http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=150c86f0-9604-4d85-a508-5fbafe82425b

uff dobro je kad si trazen, mama kriva sto mi ne dadne ime drazen

Balkanske banke stabilnost duguju izolaciji

„Mnogi zapadni bankari naučili su iznenađujuću lekciju. Iako su uvijek vjerovali da su zapadne banke sigurne, a istočnoeuropske rizične, banke su na istoku Europe imale odgovoran pristup poslovanju“, zaključak je Erste banke koji prenosi Globalia magazin u analizi bankarskog sektora na Balkanu.
Balkanski bankarski sektor bilježio je snažan rast koji se mjeri 30 postotnim rastom aktive u prošloj godini unatoč kreditnoj krizi koja trese Wall Street, tvrde u Raiffeissen Bank, no dodaju kako u prvoj polovici 2008. godine banke u regiji bilježe određeno usporavanje aktivnosti, koja i dalje ostaje snažna.

Banke svoju poštedu od krize duguju niskoj razini izloženosti međunarodnim financijskim institucijama, slabijoj integraciji s stranim tržištima i snažnoj kapitalizaciji, koju su osigurale strane banke ulaskom na tržište. Prijetnju donosi produbljivanje krize jer se smanjuje raspoloživost kredita.

Nastavi čitatiOglas:

Balkanske banke stabilnost duguju izolacijiOd svih država regije samo Hrvatska i Bugarska bilježe visoku razinu financijskog posredovanja dok je Slovenija odmakla po visini depozita u bankama s obzirom da su depoziti dosegli 108 posto BDP-a, što je najbliže prosjeku eurozone od 144 posto depozita u odnosu na BDP.

Rast sektora podržava i relativno visok rat BDP-a od 4 posto u prošlo, a očekuje si i porast na 5 posto u tekućoj godini. Upravo zato postoji i povećana potreba za korporativnim zajmovima koje u sve većoj mjeri osiguravaju domaće banke.

Banke su visoke stope rasta, za razliku od zapadnih banaka, ostvarile na rastu povjerenja, zatim na završenoj privatizaciji, zahvaljujući rastu prihoda stanovništva i institucionalnim reformama.

Merkel: Vlada spašava Hypo Real Estate

Njemačka kancelarka Angela Merkel u nedjelju je na konferenciji za novinare održanoj u Berlinu izjavila kako njezina vlada radi na ‘spašavanju’ njemačke hipotekarne banke Hypo Real Estate.
Vezane vijestiNjemačka nije odustala od pokušaja da spasi Hypo Real Estate

Vlada "ne namjerava dopustiti da poteškoće s kojima se suočila jedna financijska institucija" naštete cijelome bankarskom sustavu, kazala je Merkel dan nakon što je HRE dospjela na rub opstanka zbog propasti plana spašavanja vrijednog 35 milijardi eura.

U govoru održanom uoči sastanka vladajuće koalicije, Merkel je izjavila kako su ušteđevine štediša na sigurnome te je obećala da će odgovorni za ovakav razvoj događaja biti pozvani na odgovornost.

Nastavi čitatiOglas:

Konferenciji za novinare u Berlinu prisustvovao je i njemački ministar financija Peer Steinbrueck. On je izjavio kako vlada radi na "specifičnom rješenju" za Hypo Real Estate te je izrazio nezadovoljstvo što su informacije o poteškoćama banke na svjetlo dana izašle tek u zadnjih par dana, izvijestio je Reuters.

Njemačka vlada i predstavnici bankarske industrije 29. rujna najavili su pomoć u iznosu od 35 milijardi namijenjenu oporavku hipotekarne banke HRE, no čelnici te njemačke banke u subotu navečer izvijestili su da je plan njezina spašavanja propao.
Njemačke novine izvijestile su kako je do toga došlo jer su dvije vodeće njemačke banke, središnja Bundesbanka i Deutsche Bank dubinskim uvidom otkrile da su problemi HRE-a puno teži nego se isprva činilo.

MOL pretekao Vladu i postao najveći dioničar Ine

Prema službenim, no ne i konačnim podacima Središnje depozitarne agencije o javnoj ponudi za Inu, MOL ima kontrolu nad 45,42 posto Ine čime je pretekao dosadašnjeg najvećeg vlasnika, hrvatsku Vladu, koja drži 44,83 posto Ine.
MOL tako već ima 4.542.132 dionicu Ine i to 2.500.001, koje mu je prodala Vlada Ivice Račana te 2.042.131 dionice, koje su mu prodali fondovi i građani, dok Vlada u svom portfelju drži 4.483.552 dionice Ine.

