Da, krivo sam napisao.
Medjutim uz pratnju trenda treba baciti oko i na protrgovane vrijednosti dionica i obveznica. Odnos je 118:288 mil.k.; sto bas i nije dobar znak; ali vjerojatno ce tako biti sve do izbora; oprezno.[smiley9][smiley9][smiley9]
Naravno, pratim i taj odnos, ali često zavara.
A jesi ti primjetio da je Crobis na najnižim razinama ikad? Ne razumijem se previše u tržište obveznica, pa ne znam kako to okarakterizirati, ali vidim da je tako.
zbog rasta kamata možda?
(lupam, nisam ja tu baš doma)
zbog rasta kamata možda?
(lupam, nisam ja tu baš doma)
Je ima nešto u tome, ali ima i jedan gori mogući razlog:
Cijene obveznica
Dva su osnovna razloga zašto cijene obveznica fluktuiraju i zašto možda nećete moći dobiti nazad puni iznos glavnice koju ste platili za obveznicu ako ju morate prodati prije dospjeća. Prvi razlog je da investitori mijenjaju svoja očekivanja oko sposobnosti izdavatelja obveznice – kompanije, vlade ili agencije koja posuđuje novac – da će podmiriti svoje obveze, kamate i/ili glavnicu. Što su zabrinutiji to su manje voljni kupiti obveznicu. Investitori preuzimaju povećani rizik kad kupuju obveznice niskog ranga što također objašnjava zašto ove obveznice donose obično više stope povrata od obveznica koje su više rangirane. Drugi razlog su promjene kamatnih stopa. Ako kamatne stope rastu, cijena postojećih obveznica, uključujući one koje vi držite, padaju, ali ako kamate padaju, cijene postojećih obveznica rastu.
zbog rasta kamata možda? (lupam, nisam ja tu baš doma)
onda bi valjda rastao (ni ja nisam doma ni tu ni tamo)
TunaSalad:
”
zbog rasta kamata možda? (lupam, nisam ja tu baš doma)
”
onda bi valjda rastao (ni ja nisam doma ni tu ni tamo)
Ne bi, jer se onda bolje isplati držati u oročenoj štednji, recimo.
Ako bi rasle kamate, došlo bi do povrata sredstava u sigurnije oblike ulaganja kao oročena štednja.
Kad kamate padaju, ulažu u investicijske fondove i dionice, tako sam ja shvatio.
Treba se sjetiti da je prinos (yield) obrnuto proporcionalan cijeni. Kad cijena pada, prinos raste. I obratno. Kad porastu kamate, isplativije je posudit novac nego kupovat obveznice. Npr, obveznica nominale 100 sa cijenom otkupa 105 (5% prinos) za godinu dana, ljepo izgleda kad je kamata 2.5%. Ako kamata ode na 5.5%, i ta obveznica ce morat vratit vise (obveznice su rizicnije od medjubankarskih kredita). Znaci, prinos se mora namjestit na 7-8%, sto znaci cijenu na 97-98 od oka (105 – 98 = 7 prinosa).
Treba se sjetiti da je prinos (yield) obrnuto proporcionalan cijeni. Kad cijena pada, prinos raste. I obratno. Kad porastu kamate, isplativije je posudit novac nego kupovat obveznice. Npr, obveznica nominale 100 sa cijenom otkupa 105 (5% prinos) za godinu dana, ljepo izgleda kad je kamata 2.5%. Ako kamata ode na 5.5%, i ta obveznica ce morat vratit vise (obveznice su rizicnije od medjubankarskih kredita). Znaci, prinos se mora namjestit na 7-8%, sto znaci cijenu na 97-98 od oka (105 – 98 = 7 prinosa).
hvala.
A
a što se dešava kada kupujemo obveznicu bez kupona, kako onda ide?
Da li kupuju ovih dana veliki ili mali to ćemo još vidjeti. Ja kupujem.