Ah, kako je netko na jednom drugom forumu zakljucio… Mirovinci su ko jedan kolega, kupe, ne prodaju i dokupljuju stalno po nizim cijenama… [tongue]

a onako kao big picture, je zgodan ovaj post dprimore sa mojnovac (nek ne zamjeri što prenosim):

Mislim da riječ štafeta najbolje opisuje ovo što se događa. OIF-ovi (zajedno sa stranim investitorima) predaju štafetu MF-ovima i kažu: “Sretno dečki! Mi smo dovoljno gurali, sad nam dajte lovu, a vi nastavite dalje s ove razine cijena. Vas ionako zanima dugoročno ulaganje, tamo negdje iza 2020.”.

Baš se lijepo u Hrvatskoj zatvorio krug. Prvo smo društveno vlasništvo jeftino privatizirali, a sad privatizirano skupo otkupljuju nazad isti ti građani kroz mirovinske fondove. I svi bi trebali biti zadovoljni što sve to ostaje u hrvatskim rukama.

Pomnožite Mirkoslavove tablice SDA top 10 s trenutnim cijenama i potom sortirajte po tržišnoj vrijednosti i zavrtit će vam se u glavi koliko puno ljudi (insajdera, direktora i dr.) je teško desetke pa i stotine milijuna kn i sad to uredno prodaju narodu kroz OIF-ove, pa sad MF-ove. Svaka čast svima koji su ovih par godina odigrali ovu igru i sad se zadovoljno mogu smijati svima ostalima.

Prodaju im OIF-ovi , ZIF-ovi , retail investitori.

Sad kad gledam malo unazad sve je da li slučajno ili ne išlo na ruku mirovincima. Korekcija je bila duga i iscrplujuća što je male fondove bacilo na koljena. Fond manageri malih fondova ponašaju se kao i mi, prvo na bull marketu oslobodiš si 30% casha, onda dođe korekcija a ti pola unutra, kad ono još pada a ti i drugu polovicu u tranu, kad ono još pada ,ti u banku po margin, a ono još pada i stagnira, i pat pozicija , love nemaš i čekaš. Sve su to isto, mislim se ,radili i fond manageri samo gle čuda oni imaju još jedan problem ljudi pitaju pare, nisi mi zaradio i daj pare nazad . I šta sad? STIŽE KONJICA UN MIROVINSKE SNAGE, daju malim fondovima lovu da imaju za “bull run” u 2008-oj , a oni kupuju po još uvijek relativno i za njih niskim cijenama.

Slučajno ili ne neznam, a nama uvaljivali fore amerika , ljubo, crveni kmeri…

Nista se ne brinem, penziju ionako vodim na kontu: Sumnjiva i sporna potrazivanja. Ionako ce ostat zeni… [tongue]

a nije li logično … pogledajte cijene prije 3,4,5 godina i sad. znalci koji su tada kupovali danas imaju kupce i dobre cijene. tržište se razvilo, ima likvidnosti, i za neke je vrijeme za kapitalizirati dobit (ili dio) i ići dalje. čvrste ruke koje su kupovale kad mi obični nismo znali niti imali muda sada prodaju nama kad smo masovno došli na tržište (što sami, što kroz fondove).

Ako sada fondovi prodaju mirovincima, šta će fondovi zaradit ? , šta će vratit cijene nazad ili nas čeka jedna od naj godina ?

Ajde nemojte biti tako oštri prema vlasnicima koji se iskrcaju i fondovima koji kupuju. Jučer je Dražen Robić lividirao zadnje dionice VIRA koje glase na njegovo ime. Uložio čovjek u Prima pivo, doduše pivovara je u Hercegovini ali svejedno čovjek valjda zna bolje sa lovom nego bankari, fondaši i mali ‘dijoničari’.

Kako ide onaj vic… ma dobro je nek se para vrti [wink]

Bolje da mirovnjaci preuzmu tu ulogu (popravljanja likvidnosti) jer nedao bog da netko od manjih fondova odapne tek bi onda nastala strka i panika.

MMF: Kriza na financijskim tržištima nije duboka (19.12.2007)

Financijska tržišta ne prolaze kroz duboku krizu već kroz previranja i središnje banke dobro se nose sa situacijom, izja …Opširnije
Financijska tržišta ne prolaze kroz duboku krizu već kroz previranja i središnje banke dobro se nose sa situacijom, izjavio je u srijedu za milanski dnevni list Il Sole 24 Ore izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn.

“Nema duboke krize na tržištima. Središnje banke u SAD-u i Europi ispravno su postupile ali iz tjedna u tjedan događaju se usponi i padovi, možda zato što su tržišta od banaka nešto očekivala a to se onda nije dogodilo. No, zasad se krizom jako dobro upravlja”, citira milanski list Strauss-Kahnove riječi.

MMF je prošlog tjedna pohvalio koordinirana nastojanja središnjih banaka nekoliko gospodarskih sila da riješe problem manjka likvidnosti na tržištima zajmova, istaknuvši da monetarna politika mora ostati fleksibilna.