Najveći paket u javnoj ponudi MOL je stekao prenošenjem 700.000 dionica koje je do tada držao Fond hrvatskih branitelja, a značajni udio prenijeli su mu i AZ i PBZ CO obvezni mirovinski fondovi, koji su držali preko tri, odnosno, jedan posto Ine.

Rohatinski: Balon na tržištu nekretnina se ispuhava

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u izjavi za Jutarnji list ponovo je umanjio razloge za zabrinutost zbog svjetske financijske krize jer naše banke nisu direktno izložene hipotekarnoj krizi, dok su njihove matične banke tek umjereno izložene.
Štoviše, bankarski sektor u Hrvatskoj jača, pa je temeljem HNB-ovih restriktivnih mjera hrvatsko bankarstvo u prvih sedam mjeseci ove godine smanjilo svoj dug za 540 milijuna eura. Rohatinski upozorava da je u Hrvatskoj, neovisno od utjecaja HNB-a, smanjena potreba za kreditima, pa banke ni nemaju posebnih razloga u inozemstvu tražiti izvore financiranja.

Manje potrebe za kreditima Rohatinski tumači osvještavanjem građana o rizicima zaduživanja, pa se balon tržišta nekretnina polako počinje ispuhavati.

a potrebe zaduživanja države HNB ima mjere kojima može stvoriti veću likvidnost i to prije svega oslobađanjem dio deviznih rezervi banaka

Puno zanimljivog na netu – zaključke ostavljam svakome – ako pišeš pozitivno i dionice padnu – onda si nekog nagovorio na kupnju pa je zato izgubio. Al jednostavno ja sam optimista dugoročno.

Hanfa odlučila podići burzu

Ublaživši kriterije po kojima moraju ulagati mirovinski i otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, Hanfa je napokon povukla potez koji odobrava cijela fondovska industrija.
Izmjene Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova odnose se na pravo mirovinskih fondova da ulažu i u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 10 posto izdanja, ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 100 milijuna kuna. Do sada se to ograničenje odnosilo na dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 20 posto izdanja, ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji bila veća od 200 milijuna kuna.

Prema mišljenju Dubravka Štimca, predsjednika uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje mirovinskim fondovima, to je dobrodošao Hanfin potez u ovom teškom vremenu za domaće tržište kapitala: "Tako će se proširiti mogućnosti ulaganja i mirovinskim i za investicijskim fondovima, a to je dobar pokušaj poticanja likvidnosti."

Hanfina inicijativa

U danim okolnostima to su odgovarajuće mjere koje pomažu domaćem tržištu kapitala i fondovskoj industriji. Cijena mnogih dionica je pala, kaže Štimac i dodaje da će ovako biti omogućeno da fondovi ne izlaze na silu van iz nekih izdanja.

Izmjenama Pravilnika o dopuštenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, među ostalim, dopušteno je da se između fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje zaključuju repo ugovori, što do sada nije bilo dopušteno. Prvotna inicijativa došla je od Hanfe, kaže Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Investa i Udruženja društava za upravljanjem investicijskim fondovima. Udruženje pozdravlja takve odluke, izjavio je Glavaš i rekao da postoji još neki prostor za manju dodatnu liberalizaciju, na koju bi se Hanfa mogla odlučiti.

"Mi u fondovskoj industriji voljeli bismo da Hanfa zamoli Zagrebačku burzu, jer ne može zahtijevati, da ukine aukcijsko trgovanje manje likvidnim dionicama te ih uključi u redovnu trgovinu i tako omogući da se polako poveća likvidnost tih dionica, pa s vremenom one pomognu cijelom tržištu", zaključuje Glavaš.

Petar Pierre Matek iz ZB Investa pozdravlja ovaj potez regulatora i kaže da je to svakako pozitivna odluka, i dogovorena s domaćom fondovskom industrijom, pa će svakako pomoći likvidnosti dionica, prije svega onih s niskim free floatom i tržišnom kapitalizacijom. Važno je, kaže Matek, da taj potez svima, i malim ulagačima, šalje signal da fondovi više neće morati rasprodavati svoju imovinu pod prisilom.

