Gledamo kako se silom pokušava pokrenuti vlakić na DDJH, ali tu bi majstori mogli gadno dobiti po prstima jer očekujem (opet) loše izvješće, s dodatnim smanjenjem BV-a koji je po zadnjim podacima na samo 1,41 kn, dakle već sada je na pola od cijene dionice na burzi!
Opasno prijeti uljanik scenarij!
đuro đaković je zreo za stečaj te do kraja ljeta očekujem formalno otvaranje stečajnog postupka,pogotovo nakon što izađe izvješće za 1Q i pokaže novi katastrofalan gubitak.s otvaranjem stečaja ide nulovanje dionica,to je ovdje neizbježno
upozorila je Gažić, koja ne vidi nikakav smisao oporezivanja kapitalne dobiti u ovakvoj krizi.Čeka čeka se drugi val
Sugovornici su nam bili Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda, Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze, te ekonomist Velimir Šonje.
Stara ideja
Ideja je stara: mirovinci bi zamijenili državne obveznice iz svojeg portfelja za udjele u Hrvatskim autocestama ili HEP-u.
- Što se tiče većih kompanija, onih koje su već listane na Burzi, mirovinski fondovi već su sudjelovali u njihovim dokapitalizacijama. I u ovom trenutku razgovaram s nekoliko kompanija. Vjerujem i da će se pojaviti prilike za dobre akvizicije. Kreativnost je nužna. Evo, nisam baš čuo da u inozemstvu mirovinsk
upozorila je Gažić, koja ne vidi nikakav smisao oporezivanja kapitalne dobiti u ovakvoj krizi.Čeka čeka se drugi val
Sugovornici su nam bili Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda, Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze, te ekonomist Velimir Šonje.
Stara ideja
Ideja je stara: mirovinci bi zamijenili državne obveznice iz svojeg portfelja za udjele u Hrvatskim autocestama ili HEP-u.
- Što se tiče većih kompanija, onih koje su već listane na Burzi, mirovinski fondovi već su sudjelovali u njihovim dokapitalizacijama. I u ovom trenutku razgovaram s nekoliko kompanija. Vjerujem i da će se pojaviti prilike za dobre akvizicije. Kreativnost je nužna. Evo, nisam baš čuo da u inozemstvu mirovinsk
kaj ovi ne skupa ne razgovaraju
Smatra da će oporavak biti brz ako se epidemiološka situacija smiri i ako se život vrati u normalu. No, eksperti upozoravaju da ne možemo očekivati oporavak turističke industrije dok god se ne nađe cjepivo, a i onda će to biti postupno, kroz nekoliko godina, dodala je.
”Naša fiskalna situacija će se dramatično pogoršati zbog očekivanog povećanja javnog duga. Ako nam agencije smanje kreditni rejting, situacija će se dodatno pogoršati, ali s tim će se suočiti i brojne druge zemlje, pa i one razvijene poput Italije, Španjolske…”, naglasila je.
Vizek kaže da sad ne postoje podaci na osnovu kojih možemo procijeniti ukupni fiskalni učinak Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu, a onda i što bi se dogodilo da tih mjera nije bilo.
”Nama kao znanstvencima ili analitičarima je problem što nam Vlada nije obrazložila financijsku konstrukciju za ove mjere pa je teško procjenjivati učinke tih mjera i to izaziva neki vid nervoze jer ako niste jasno iskomunicirali javnosti kako ćete financirati državni proračun do kraja godine, postavlja se pitanje odakle taj novac stiže i može se stvoriti nervoza oko naših ekonomskih ishoda”, rekla je Vizek za N1.
Sigurno je samo da dolazi recesija i da malo toga znamo, zaključuje.
Argentinske obveznice su investicijska klasa koja nema veze čak ni sa dugom jadne države kao što je Hr. Te obveznice kupujete unaprijed znajući da nakon par godina traže otpis 50%. Jednostavno to je zemlja koja nije prihvatila tržište, koja ima socijalistički model ekonomskog samoupravljanja majčice države, a to uvijek nosi blagodati kao što su inflacija, dug i bankrot.
Hr je za Argentinu svemirski brod po pitanju financija. Obveznice kod najgorih scenarija traže određene otpise, npr Grčka. Naši mirovinski fondovi su 70% u obveznicama Hr i tako zapravo financiraju naš dug. Nemaju oni nikakav novac koji je na računu kako ljudi misle.
Kada poraste dug prema 100% to još nikakav problem nije za obvezničare ali je za državu jer će morati kresati uzduž i poprijeko upravo kako bi mogla servisirati kamate i prinose.
