 2007.ili 2008.ili jedan dio njih direktno na portfelje, sa ili bez brokera. Razgovarajući međusobno o problemima niskih cijena udjela tj. dionica, te o daljnjim akcijama oko ulaganja , zaključili smo slijedeće:
Moj kolega obustavio je sva svoja investiranja- dok se fond ne popravi- jer ne može doći do novaca. Drugi kolega , takodjer , prekinuo je sa svim radovima na izgradnji kuće, jer ne može prodavati dionice na ovim razinama..
I ja sam takodjer , za ovu godinu , ograničila sva ulaganja, jer ne mogu prodati dionice .
Situacija je teška. Građevinarci ne rade, trgovci ne pune proračun PDV-om, banke zgrću kamate…
VLADA NIKAKO DA SHVATI da mi nismo tržište kapitala kao Amerika ili Kina , već tržište
KAPITALA U RAZVOJU koje se intenzivno razvojalo upravo tijekom 2006-2008.g.kada je počelo
izvlačenje kapitala od strane stručnjaka iz bankarskog sektora i ostalog sektora bliskog bankama…
te se domino efektom završilo tu gdje smo sada…
IZLAZAK KAPITALA SA BURZE, pokrenuo bi rast potrošnje, ali i ponovno ciklus rada ostalih
privrednih subjekata, te bi se proračun brže punio….
Vlada ne razumije – da je OSTATKU KAPITALA u fondovima i burzi -ostala ZATOČENA MASA
likvidnih sredstava potrebna za pokretanje bržeg ciklusa prometa roba i usluga, za kojom vape i
plaču…. a i mi …jer ne možemo ulagati.
Svi očekuju da se burza proda, i da dođe netko iz Emirata, da kupi zlatom i draguljima,
firme na izdisaju….?. Pa dobro, onda čekamo…nek sve crkne, uzmi narode još kredita….i povećajte
još više dobit bankama..
Poštovani bankari, kad kreću nove povoljne linije kredita za kupnju dionica ????
Ima zainteresiranih? Odlično.Čekamo ih.
potpuno pogrešno.
to nije masa likvidnih sredstava.
to je masa nelikvidnih dionica.
tj. masa papirušina:
-fondovskih, koje ionako nisu na prodaju (osim povremeno, za isplate udjela i podmirivanje troškova poslovanja društva z.u.f.)
-individualnih (kla)dioničara koji ih ne mogu unovčiti, jer nema keša(potražnje) za njima.
Vlad1111, kad prodam dionicu ili kupim, ne idem u dućan sa papirušinama, nego s lovom….
Potražnja za dionicama je smišljeno kanalizirana u bescijenje…. ako stavim nalog na prodaju
neke likvidne dionice, brzo će se prodati, prema tome , politika je drugačije vrste…
Vlada bi putem svojih fondova morala održati cijene dionica na boljim razinama i spriječiti
monopol banaka i politiku njihovih dioničkih fondova….a nama omogućiti pristup svom kapitalu,
po tržišno korektnim cijenama….. nema izlaza iz ove situacije, ako ne učine ulaganje u Hrvatsku
primamljivim za investitore…. i domaće i strane.
Vi mislite da su razvijene zemlje blesave , kad to čine i održavaju situaciju normalnom, a ne ko mi-
da sve crkne, nitko ništa u državi ne radi- svi svima duguju, nema ničeg pozitivnog u ekonomiji..
Vlad1111 , nemojte podcjenjivati dioničare ove države… nisu oni problem.
Vlad1111, kad prodam dionicu ili kupim, ne idem u dućan sa papirušinama, nego s lovom….
Potražnja za dionicama je smišljeno kanalizirana u bescijenje…. ako stavim nalog na prodaju
neke likvidne dionice, brzo će se prodati, prema tome , politika je drugačije vrste…
Vlada bi putem svojih fondova morala održati cijene dionica na boljim razinama i spriječiti
monopol banaka i politiku njihovih dioničkih fondova….a nama omogućiti pristup svom kapitalu,
po tržišno korektnim cijenama….. nema izlaza iz ove situacije, ako ne učine ulaganje u Hrvatsku
primamljivim za investitore…. i domaće i strane.
Vi mislite da su razvijene zemlje blesave , kad to čine i održavaju situaciju normalnom, a ne ko mi-
da sve crkne, nitko ništa u državi ne radi- svi svima duguju, nema ničeg pozitivnog u ekonomiji..
Vlad1111 , nemojte podcjenjivati dioničare ove države… nisu oni problem.
sada stvarno više nisu problem.
malo ih je.
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=4ffb5e14-277f-4e61-bc1e-83b8f7adf366&ref=lastadd
Stiže osvježenje na ZSE zabrinut će se mnogi moglo bi biti što je jeftino da postane skupo u vrlo kratkom vremenu