Evo teksta sa jednog drugog foruma koji mi se čini kao jedan od mogućih scenarija kod nas:
"ja sam jučer proučavao argentinski slučaj…………….
prilično je poučan, naročito onaj dio kad je Argentina prestala otplaćivati rate duga kreditorima, nakon toga su zamrzli devizne depozite ( u stvari najprije su pretvorili sve dolare u pesose, pa se raja pobunila i tužila ih Vrhovnom sudu, tako da je Vlada morala odustati od te varijante i uvela drugu, a to je ograničenje raspolaganja deviznim depozitima na 250 usd / tjedno )
naravno nisu dugo izdržali bez MMFa pa su ipak sklopili sporazum
no da vidimo kako je to teklo kroz godine:
1975-1991. godine argentinci su živjeli uz inflaciju do 4.500% godišnje
1991.godine argentinski pesos je odlukom Valutnog odbora fiksiran uz dolar u odnosu 1:1 ( inflacija pada sa 2.235% na 4,2% ) Idea
1991.-1997. godine – stopa rasta gdp je iznosila prosječno nekih pet posto pirat
– državni dug se smanjio
– najvažniji cilj monetarne politike je bio stabilnost pesosa
– strane banke vrlo brzo kontroliraju preko 50% bankarske aktive
– za to vrijeme su ( da bi živjeli iznad svojih mogućnosti ) rasprodali strancima
– telekomunikacije, banke, šume, vode, auto-ceste, zračne luke, poštu, komunalna poduzeća, turističke objekte, itd
krajem 1999. godine ekonomski rast postaje negativan, jača nezaposlenost, raste inozemni dug, raste proračunski manjak,
1999.-2001. 43-mjesečna recesija razara argentinsko gospodarstvo, nezaposlenost dostiže 18%, bankroti i ostale pošasti
2000.-2001. godine kreću civilni nemiri, narod traži krivca i pod pritiskom štrajkova i nemira, prisiljavaju predsjednika na bijeg ( helićem ) od
2001. godine predsjednik postaje Eduardo Duhalde
-pred njim je izbor: 1)pokušati održati Valutni odbor i reducirati proračunske manjkove i plaće mdr
2)uvesti američki dolar kao nacionalnu valutu
3)ukinuti zakon o konvertibilnosti i dopustiti pad vrijednosti pesosa prema dolaru Twisted Evil
Na kraju ( pod pritiskom javnosti ) pobjeđuje treća opcija Twisted Evil
Slijede potezi Vlade:
– zamrzavanje devizne štednje ( moglo se podići 1.000 dolara mjesečno ) prije nego što je raspušten Valutni odbor
– deprecijacija pesosa na 1,4 pesosa za dolar ( na ulici je tečaj bio 1,66 pesosa za dolar )( Ivek pazi, tapkaroše su hapsili) affraid
– dolarski depoziti stanovništva ( manji od 200.000 usd ) su pretvoreni u pesoske depozite 1:1 ( narod opet izlazi na ulice )
– Argentinska središnja banka je odlučila zatvoriti financijska tržišta na neko vrijeme ( 21.02.2001. )
-cijene komunalnih usluga su zamrznute ( na što su popizdili stranci u čijim rukama su bile dotične )
Vjerujem da vam je jasno da su ove odluke izazvale bijes stanovništva, ali i ( stranih ) banaka
-najveći strani "ulagači": Enron, Monsanto, France Telekom, Repsol, Santander, Renault, Carrefour, Telefonica, španjolske banke, britanske itd
2002.godina – gospodarski pad je 2002. iznosio 12%
– preko 50% stanovništva živi sa manje od 200 usd/mjesečno
2003. Argentina uspijeva uz "pomoć" MMFa isplatiti 1,056 mrld dolara dospjelog duga
-svaki mjesec im toliko dospijeva na naplatu
eto maksimalno sam skratio priču"
Evo teksta sa jednog drugog foruma koji mi se čini kao jedan od mogućih scenarija kod nas:
"ja sam jučer proučavao argentinski slučaj…………….