Prilikom sastavljanja proračuna prva stavka nisu plaće i mirovine nego servisiranje duga pa makar do krajnjih granica, a mi smo daleko od toga. Dakle ono što država uprihodi ili uharači ide prvo za dug, a penzije i plaće kratite koliko treba da bi došli u okvire mogućega. Pošto naše vlade to neće, a hoće refinanc dugova onda vam to naprave oni koji će vam dati lovu za refinanc, npr mmf.
Hnb će itekako voditi računa o obveznicama i to već pokazuje. Adrisove obveznice bi u jednom trenutku mogle čak i donositi dobre prinose kao što su to fondovi imali poslije 2008.g.
Neki će političari baciti oko na omf-ove ali to neće proći jer će dobiti po prstima iz Belgije, a mi nismo ni Poljska ni Mađarska koje svaka na svoj način prkose pravilima.
Obveznice ne mogu završiti tek tako na nuli jer bi onda svatko proglašava bankrot pa ispočetka. Istina da u bankrotu idu otpisi ali vi se prije toga dobrano nasupate kamata.
Ne ide to po principu ..mirovine su neupitne, medicinari su heroji i također neupitni, policija koja se dosađiva po gradovima također neupitna itd. Svi su oni itekako upitni i samo rade svoj posao za koji će biti plaćeni onoliko koliko gospodarstvo bude moglo servisirati jer nam neće davati dug iznad neke granice nego će se napraviti račun. Biti će pravih štrajkova ali bez vajde jer mooć neće biti u rukama političara nego onih koji drže dug.
To što ćemo biti još siromašniji je sasvim logičan slijed našeg razumijevanja ekonomije kao neiscrpnog povćanja trošenja tuđeg novca.
Međutim to će biti problem države i njenih zaposlenika, a ne Adrisa.
dobar post kolega
poštovani,odlično,ali znate kaj hnb/roha/vuja znali su sve kaj se u agrokoru događa i kaj čeka burzu a kad je država trula ko danska može se napraviti još lex/pitaj boga čega
moje poštovanje svima koji imaju strpljenja slušati moja laprdanja
pa kaj Vuja ne naštampa malo love,recimo ovoliko koliko nas je mali financ sad spasio/zadužio i onda nek nam otpiše taj dug. ne mora odmah sve nego pomalo nek povlači tu naštampanu lovu natrag. Nek smisli neku našu financ.vratolomiju kak buju vjerojatno nekaj smislili ameri/fed.
treba imati muda za nekaj novoga je se ovak vrtimo svi u krug kaj ne pa ipak smo svi hrvati/levi/desni/U/partizani pa svima svaka časti jer po novome čujem da dolazi nova fora da su hrvati bili i indijanci (neke novine buju to naštancale)
DDJH je dobio kisika za preživjeti do kraja godine….
DDJH je dobio kisika za preživjeti do kraja godine….
Nekako pronađem temu ddjh i pomislim nešto napisati kad ono zaključano, ne da ti prostor za komentar, ne možeš na prijašnje komentare odgovarat, nevjerojatno.
Šta se ne smije komentirat na đuri!?
gdje ima dima ima i vatre što se tiče privatizacije ovih dole napisanih ali mi se ne sviđa što nema cijepljena naroda
Dubravko Štimac govorio je o projektima gledajući kroz prizmu veličine portfelja mirovinskih fondova. Njima su najzanimljiviji megaprojekti poput HEP-a ili autocesta. No, postoji i sljedeći ešalon projekata u kojima se, bilo domaći, bilo strani private equity može pojaviti. Radi se o kontekstu privatizacije državnih poduzeća srednje veličine. Imamo ACI, Hrvatsku poštu, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, državu s više od 20 posto u Podravki… S desetak projekata srednje veličine, zajedno s velikim projektima, bitno bismo promijenili tržište kapitala. To su tzv. game changeri – predložio je Šonje te naglasio da to prije svega ovisi o Vladi.
G Šonje misli da to ovisi o vladi, ali vara se, to ovisi o sindikati jama u tim tvrtkama aka “ne damo naše” i dijela “samo svjesnog naroda” koji na referendumu “štiti” naše
Evo me moj mlađi brat Neo zamolio da kaze da jr prodao Dlkv na 4.4kn.
Isto tako prijavio je kupnju DDJH na 2.7kn ( 20.000 kom) i uspjesnu prodaju na 3.13kn prosjeku.
Meni su to izvrsne vijesti.
Ovaj tjedan zahvaljujuci tjednim mega dionicama, tirbo uspjesnim Dlkv i Ddjh portfelj poskocio dobrih +6.7%.
Najvise iz razloga sto se ulazilo do 55 tisuca kunica
zasce se nemre pisati na temi ddjh?
A probajte, ja nisam uspio
Ni ja.