Vidim da svi optimistično gledate na moj post. Ne znam odakle vam taj optimizam?
Ja još uvijek vidim veliki disbalans između priljeva i odljeva.
Miže nije mi jasno kako bi ti htio da fondovi propadaju? Ako ovo nije domino efekt ne znam što bi trebalo biti?
Negdje prije je pripojen jedan fond. Sada je pitanje što će biti sa ova 4 koji su stekli uvjete za odstrel, a još 3 su na samrti, a da ne kažem da još mnogi gledaju kako da se izvuku. Koliko će ih ostati do kraja medvjeđeg tržišta?
Nije u pitanju niti ukupna imovina tih 7 fondova koja je uistinu samo oko 30milijuna, nego psihološki utjecaj za udjelničare koji vide da se fondovi zatvaraju i moguća panika za isplatama udjela.
A INA? Mogu samo reći da nemam pojma kako će se to odraziti na TK. Niti znam cijenu (ja računam da neće biti veća od 3000) po kojoj će se otkupljivati, kako bih možda pokušao procijeniti koliki će se postotak na kraju preuzeti sa TK.
Možda netko ne bude htio prodavati, ako bude više očekivao od nje? Vjerujem da se u INA-i uz dobru upravu i skidanjem države sa vrata može mnogo učiniti na profitabilnosti, ali po ovim pokazateljima mi je bila preskupa i na 2000kn.
Rezultati poslovanja: Inflacija napuhala polugodišnje prihode kompanija
Igrači na burzi moraju početi pratiti tvrtke koje dižu cijene. Poskupljenja su jedan od glavnih generatora povećanih prihoda u prvoj polovini 2008. Više cijene stvaraju iluziju većeg prometa. Tek je 45 posto poduzeća s burze ostvarilo realan rast.
Nažalost, inflacija će zamagliti realni napredak ekonomije, pa će se vjerojatno potkraj godine još više kompanija moći pohvaliti neočekivano visokim rastom prihoda. Pozitivno je da bi ulagačima dizanje cijena i rast prihoda trebao biti znak da se uprave barem trude zadržati glavu iznad inflacijskih valova.
znači 45% firmi ima realan rast, a cijene dionica su im realno pale 50%……………….meni se to čini jako simpatičnim
sad ih samo treba pronaći [thumbsup]
( ja sam to već napravio, a vama želim puno sreće u traženju ) [kiss]
ps: možda da urgirate kod liderovih genijalaca da objave te kompanije koje su povećale realan rast??
2-korist od odlaska INE bit ce dvostruka, smanjenje kolicine papira i istovremeno povecanje kolicine casha u krvotoku ZSE.
Super. Ajmo se tako riješiti svih papira, pa će nam ostati samo cash u krvotoku. Ne znam jedino kakve će to imati implikacije po tlak u tom krvotoku.
Rezultati poslovanja: Inflacija napuhala polugodišnje prihode kompanija
Igrači na burzi moraju početi pratiti tvrtke koje dižu cijene. Poskupljenja su jedan od glavnih generatora povećanih prihoda u prvoj polovini 2008. Više cijene stvaraju iluziju većeg prometa. Tek je 45 posto poduzeća s burze ostvarilo realan rast.
Nažalost, inflacija će zamagliti realni napredak ekonomije, pa će se vjerojatno potkraj godine još više kompanija moći pohvaliti neočekivano visokim rastom prihoda. Pozitivno je da bi ulagačima dizanje cijena i rast prihoda trebao biti znak da se uprave barem trude zadržati glavu iznad inflacijskih valova.
Inflacija nije posljedica naših domaćih prilika.Ona je uvezena s obzirom na rast nafte i sirovina i ona
je već ukalkulirana na način da su cijene dionica značajno smanjene i već je uračunata,čak i više kod pojedinih firmi koje su trebale dobiti na vrijednosti s obzirom na veliki dobiti.,
Ovdje se barata sa inflacijom kao kataklizmom velikih razmjera radi zastrašivanja neinformiranih.
Negdje je trebalo napisati da svaka ostvarena dobit i pored inflatorne korekcije od 7% i dalje ostaje dobit i da ako je dobit 100 ona nije 100 nego je realno manja za 7 i iznosi 93.
Međutim,ovdje se zaboravilo napisati da isto vrijedi za gubitak i da gubitak od 100 nije 100 nego 93,
tj da su i gubici manji.