Tako je američka središnja banka u koordinaciji s Europskom središnjom bankom, Švicarskom narodnom bankom, te središnjom britanskom i središnjom kanadskom bankom najavila da će ublažiti “pojačane” kratkoročne pritiske na tržištima zajmova kroz ubrizgavanje gotovine bankama putem aukcija i valutnim swapovima s ECB-om i Švicarskom narodnom bankom.

Čelnik MMF-a izjavio je za talijanski list i da očekuje usporavanje rasta američkog gospodarstva, što će po njegovim riječima utjecati i na rast europskog gospodarstva u 2008. Što se pak tiče svjetskog gospodarstva, nesumnjivo valja očekivati usporavanje njegova rasta ali ne i recesiju, dodao je.

Ukazao je i na prilično jak tečaj eura. “Proteklih nekoliko tjedana neke su valute, poput eura, brazilskog reala i kanadskog dolara, imale veći udio u padu tečaja dolara no što su trebale”, zaključio je.

Mirovinski fondovi mijenjaju odnos snaga na tržištu (19.12.2007)

Već i brojkom od 201 milijun kuna, koja stoji u dnevnom izvješću Zagrebačke burze u kategoriji redovnog prometa, jučeraš …Opširnije
Već i brojkom od 201 milijun kuna, koja stoji u dnevnom izvješću Zagrebačke burze u kategoriji redovnog prometa, jučerašnja je trgovina jasno dala naslutiti u čijoj se režiji odvijao iznenadni preokret.

Naravno, riječ je o institucionalnim investitorima, koji su, čini se, do posljednjeg trenutka kalkulirali s odavno najavljenom i posve očekivanom odlukom regulatora, burno proslavljajući promjenu postojećeg regulatornog okvira. Čime su bitno ublažene restrikcije vezane uz postojeću strukturu ulaganja financijski iznimno moćnih mirovinskih fondova, otvarajući im širom vrata JDD kotacije.

Gdje očito treba tražiti najveće dobitnike. Jer brojci s početka svakako valja pridodati i jučer realizirane blok transakcije, čime dolazimo do impresivnih 378 milijuna kuna prometa dionicama, što na najbolji način potvrđuje snagu i utjecaj institucionalnih investitora. Spomenute blok transakcije «zakačile» su čak osam izdanja, od čega se samo jedno, a riječ je Ingri (INGR-R-A), nalazi u najvišoj burzovnoj kotaciji, sugerirajući kako je “ukrcavanje” već počelo. No time se na neki način mijenjaju pravila igre i odnos snaga na tržištu. Jer uključivanjem u igru mirovinskih fondova bitno se produžava horizont ulaganja, budući će u slučaju dotičnih uobičajena praksa nabijanja cijena, a u kontekstu bitke za kratkoročne prinose, vjerojatno skliznuti u drugi plan. Ustupajući mjesto znatno «sporijem» pristupu, s naglaskom na fundamentalno opravdanim investicijama, koje ne moraju nužno donijeti opipljive rezultate u kratkom vremenskom roku.

Za razliku od, uvjetno rečeno, «običnih» investicijskih fondova, koji se svojim ulagačima moraju sustavno dokazivati, mirovinski fondovi još dugi niz godina ne trebaju strahovati od pritiska svojih ulagača, i shodno tome, nisu previše opterećeni prinosima (osobito ne na kratki rok), već se drže prepoznatljive buy & hold taktike. Shodno tome, nakon inicijalnog zauzimanja pozicija, nikakva pretjerana uzbuđenja od mirovinskih fondova i ne treba previše očekivati.

izvor: http://www.seebiz.eu
——————————————————————————–

Mirovincima odobreno ulagati i u JDD kotaciji! (19.12.2007)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je dugo očekivanu odluku kojom mirovinskim fondovima odobrava u …Opširnije
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je dugo očekivanu odluku kojom mirovinskim fondovima odobrava ulaganje i u dionice izvan službene kotacije Zagrebačke burze. Ta je odredba sadržana u članku 4. Pravilnika o dodatnim kriterijima za ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova u kojemu stoji da mirovinci mogu ulagati u vrijednosne papire izdane od strane dioničkih društava uvrštenih izvan službene kotacije. Obavijest o tome pravilniku Hanfa je na svojim web stranicama objavila danas poslijepodne, a odluku je donijela na svojoj sjednici 13. prosinca.

Odredba se odnosi na dionice koje u trenutku stjecanja imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 750 milijuna kuna. Ukoliko se zbog promjene tržišnih cijena vrijednost tržišne kapitalizacije dionice spusti ispod vrijednosti od 650 milijuna kuna primijenit će se odredbe članka 73. Zakona počevši od datuma nastanka promjene.

Nadalje, mirovinci smiju ulagati samo u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 20% izdanja ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 200 milijuna kuna. U navedene vrijednosne papire dozvoljeno je uložiti najviše do 15% imovine obveznog mirovinskog fonda ili najviše do 30% imovine dobrovoljnog mirovi