Ja sam u Team@mitkko .
Ne slažemo se u svemu i ja sam dosta manje konzervativan, ali ulaže velik trud i u svoje analize i u svoje publikacije, a čovjek je i poprilično obrazovan te pokazuje znanje i sigurnost pa mu dajmo i malo priznanja. Najlakše je popljuvat da lik nema privatni život itd. To su bezvrijedni argumenti ad hominem. Dobro, doduše nisu potpuno bezvrijedni. Postoje i forumi koji ne samo da toleriraju, nego i “uzgajaju” takav način komunikacije pa tamo to “vrijedi” i nije potpuno bezvrijedno.
mitko, znas znanje i kad nisu u doomsdayu modu, pravi te gušt čitati.
kod tpng si riješio dvojbu u jednoj rečenici – ljkudi, oni ne kupuju dionice, oni kupuju brodove
ako nisu u doomsday modu, možeš li malo pojassniti ovo s obveznicama – naime -veliš, obveznice opet rastu – koje i gdje
dugoročne američke otprije pofizanja kamata – to bio bio moj guess. ali za obveznice sam tabula rasa. nisamni za dionice stručnjak, ali pratim više godina pa nauči čovjek toliko da nije nepismen
Pogledaj za primjer 2y (dvogodisnja) US obveznicu, slicna stvar vrijedi za 10y US obveznicu. Ja Prinosi na 2Y obveznicu su sredinom 2021. bili oko 0,1% i od tada su rasli sve do 5% neki dan (inace, na toj razini je zadnji put bila 2007. godine). U zadnjih 5 dana prinosi su pali sa tih 5% na trenutnih 3,88%. U pet dana (vidi prvi graf u prilogu). To su inace tektonske promjene prinosa, toliki dnevni pomaci na trzistu obveznica nisu normalni. Citam da takvi dnevni pomaci nisu vidjeni nekoliko desetljeca (napamet pisem, ne nadjem sada gdje sam to procitao).
.
Inace, odnos cijene obveznice i prinosa na tu obveznice je inverzan.
Pojasnjenje:
https://www.investopedia.com/articles/bonds/07/price_yield.asp
Znaci da kada cijena obveznici pada prinosi joj rastu. Ovaj ogromni rast prinosa od 2021. do danas znaci ogroman pad cijene obveznice – trenutno je na 103,70 (vidi drugi graf cijene te iste obveznice). Pisu da je 2022. bila najgora godina za obveznice u zadnjih 250 godina (nisam ni znao da su obveznice uopce postojale prije 250 g.).
.
Zato kada kazes da obveznice rastu, raste im cijena dok prinosi padaju. A kada kazes da obveznice padaju, pada im cijena dok prinosi rastu. Dakle, danas obveznice rastu, prinosi padaju. To znaci da je velika potraznja za obveznicama, mi bi rekli “bid je jak”. Za to je vise razloga, pisao sam neki dan o tome:
– depoziti bjeze iz banaka u obveznice (sto zbog nesigurnosti banaka sto zbog boljih kamata koje obveznice nude),
– gospodarstvo se slama pa trejderi ne ocekuju da ce FED vise znacajnije dizati jamate, a mozda uskoro i skroz stati sa dizanjem ako me i napraviti pivot, sto ce onda rezultirati padom prinosa i rastom obveznica pa trziste vec sada ukalkulirava tu mogucnost,
– dionice su pocele padati, povecana jd nestabilnost pa dio novaca bjezi iz dionica u obveznice.
.
Zasto pratim 2 i 10 Y obveznice? Zato sto se one uzimaju u obzir kada se gleda krivulja prinosa. 2y predstavlja kratkorocnu obveznicu, a 10Y dugorocnu. Prinosi su poceli rasti zbog FED-ovog podizanja kamata (pocelo je i prije pocetka dizanja jer trziste ranije ukalkulita buduca ocekivanja). Inverzija krivulje prinosa javlja se kada prinosi na obveznice krace rocnosti porastu iznad onih na dugorocnije. To je doslovno razlika izmedju 2y i 10y kamata. To sugerira da, iako ulagaci ocekuju da ce kamatne stope porasti u kratkom roku, vjeruju da ce visi troskovi zaduzivanja na kraju nastetiti gospodarstvu, prisiljavajuci Fed da kasnije ublazi monetarnu politiku. U tom slucaju su kratkorocni rizici puno veci pa je i kratkorocna kamata puno veca (u normalnim okolnostima je uvijek dugorocnija obveznica sa vecom kamatom – jel, vremenski rizici su veci).
