Kriza na djelu! Čujem da je danas 10 novinara PD-a dobilo otkaz. Je su li nam svi moderatori na broju?
Pa što ne dignu Poslovni -tiskani na 20kn [tongue].Nisam kupio ni jedan od kad su digli cijenu [tongue] a do tad svaki obavezno.
Digli za 70% preko noči i nadali se dobrij prodaji? Za vjesti koje dan prije gledaš na kapitalnetvorku [shocked]
Gdje se vraća…na 700?
Itekako ima prodaje, a biti će je i u ponedjeljak!
Uzeo sam po 690 i hvala bogu uspio u par navrata riješiti sve od 713 do 719[smiley]
[/quote]
ajde ne trkeljaj sad si prodao pa govoriš idemo dolje a ja ti kažem da idemo gore 99%.pozdrav
[/quote]
Da nisi možda ti kupio od mene pa se sada tješiš ?
Ja sam si danas strkeljao malo više od 8k čistaka i baš me zaboli da li će u pon. gore ili dolje, ja ću već naći svoj interes.[wink]
Jedino mi je krivo što sam u isto vrijeme mjerkao i DLKV po 360 a ipak sam ušao u ATPL [angry]
[/quote]
bilo je prekupo po 250 ili 500?
Primjetio sam , da kad fondovi prestani kupovati, da se market sruši sam od sebe.Petak.
Mali ulagači trebaju zvijezdu vodilju, ali koliko fondovi imaju novaca i do kad će kupovati ?!
Vjerujem da je još nemoguće sa sigurnošću ubosti stvarni i dugoročni trend UP, osim ko kokoš koja kljuca pa nađe zrno, a to ne želim.
Ovdje upišite svoj komentar…
Primjetio sam , da kad fondovi prestani kupovati, da se market sruši sam od sebe.Petak.
Mali ulagači trebaju zvijezdu vodilju, ali koliko fondovi imaju novaca i do kad će kupovati ?!
Vjerujem da je još nemoguće sa sigurnošću ubosti stvarni i dugoročni trend UP, osim ko kokoš koja kljuca pa nađe zrno, a to ne želim.
Na koje fondove mislite kolega,može malo detaljnije?
Ovdje upišite svoj komentar…
Iza ovih točkica? [lol]
Procjena guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da će ekonomski rast u idućoj godini iznositi samo jedan posto domaće ekonomiste nije iznenadila jer su proteklih nekoliko mjeseci svi drastično smanjili očekivanja za 2009. godinu. Analitičari Zagrebačke banke, primjerice, ocjenjuju da će rast BDP-a u idućoj godini biti od 0,5 do jedan posto, premda je još donedavno prognoza bila rast BDP-a od 1,9 posto.
Sve slabija očekivanja ekonomske aktivnosti u idućoj godini značit će otežane uvjete poslovanja, kako državi tako i poduzećima, što uključuje i zaoštravanje borbe za sve skromnije kreditne potencijale na tržištu. Pokraj sve slabijeg ekonomskog stanja zemalja u okruženju, glavni je razlog za procjenu nižeg rasta u idućoj godini, prema mišljenju analitičara Zabe, neuspjeh da se ostvari uravnoteženi proračun. Uz planirani deficit od oko 2,5 milijarde kuna, s naglim usporavanjem rasta, može se očekivati da će se dogoditi daljnji pad proračunskih prihoda.
– Ako se proračun bude punio slabije nego što je planirano, potrebe države za zaduživanjem bit će još veće i neminovno će doći do istiskivanja drugih sektora – kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Prema njegovu mišljenju, prvi put nakon deset godina postat će aktualno pitanje istiskivanja, odnosno podjele “kreditnog kolača”. Ako je suditi prema procjenama HNB-a, veće gužve oko kredita ipak ne bi trebalo biti. Očekuje se ukupan rast kredita od oko 30 milijardi kuna, ili 11,5 posto, neznatno manje nego ove godine. Od toga bi središnjoj državi trebalo ići 5 milijardi kuna, a ostalim sektorima 25 milijardi, otprilike kao u 2008.