prilično je poučan, naročito onaj dio kad je Argentina prestala otplaćivati rate duga kreditorima, nakon toga su zamrzli devizne depozite ( u stvari najprije su pretvorili sve dolare u pesose, pa se raja pobunila i tužila ih Vrhovnom sudu, tako da je Vlada morala odustati od te varijante i uvela drugu, a to je ograničenje raspolaganja deviznim depozitima na 250 usd / tjedno )
naravno nisu dugo izdržali bez MMFa pa su ipak sklopili sporazum
no da vidimo kako je to teklo kroz godine:
1975-1991. godine argentinci su živjeli uz inflaciju do 4.500% godišnje
1991.godine argentinski pesos je odlukom Valutnog odbora fiksiran uz dolar u odnosu 1:1 ( inflacija pada sa 2.235% na 4,2% ) Idea
1991.-1997. godine – stopa rasta gdp je iznosila prosječno nekih pet posto pirat
– državni dug se smanjio
– najvažniji cilj monetarne politike je bio stabilnost pesosa
– strane banke vrlo brzo kontroliraju preko 50% bankarske aktive
– za to vrijeme su ( da bi živjeli iznad svojih mogućnosti ) rasprodali strancima
– telekomunikacije, banke, šume, vode, auto-ceste, zračne luke, poštu, komunalna poduzeća, turističke objekte, itd
krajem 1999. godine ekonomski rast postaje negativan, jača nezaposlenost, raste inozemni dug, raste proračunski manjak,
1999.-2001. 43-mjesečna recesija razara argentinsko gospodarstvo, nezaposlenost dostiže 18%, bankroti i ostale pošasti
2000.-2001. godine kreću civilni nemiri, narod traži krivca i pod pritiskom štrajkova i nemira, prisiljavaju predsjednika na bijeg ( helićem ) od
2001. godine predsjednik postaje Eduardo Duhalde
-pred njim je izbor: 1)pokušati održati Valutni odbor i reducirati proračunske manjkove i plaće mdr
2)uvesti američki dolar kao nacionalnu valutu
3)ukinuti zakon o konvertibilnosti i dopustiti pad vrijednosti pesosa prema dolaru Twisted Evil
Na kraju ( pod pritiskom javnosti ) pobjeđuje treća opcija Twisted Evil
Slijede potezi Vlade:
– zamrzavanje devizne štednje ( moglo se podići 1.000 dolara mjesečno ) prije nego što je raspušten Valutni odbor
– deprecijacija pesosa na 1,4 pesosa za dolar ( na ulici je tečaj bio 1,66 pesosa za dolar )( Ivek pazi, tapkaroše su hapsili) affraid
– dolarski depoziti stanovništva ( manji od 200.000 usd ) su pretvoreni u pesoske depozite 1:1 ( narod opet izlazi na ulice )
– Argentinska središnja banka je odlučila zatvoriti financijska tržišta na neko vrijeme ( 21.02.2001. )
-cijene komunalnih usluga su zamrznute ( na što su popizdili stranci u čijim rukama su bile dotične )
Vjerujem da vam je jasno da su ove odluke izazvale bijes stanovništva, ali i ( stranih ) banaka
-najveći strani "ulagači": Enron, Monsanto, France Telekom, Repsol, Santander, Renault, Carrefour, Telefonica, španjolske banke, britanske itd
2002.godina – gospodarski pad je 2002. iznosio 12%
– preko 50% stanovništva živi sa manje od 200 usd/mjesečno
2003. Argentina uspijeva uz "pomoć" MMFa isplatiti 1,056 mrld dolara dospjelog duga
-svaki mjesec im toliko dospijeva na naplatu
eto maksimalno sam skratio priču"
vidi ti što se naš ivek raspisao. naš snajperista koji je pogodio ko prstom u gov.. kupivši dalekovod na 800…jer cijeli svijet će propasti a dlkv će jedini rasti.
dugo nisi upotrijebio izraz"turbolentna vremena" pa kad ćeš više?
Na medvjeđem brlogu si prognozirao da ce nafta kako ti voliš reći "cepat" 200dolara uskoro
eh da zaboravih pitati, kako viro?
@Alexandar The Great [cool]
Investitora koji je odlučio obogatiti se na burzi ne teško je spasiti od odlaska u pučku kuhinju. [cool]
Dokap INGRE je prava stvar za tebe – go for it!
Iveka potraži na brlogu. Promijenio je nick u Lord Humungus pa mi se čini da je malo pesimističan. Možda čak i malo previše.
thompson/Ivek 123
Ovaj alexandar je KNELE, a ne tamo neki slonđija
Ne laži!!!!
Sorry al ja nebudem u pučku kuhinju, nemam sva jaja u istoj košari, sve na burzi mogu izgubit, ali dalje ne budem propuštao ribu u "babilonu", biftek u "opatiji", skijanje u Aspenu ( idem idući tjedan )….
al neću drukat dolje zbog pišljivih novcanica, stajat ljudima na muku zbog zarade..Nemam obraz kao džon, a "neke se stvari zaista nemogu kupiti novcem", IVEK [bye] [bye] [bye] [bye]
[bye]
Tko je KNELE? To bi mi nešto trebalo značiti??? [huh]
Želim ti ugodan provod na skijanju u Aspenu. Ako kriza nastavi (a hoće) pitanje hoće li biti para za skijanje slijedeće godine. [wink]
Ako kriza nastavi (a hoće) pitanje hoće li biti para za skijanje slijedeće godine. [wink]
– prošle godine Hrvatska nije bila u krizi.
– ali je zato dosta stanovnika RH prošle godine živijelo u velikoj krizi.
– za veliku većinu njih ta kriza će potrajati i u ovoj godini.
– a velika većina onih kojima je bilo dobro u prošloj godini, e za njih neće biti krize ni u ovoj.
– sve Vam je to relativno.
– jedini pravi zaključak iz Vaše Argentnske priče je kako ne valja držati novac na bankama.
– i gospodine Thompson pa gdje ste mi do sada bili,
– baš su mi nedostajale sitne svađice s Vama.
– I love this game.
Pozdrav !
– prošle godine Hrvatska nije bila u krizi.
– ali je zato dosta stanovnika RH prošle godine živijelo u velikoj krizi.
– za veliku većinu njih ta kriza će potrajati i u ovoj godini.
– a velika većina onih kojima je bilo dobro u prošloj godini, e za njih neće biti krize ni u ovoj.
[/quote]
Još jedan briljantan komentar. Ne posustaješ ni u novoj godini.
Hrvatska ekonomija jeste bila u krizu u drugoj polovici godine, vidjet ćeš kad dođu sve statistike.
Baš me zanima kako stoji priliv sredstava u proračun u ovoj godini?
Biće da fali para u milijardama???
RiB
[bye]