hura,na kraju se mrtvi broje
Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto.
Argentinske obveznice su investicijska klasa koja nema veze čak ni sa dugom jadne države kao što je Hr. Te obveznice kupujete unaprijed znajući da nakon par godina traže otpis 50%. Jednostavno to je zemlja koja nije prihvatila tržište, koja ima socijalistički model ekonomskog samoupravljanja majčice države, a to uvijek nosi blagodati kao što su inflacija, dug i bankrot.
Hr je za Argentinu svemirski brod po pitanju financija. Obveznice kod najgorih scenarija traže određene otpise, npr Grčka. Naši mirovinski fondovi su 70% u obveznicama Hr i tako zapravo financiraju naš dug. Nemaju oni nikakav novac koji je na računu kako ljudi misle.
Kada poraste dug prema 100% to još nikakav problem nije za obvezničare ali je za državu jer će morati kresati uzduž i poprijeko upravo kako bi mogla servisirati kamate i prinose.
Prilikom sastavljanja proračuna prva stavka nisu plaće i mirovine nego servisiranje duga pa makar do krajnjih granica, a mi smo daleko od toga. Dakle ono što država uprihodi ili uharači ide prvo za dug, a penzije i plaće kratite koliko treba da bi došli u okvire mogućega. Pošto naše vlade to neće, a hoće refinanc dugova onda vam to naprave oni koji će vam dati lovu za refinanc, npr mmf.
Hnb će itekako voditi računa o obveznicama i to već pokazuje. Adrisove obveznice bi u jednom trenutku mogle čak i donositi dobre prinose kao što su to fondovi imali poslije 2008.g.
Neki će političari baciti oko na omf-ove ali to neće proći jer će dobiti po prstima iz Belgije, a mi nismo ni Poljska ni Mađarska koje svaka na svoj način prkose pravilima.
Obveznice ne mogu završiti tek tako na nuli jer bi onda svatko proglašava bankrot pa ispočetka. Istina da u bankrotu idu otpisi ali vi se prije toga dobrano nasupate kamata.
Ne ide to po principu ..mirovine su neupitne, medicinari su heroji i također neupitni, policija koja se dosađiva po gradovima također neupitna itd. Svi su oni itekako upitni i samo rade svoj posao za koji će biti plaćeni onoliko koliko gospodarstvo bude moglo servisirati jer nam neće davati dug iznad neke granice nego će se napraviti račun. Biti će pravih štrajkova ali bez vajde jer mooć neće biti u rukama političara nego onih koji drže dug.
To što ćemo biti još siromašniji je sasvim logičan slijed našeg razumijevanja ekonomije kao neiscrpnog povćanja trošenja tuđeg novca.
Međutim to će biti problem države i njenih zaposlenika, a ne Adrisa.
dobar post kolega
Hrvatska i Njemačka u skupini pet zemalja koje će se najprije oporaviti od krize
Svakakvih će se članaka u dogledno vrijeme pročitati.
Naravno da mi nećemo imati “V” krivulju oporavka iz jednostavnog razloga što smo trulo i ovisno gospodarstvo.
Skloniji sam vjerovanju mnogih eminetnih gospodarstvenika koji tvrde da će opravak trajati godinama, Roglić kaže čak 10 godina.
Iako vjerujem da je to prepesimistično, ipak najviše ovisimo o opravku EU tržišta, a i ona će imati velike probleme a posebno Italija kao naš najveći vanjskio trgovinski partner.
Puno će još šokova izaći na vidjelo..
hura,na kraju se mrtvi broje
Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto.
Tko još u ekonomskom smislu stavlja Hrvatsku i Njemačku u istu rečenicu…
4. Što, po vašem mišljenju, očekuje hrvatske građane?
Oporavak će trajati desetak godina. Za to vrijeme živjet ćemo smanjenim standardom. Mnogi zaposlenici će nastaviti raditi iz svojih kuća i neće trebati odlaziti u poduzeća. Pojavit će se i novi poslovi, koji dosad nisu postojali. Vjerujem u predviđanja da će 60 posto djece koja su danas u osnovnoj školi raditi poslove koji danas ne postoje. Povratak na selo mogao bi postati aktualan.