.
Trenutno imamo najdublju inverziju od 1981. godine. Inverzija krivulje prinosa je prethodila svakoj recesiji u povijesti. Zanimljivo je da recesija, a onda i veci pad trzista nastupi tek kada se ta inverzija pocne smanjivati. Pokazalo se da pojava inverzije prethodi recesiji 6-18 mjeseci. Inverziju gledamo vec od sredine prosle godine.
tako je….. inverzija pokazuje da nešto nije u redu……..a pravi problemi dolaze kad dođe do “uninverted moda” jel to pokazuje da je recesija neizbježna i ona gledamo pad cijena dionica iz dana u dan ko u nekom lošem filmu a nekima ni tad neće bit jasno zašto……e pa zato jel tako to mora biti……
Zar nije inverzija još od 2021. ?
Inače, jako dobro objašnjeno. Viša kamata je za viši rizik i što je dalje u budućnost, to je neizvjesnije. Ako se dogodi da kamata na kraće rokove bude veća od one na dulje rokove, to ne znači ništa drugo nego da i izdavatelji i stjecatelji dužničkih vrijednosnih papira(u suštini dužnici i vjerovnici) smatraju da veće opasnosti vrebaju doskora, nego za desetak i više godina. Samo po sebi to ne mora značiti ništa. U igri je i emisija velike količine USD iz 2020. i 2021. godine, koja je izazvala (vidimo – opravdani) strah od inflacije i još od 2021. se ekipa želi zaštititi.
tako je….. inverzija pokazuje da nešto nije u redu……..a pravi problemi dolaze kad dođe do “uninverted moda” jel to pokazuje da je recesija neizbježna i ona gledamo pad cijena dionica iz dana u dan ko u nekom lošem filmu a nekima ni tad neće bit jasno zašto……e pa zato jel tako to mora biti……
What goes up, must go down eventually.
Tangarina
“Jesmo se došli ovdje vrijeđat ili raspravljat o tržištu kapitala?!?
Svatko ima pravo na mišljenje, pa makar ono bilo pogrošno. Ionako, nitko nije stalno u pravu na tržištu kapitala.”
.
Prekobaci me kada ovi forumski dr.arosi krenu provocirat pa brzo postanem neugodan (nema ih puno – Babaluji, Diokidina i One (sa svim svojim drugim aliasima… nekada smo si bili dobri), a na onom forumu su to bili Brajakica i Budfox (sa Budfoxom sam u medjuvremenu nasao mir 🙂 ).
.
Stalno zaboravljam na onu da se ne treba valjati sa svinjama u blatu…
.
Inace znam biti cisto ugodan. 😇
Credit Suisse je najavio da će posuditi do 50 milijardi švicarskih franaka (53,68 milijardi dolara) od Švicarske narodne banke u okviru pokrivenog zajma i kratkoročne likvidnosti.
Prije koji mjesec su spržili 1.5 mlrd USD šta je vlasnik Saudijac unio. Nakon što su klijenti povukli 123 mlrd CHF.
Spržit će i ovo jer su nesposobni, bahati i pohlepni. Nema im spasa.
https://www.seebiz.eu/banke/ecb-ispituje-izlozenost-vecih-banaka-credit-suisseu/289312
”Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.”
O svasta. Credit Suisse je druga najveca banka u Svicarskoj… Svicarskoj koja je poznata porezna oaza. Ako ona kihne nisam bas siguran da ce se posljedice zadrzati unutar granica Svicarske.
Vidim da si se raspisa po forumu. Privatni zivot ti je nula.
Ti si nas izvor u HR kao ovaj izvor iz seebiz.eu.
Ti sve znas i upucen si.
Regulirani smo, imamo jake kapitalne pokazatelje i jaku bilancu’, komentirao je Lehmann.
Imas li ti koje bolje info od direktora CS banke.
mitko, blagodarim
nešto me buni, naime kratkoročneobveznice.