No, sve je veći strah da bi nakon gotovo deset godina moglo postati aktualno još jedno pitanje, a to je nelikvidnost. Unatoč nastojanjima, država nije uspjela smanjiti svoje potrebe zaduživanja, što je vrlo nezgodno s obzirom na to da na tržištu nema baš novca. Uz stalne korekcije procjena rasta (proračun je izrađen na temelju očekivanog rasta BDP-a od dva posto), i stizanje različitih dugova na naplatu, čine se sasvim realni strahovi da će rupa u proračunu biti sve veća i država postajati sve slabiji platiša.
To bi moglo dodatno pogurati ekonomiju na put prema stagnaciji, a pesimizmu skloniji ekonomisti ne isključuju ni mogućnost tehničke recesije (pad BDP-a u dva uzastopna kvartala).
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2008,12,20,proracun_deficit,145780.jl
Država rastom gospodarstva nemože vratiti dugove, jedino što joj ostaje jest prodaja imovine. Naravno ne sada, ali odmah nakon što se TK oporavi slijedi nastavak privatizacije.
pa nek troše manje..
Procjena guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da će ekonomski rast u idućoj godini iznositi samo jedan posto domaće ekonomiste nije iznenadila jer su proteklih nekoliko mjeseci svi drastično smanjili očekivanja za 2009. godinu. Analitičari Zagrebačke banke, primjerice, ocjenjuju da će rast BDP-a u idućoj godini biti od 0,5 do jedan posto, premda je još donedavno prognoza bila rast BDP-a od 1,9 posto.
kupujmo Hrvatski
Sve slabija očekivanja ekonomske aktivnosti u idućoj godini značit će otežane uvjete poslovanja, kako državi tako i poduzećima, što uključuje i zaoštravanje borbe za sve skromnije kreditne potencijale na tržištu. Pokraj sve slabijeg ekonomskog stanja zemalja u okruženju, glavni je razlog za procjenu nižeg rasta u idućoj godini, prema mišljenju analitičara Zabe, neuspjeh da se ostvari uravnoteženi proračun. Uz planirani deficit od oko 2,5 milijarde kuna, s naglim usporavanjem rasta, može se očekivati da će se dogoditi daljnji pad proračunskih prihoda.
– Ako se proračun bude punio slabije nego što je planirano, potrebe države za zaduživanjem bit će još veće i neminovno će doći do istiskivanja drugih sektora – kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Prema njegovu mišljenju, prvi put nakon deset godina postat će aktualno pitanje istiskivanja, odnosno podjele “kreditnog kolača”. Ako je suditi prema procjenama HNB-a, veće gužve oko kredita ipak ne bi trebalo biti. Očekuje se ukupan rast kredita od oko 30 milijardi kuna, ili 11,5 posto, neznatno manje nego ove godine. Od toga bi središnjoj državi trebalo ići 5 milijardi kuna, a ostalim sektorima 25 milijardi, otprilike kao u 2008.
No, sve je veći strah da bi nakon gotovo deset godina moglo postati aktualno još jedno pitanje, a to je nelikvidnost. Unatoč nastojanjima, država nije uspjela smanjiti svoje potrebe zaduživanja, što je vrlo nezgodno s obzirom na to da na tržištu nema baš novca. Uz stalne korekcije procjena rasta (proračun je izrađen na temelju očekivanog rasta BDP-a od dva posto), i stizanje različitih dugova na naplatu, čine se sasvim realni strahovi da će rupa u proračunu biti sve veća i država postajati sve slabiji platiša.
To bi moglo dodatno pogurati ekonomiju na put prema stagnaciji, a pesimizmu skloniji ekonomisti ne isključuju ni mogućnost tehničke recesije (pad BDP-a u dva uzastopna kvartala).
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2008,12,20,proracun_deficit,145780.jl
Država rastom gospodarstva nemože vratiti dugove, jedino što joj ostaje jest prodaja imovine. Naravno ne sada, ali odmah nakon što se TK oporavi slijedi nastavak privatizacije.
[lol] [lol] [lol] [smiley] [lol]