Međutim,ako ovu dobit pretvorimo u EUR dobit je veća za 1-2% ,a na taj način računaju svi vanjski
ulagači,te oni svoju dobit za Hrvatsku ne diskontiraju već povečavaju jer imaju više EUR-a.
A ako se to preračuna u US$ onda se to povečava za preko 10% s obzirom da je US$ za toliko pao.
Nadalje,ne bi smjeli zaboraviti da smo mi zaduženi i da ova inflacija ide nama u prilog,jer se za isti
dug realno manje vraća.Ako smo zaduženi 30 milijardi EUR,a inflacija je 7% znaći da smo realno
manje dužni za 2,1 mil EUR,a da rast kamata od 2% više ćini samo porast od 600 mil EUR i da je
neto zarada realno samo za jednu godinu 1.5milijarde US$,a to je višesrtuko veća korist od gubitaka.
Zaboravlja se da svaka inflacija za sobom povlaći rast cijena određenih roba.Konkretno s obzirom na
nekretnine ,koje su trenutno u nemilosti zbog krize u Americi,ne znaći da uskoro ne slijedi revalorizacija cijena nekretnina ,te bi se moglo dogoditi da poslije toga neke naše firme puno
dobiju na vrijednosti s obzirom da imaju značajnu imovinu u nekretninama.Veći BV veća cijena
dionice.
Ovaj članak bi imao smisla i ukazivao na opasnost od kupnje dionica na tržištu kada cijene dionica
rastu.Očito ovaj članak je napisao "plačenik"koji gleda samo jednu stranu,te kao dežurni katastrofičar
ima zadatak da stvara dodatnu nervozu na tržištu,jer bi netko htio kupovati za ništa.
Rezultati poslovanja: Inflacija napuhala polugodišnje prihode kompanija
ha ha, kakav argument!
oduzmimo inflaciju od dobiti, ali ako je oduzimamo tu onda jednako tako moramo oduzeti i od cijene dionice.
dakle i neka dionica koja se kao (nominalno) kupuje za 2000 kn po tom računu se zapravo kupila za 1860.
Nadalje,ne bi smjeli zaboraviti da smo mi zaduženi i da ova inflacija ide nama u prilog,jer se za isti
dug realno manje vraća.Ako smo zaduženi 30 milijardi EUR,a inflacija je 7% znaći da smo realno
manje dužni za 2,1 mil EUR,a da rast kamata od 2% više ćini samo porast od 600 mil EUR i da je
neto zarada realno samo za jednu godinu 1.5milijarde US$,a to je višesrtuko veća korist od gubitaka.
Po kojoj logici?
Ako je Euro podložan inflaciji 5%, a kuna 8%, to bi trebalo značiti da više kuna moramo vraćati nego prije.
Uvijek je Euro manje podložan inflaciji nego kuna. U obratnom slučaju bi vrijedila tvoja teorija i mi bi bili manje dužni. Vraćali bi manje Eura jer bi tada bila kuna jača. A to nećemo nikada vidjeti.
Postovi su dugački ko švapski jeger, pa se malo zbuniš pred kraj posta. [wink]
Nadalje,ne bi smjeli zaboraviti da smo mi zaduženi i da ova inflacija ide nama u prilog,jer se za isti
dug realno manje vraća.Ako smo zaduženi 30 milijardi EUR,a inflacija je 7% znaći da smo realno
manje dužni za 2,1 mil EUR,a da rast kamata od 2% više ćini samo porast od 600 mil EUR i da je
neto zarada realno samo za jednu godinu 1.5milijarde US$,a to je višesrtuko veća korist od gubitaka.
Po kojoj logici?
Ako je Euro podložan inflaciji 5%, a kuna 8%, to bi trebalo značiti da više kuna moramo vraćati nego prije.
Uvijek je Euro manje podložan inflaciji nego kuna. U obratnom slučaju bi vrijedila tvoja teorija i mi bi bili manje dužni. Vraćali bi manje Eura jer bi tada bila kuna jača. A to nećemo nikada vidjeti.
Postovi su dugački ko švapski jeger, pa se malo zbuniš pred kraj posta. [wink]
[/quote]
Ispravak se prihvaća.Ako je inflacija 5% , predpostavljeni porast kamata 2% u odnosu na godinu prije,
a stvarno je manji i iznosi 1% razlika je ipak 4 %,a na 30 milijardi EUR to je ipak 1.2 milijardi manje.