1. u normalnim okolnostima dugoročne obveznice ( da li iznad 2 g ili tek iznad 5), dakle sasvim sigurno one od 10 g, nude bolje kamate – od 3-3,5 posto pa nadalje jer 10 god je dugo i tko hoće svoj novac zaključati na tako dugo, traži odgovarajući prinos. e sad, kad fin zajednica nasluti ili nanjuši da se nešto iza brda valja tj. gospodarstvo usporava ili postajkuje, ONI ZNAJU DA AKO DOĐE RECESIJA – KAMATE ĆE IĆI DOLJE JER E SREDIŠNJE BANKE SPUŠTATI KAMATE DA POTAKNU I POGURAJU GOSPODARSTVO. oni zato kreću kupovati ove sadašnje dugoročne obveznice po DOBRIM prinosima – jača potražnja, jača cijena, pada prinos – umjesto npr 101 usd ti sad moraš platiti 104 dolara za 100 usd kupona a po istoj kamatnoj stopi uglavljenoj pri izdavanju. voala – prinosi dugobv idu dolje -ususret karatkobv.
2. kratkoročne obveznice – recimo klasične dvogodišnje. u trenutku kad kreće navala na dugoročne obveznice, kratkoročne obveznice daju 1, 2 posto. i sad se dogada obrnuto – pada potražnja, pada cijerna, raste prinos – za 100 usd kupona umjesto 104 sad platiš 101 usd
ono što me buni – koji je ratio i rezon za ovakvo ophođenje s kratkoročnim obveznicama. za dugoročne mi je jasno – nadam se da sam pogodio i jednostavno se zarazio. ali za kratkoročne ne uspijevam uhvatiti puni smisao
p. s. ako možeš i uputiti gdjenajlakše pratiti grafove za 2y i 10y usd
mitko, blagodarim
nešto me buni, naime kratkoročneobveznice.
1. u normalnim okolnostima dugoročne obveznice ( da li iznad 2 g ili tek iznad 5), dakle sasvim sigurno one od 10 g, nude bolje kamate – od 3-3,5 posto pa nadalje jer 10 god je dugo i tko hoće svoj novac zaključati na tako dugo, traži odgovarajući prinos. e sad, kad fin zajednica nasluti ili nanjuši da se nešto iza brda valja tj. gospodarstvo usporava ili postajkuje, ONI ZNAJU DA AKO DOĐE RECESIJA – KAMATE ĆE IĆI DOLJE JER E SREDIŠNJE BANKE SPUŠTATI KAMATE DA POTAKNU I POGURAJU GOSPODARSTVO. oni zato kreću kupovati ove sadašnje dugoročne obveznice po DOBRIM prinosima – jača potražnja, jača cijena, pada prinos – umjesto npr 101 usd ti sad moraš platiti 104 dolara za 100 usd kupona a po istoj kamatnoj stopi uglavljenoj pri izdavanju. voala – prinosi dugobv idu dolje -ususret karatkobv.
2. kratkoročne obveznice – recimo klasične dvogodišnje. u trenutku kad kreće navala na dugoročne obveznice, kratkoročne obveznice daju 1, 2 posto. i sad se dogada obrnuto – pada potražnja, pada cijerna, raste prinos – za 100 usd kupona umjesto 104 sad platiš 101 usd
ono što me buni – koji je ratio i rezon za ovakvo ophođenje s kratkoročnim obveznicama. za dugoročne mi je jasno – nadam se da sam pogodio i jednostavno se zarazio. ali za kratkoročne ne uspijevam uhvatiti puni smisao
p. s. ako možeš i uputiti gdjenajlakše pratiti grafove za 2y i 10y usd
Kratkorocne obveznice su generalno puno volatilnije, brze reagiraju na trzisne silnice (promjene u politici centralnih banaka, inflaciji, stanja u gospodarstvu, raznih drugih nestabilnosti), sto je intuitivno i skroz razumljivo. A kakav je odnos dugorocnih u odnosu na kratkorocne u raznim trzisnim okolnostima? Ne znam. Ja o obveznicama ucim zadnjih 6 mjeseci, kada sam poceo razmisljati o tome gdje dugorocnije parkirati neke vece novce. Ne trgujem obveznicama niti to planiram, to nije za nas amatere, ne znam nista o tome. Ove narodne obveznice su mi dosle ko narucene, njih sam kupio sa ciljem drzanja do dospijeca pa mi nije bas vazno kako ce im se u tom roku kretati cijena. Radije sam kupio njih pa i za nesto manju kamatu nego US ili DE obveznice samo iz logistickih razloga i jednostavnosti kupovine.
.
Sve grafove gledam na tradingview.com, imam tamo pretplatu, ali to sve mozes vidjeti i bez pretplate, samo imas ogranicene mogucnosti alata za TA.
blagodarim
evo, tko mauši , neka čuje. umjesto drukanja i laprdanja, forum može služiti i pametnijim stvarima