5. Koji je, po vama, najvjerojatniji od četiri najčešće spominjana krizna scenarija (modeli “V”, “U”, “W” ili “L”)?
Ako se mjere ukinu već početkom lipnja, možemo očekivati dolazak turista u srpnju. To bi značilo da bismo možda imali 50-postotnu turističku sezonu. Ostale grane će postupno jačati, a oporavak će ovisiti o oporavku europskog tržišta i tržišta susjednih zemalja. Siguran sam da krivulja oporavka neće biti “V”. Po meni je najvjerojatnija kombinacija svih ostalih: “U”, “W” i “L”.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
hura,na kraju se mrtvi broje
Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto.
Tko još u ekonomskom smislu stavlja Hrvatsku i Njemačku u istu rečenicu…
U ovom slucaju je ok staviti HR i DE u istu recenicu. Sto vise padne DBP, to je brzi rast ako postoje zdravi temelji sto je slucaj DE.
BDP u HR ovisi strasno o turizmu, ako nema turizma BDP pada strelovito, 9% sluzbena projekcija (a prema nekim projekcijama i za cak 15%), a kad ima turizma (a turizma ce biti cak i ove godine zato sto smo Free zone virusa i najblize evropi) BPD raste strelovito jer je i vecina ostalog gospodarstva vezana direktno na turizam.
Kaljuza ide dalje.
upozorila je Gažić, koja ne vidi nikakav smisao oporezivanja kapitalne dobiti u ovakvoj krizi.Čeka čeka se drugi val
Sugovornici su nam bili Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda, Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze, te ekonomist Velimir Šonje.
Stara ideja
Ideja je stara: mirovinci bi zamijenili državne obveznice iz svojeg portfelja za udjele u Hrvatskim autocestama ili HEP-u.
https://novac.jutarnji.hr/restart-ideje/kako-unaprijediti-trziste-kapitala-u-krizi-oporezivanje-kapitalne-dobiti-nema-smisla/10281424/
- Što se tiče većih kompanija, onih koje su već listane na Burzi, mirovinski fondovi već su sudjelovali u njihovim dokapitalizacijama. I u ovom trenutku razgovaram s nekoliko kompanija. Vjerujem i da će se pojaviti prilike za dobre akvizicije. Kreativnost je nužna. Evo, nisam baš čuo da u inozemstvu mirovinsk
ukidanje poreza na kapitalnu dobit / prilike za dobre akvizicije to bi moglo pokrenuti tržište ali ova ekipa nije se za ništa izborila dok drugi jesu jer držati danas dionice u portfelju je velika hrabrost a bez ikakvih poticaja. U redu možeš kupiti adris po 350 kn fino a ako krene drugi val korone možeš ga prodat i po 300 kn i još lijepo platit porez. Stvarno fin biznis-kako se toga nisam prije sjetio.
Ante Žigman također smatra da bi se u ovoj situaciji trebalo razmisliti o ublažavanju tereta zvanog porez na kapitalnu dobit.
on govori o ublažavanju tereta zvanog porez na kapitalnu dobit a ne o ukidanju,svašta ako se ne ukine onda je to bez veze jer opet ostaje sva pisanija prijava poreza
gdje ima dima ima i vatre što se tiče privatizacije ovih dole napisanih ali mi se ne sviđa što nema cijepljena naroda
Dubravko Štimac govorio je o projektima gledajući kroz prizmu veličine portfelja mirovinskih fondova. Njima su najzanimljiviji megaprojekti poput HEP-a ili autocesta. No, postoji i sljedeći ešalon projekata u kojima se, bilo domaći, bilo strani private equity može pojaviti. Radi se o kontekstu privatizacije državnih poduzeća srednje veličine. Imamo ACI, Hrvatsku poštu, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, državu s više od 20 posto u Podravki… S desetak projekata srednje veličine, zajedno s velikim projektima, bitno bismo promijenili tržište kapitala. To su tzv. game changeri – predložio je Šonje te naglasio da to prije svega ovisi o Vladi.
Gledamo kako se silom pokušava pokrenuti vlakić na DDJH, ali tu bi majstori mogli gadno dobiti po prstima jer očekujem (opet) loše izvješće, s dodatnim smanjenjem BV-a koji je po zadnjim podacima na samo 1,41 kn, dakle već sada je na pola od cijene dionice na burzi!
Opasno prijeti uljanik scenarij!