Nadalje,koliko ja znam tećaj EUR pada ne samo sezonski nego i u toku cijele godine tako da plaćanje
uz deviznu klauzula za sada dužnicima donosi manje rate,a onima koji su zaduženi prema vani i imaju
zaduženje u devizama za to treba isto manje kuna.Ovo je prosta matematika.
Za sada inflacija nema utjecaja na pad kune.A inaće sve valute zemalja u tranziciji su dobile na
vrijednosti,jer kreditna kriza njih nije toliko pogodila.Slovačka,Češka,Srbija imaju porast cijene
svojih valuta.To se događa i Hrvatskoj jer ipak su zemlje u tranziciji jeftinije od razvijenih
evropskih.Uvođenjem kune predviđen tećaj prema DM je bio 444 kn,ali je praksa pokazala da je
realnije 380 što bi odgovaralo paritetu od 750 EUR.A danas je paritet 720.Znaći da je kuna
ojačala negdje od 5 do 6%.Realno ili nerealno,ali to je službena cijena.
Svi su još na moru.
Sutra će opet banana biti osim ako nas vrli fond manageri ne uvjere da idemo za Amerikom.
Ovaj tjedan će biti odlučujući, kao i tjedan prije njega, i tjedan prije.
Smanjenje imovine OIF-ova je išlo uglavnom na račun inozemnih ulaganja, a OMF-ovi su povećali izloženost dionicama i sada su direktno izloženi 22,5%. 30% je max. dozvoljeno.
Ispravak.
Mislim da se ovih 30% izloženosti dionicama odnosilo na njihovu ukupnu izloženost. Ovih 22,5% se odnosilo samo na hr dionice. U tom slučaju ako uzmem u obzir i OIF-ove i ZIF-ove i izloženost stranim dionicama izlazi da su OMF-ovi sada izloženi 27,4%.
Vaš link
Tj. mogu kupiti dionica za svega oko 586 milja. Otprilike koliko im se povećala ukupna neto imovina tijekom srpnja.
Mislim da se ovih 30% izloženosti dionicama odnosilo na njihovu ukupnu izloženost. Ovih 22,5% se odnosilo samo na hr dionice. U tom slučaju ako uzmem u obzir i OIF-ove i ZIF-ove i izloženost stranim dionicama izlazi da su OMF-ovi sada izloženi 27,4%.
Vaš link
Tj. mogu kupiti dionica za svega oko 586 milja. Otprilike koliko im se povećala ukupna neto imovina tijekom srpnja.
PRAVILNIK
O DODATNIM KRITERIJIMA ULAGANJA I INVESTICIJSKIM
OGRANIČENJIMA MIROVINSKIH FONDOVA
Članak 3.
(1) U vrijednosne papire izdane od strane dioničkih društava uvrštenih u službenu
kotaciju na burzi u Republici Hrvatskoj dozvoljeno je uložiti najviše do 30% imovine
mirovinskog fonda.
Članak 4.
(1) U vrijednosne papire izdane od strane dioničkih društava uvrštenih u ostale
kotacije, a izvan službene kotacije na burzi u Republici Hrvatskoj, dozvoljeno je
ulagati:
…
(2) U navedene vrijednosne papire dozvoljeno je uložiti najviše do 15% imovine
obveznog mirovinskog fonda
Ako ja to dobro čitam, sveukupno mogu uložiti 45% kombinirano. Ali čak i da je limit 30%, 30% od ukupne imovine koja na kraju prošlog mjeseca iznosi 22,670,079 kn je 6,801,023 kn, a oni uloženo imaju svega 4,258,023 kn, znači mogu uložiti još 2,543,000 kn odn oko 2,5 milijardi kuna. A i taj iznos se samo povećava iz mjeseca u mjesec kako im pristižu nova sredstva. Također, ako bi u nekom narednom periodu (pola godine, godinu) agresivnim ulaganjem i stigli do limita, uvijek mogu početi ulagati natrag u OIF-ove. [wink]
Ne bih se ja previše zabrinjavao oko potencijala ulaganja mirovinaca u ovom trenutku…
@ rooster
U pravu si. Ipak je onaj moj prvi post točan. Nije mi se dalo tražiti pravilnike o ulaganjima OMF-va. U sjećanju mi je ostalo tih 30%, ali nisam više bio siguran na što se odnosi.
Izloženost dionicama se može povećati i u slučaju da njihova tržišna cijena poraste. [wink]