Bez prisilne rasprodaje

Predsjednik uprave OTP Investa Darko Brborović je, poput Mateka, naglasio važnost sprečavanja prisilne rasprodaje, koja je prijetila fondovskoj industriji zbog prijašnjih ograničenja koja su sad doslovno prepolovljena. Drugi važan faktor je svakako, kaže Brborović, vrijeme u kojem je odluka donesena, i time je fondovska industrija prilagođena zahtjevima teške tržišne situacije. Brborović misli da Hanfa, što se tiče regulatornih zahvata i pravila igre, sad ne može više puno napraviti da bi pomogla tržištu, koje je pogođeno lošom globalnom situacijom.

Predsjednik Uprave Fiminog Global Investa Goran Dobrojević misli da su aktualne promjene svakako potez u smjeru liberalizacije ograničenja ulaganja. U trenutačnoj situaciji visoke koncentracije dnevnih prometa na burzi na samo nekoliko najvećih kompanija navedene promjene ne bi trebale znatnije utjecati na sliku tržišta, iako će zasigurno doprinijeti povećanju likvidnosti, kaže Dobrojević.

Upitan o mogućnosti daljnje liberalizacije, Dobrojević je odgovorio da je Hanfa u vrlo nezahvalnoj poziciji: "Restrikcijama utječe na sniženje stupnja rizika kojem se izlažu fondovi, odnosno kapital investitora, a s druge strane liberalizacijom doprinosi oporavku tržišta i lakšem funkcioniranju institucionalnih investitora, osobito fondova." Potez u smjeru liberalizacije ulaganja ukazuje na povećanje povjerenja regulatora u funkcioniranje tržišta i poslovanje tržišnih aktera, zaključio je Dobrojević.

Snižene i tehničke pričuve

Hanfa je izmijenila i Pravilnik o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja te je odredila da najviša kamatna stopa za obračun matematičke pričuve u razdoblju od 2006. do 2009. godine iznosi 4,5 posto u 2006., 4,25 posto u 2007., 4 posto u 2008. te 3,3 posto u 2009. godini.

Pritom kamatna stopa ne smije biti viša od prosječnog prinosa koji je društvo za osiguranje postiglo ulaganjem sredstava matematičke pričuve u prethodne tri godine, a Agencija će sniziti najvišu kamatnu stopu u slučaju znatnog pada prinosa na tržištu državnih obveznica u spomenutom razdoblju te utvrditi kamatne stope za naredno razdoblje.

Hanfa je izmjene i dopune spomenutih pravilnika donijela na sjednici 25. rujna, a na snagu stupaju danom objave u Narodnim novinama.

ha ako on mislida cemo se prestat zaduživat, to znaci i smanjenje potrošnje, što sve onda u krug smanjuje i to mi se ne svidja al valjda on zna kaj radi, jer znao je i do sada!

Ma čeka nas q..c moj. Eto što nas čeka. Ajd molim te. Pa nek padne još 20% pa šta?? Ako sam zduro ovih 50% onda mi je ovih 20 samo desert. Psihologija je jebena stvar. To il kužiš ili ne. Nisu svi za Texas holdem. [cool]

Ma čeka nas q..c moj. Eto što nas čeka. Ajd molim te. Pa nek padne još 20% pa šta?? Ako sam zduro ovih 50% onda mi je ovih 20 samo desert. Psihologija je jebena stvar. To il kužiš ili ne. Nisu svi za Texas holdem. [cool]
[/quote]
ac
istina, pa kaj netko misli da bu pogodio samo dno i tu ušo sa 100 %?? oce qurac! Zato sam ja i poceo kupovat,jer NE znam gdje je dno, pa nek bude i 20 % niže..i ovo sad i ono kasnije što cu kupit, bit ce kroz par godina isto tako par puta na vecim cijenama!

Koliko vidim dosta je onih (među njima i Mamić) koji su već ulupali novce natrag na burzu. Neki nisu htjeli čekati 17. pa prodali INU na burzi, neki posudili novce do 17. (kao ja) pa već unaprijed pokupovali ostale dionice. Stoga nisam siguran hoće li se tog dana baš toliko svježeg novaca sliti na burzu.

17. se neće dogoditi ništa. Ukrcaj se događa zadnjih mjesec dana i još će neko vrijeme. Kad krene bull, slijedi napucavanje akumuliranih dionica. To se može dogoditi prije ili kasnije, a ovisi o globalnim kretanjima jer je sve zakon spojenih posuda. No ono što sam ja uvjeren je da nećemo više roniti (jako) [smiley]