Aha, dakle vrijednost se nalazi samo u tvojem portfelju.
Ti mora da si multimiljunaš…
Dakle, ovakve drukere ne podnosim niti pod razno.
Od sada si na ignore!
P.S.
Ovi koji su oduševljeni sa predloženim portfeljom od drukera Oreškovića su od nove godine:
na VIRO = -11%
na AUHR = 0%
na EUR/USD = 0% (ono šro su dobili na Euru su izgubili na dolaru
Sramota je da se ovakvi očiti drukerski postovi uopće dopuštaju.
@Posejdon
Nisam druker, i daj malo ohladi od napada….i ako već računaš izračunaj za cijeli portfelj….
Ja sam jako samouvjeren u ovo što imam, do sada sve što sam imao je svoje odradilo, i to jako dobro…
a ti ko da radiš u javnom sektoru pa imaš napade i malo previše slobodnog vremena;)
http://www.seebiz.eu/bankama-je-drzava-najdrazi-klijent-za-tvrtke-novca-nema/ar-170224/
Clanak je zanimljiv ali posebno cu istaci ovaj dio
“Ministarstvo financija na upis ponudilo 800 milijuna kuna trezoraca, da bi financijske institucije podastrle ponude čija je vrijednost dosegnula gotovo 2,5 milijardi kuna. Ministarstvo je potom prihvatilo upis 1,2 milijarde kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 posto, što je za 0,01 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, priopćeno je.”
Znaci osim sta banke nude gradjanima jako niske kamatne manje od 1% i one teze prema nuli sve se vise cini, sada se i banke nalaze u situaciji da sve manje imaju izbora kako zaradit novac sigurno jer vise ni drzava ne daje kamate koje su zanimljive o stranim da i ne pricam. Samo za usporedbu o kakvim se promjenama radi kamate na trezorske zapise su primjera radi cca (uzet je neki ocigledni prosijek jer nije ni bitno u detalje, poantu svi vide)
2012 – 3.5%
2013 – 2.5%
2014 – 1.75%
2015 – 1.5%
2016 – 0.9%
2017 – 0.45%
2018 – Zadnji trezorski 0.09%
Uzmemo li u obzir obveznice zadnje koje su izdane na domacem trzistu imale su kamatu 1.75%, usporedimo li to sa prinosom od prije par godina od 6% ocito je da tu zarade vise nema tj ima jos samo dok stari trezorski i obveznice ne dodju do kraja onda je prinos prosjek vjerovatno 1% koji ce imat fondovi s takvom strukturom i ostali.
Sada vam se dionice cine skupe, a jos vam se nude dionice sa sigurnom dividendom od 4-5% na sadasnju dobit i sad dodajte na to rast dobiti ako se radi o drustvu koji ulaze u rast, ne morate biti puno pametni da vidite ono sta je ocito bilo kakvo drugacije tumacenje je ocito varanje samog sebe ili naravno varanje drugih da bi jeftinije kupili koja dobra vecina to radi.
Super Oreškoviću
ti si zadovoljan sa svojim portfeljem, kao i svi mi ovdje.
Jer da nismo, mjenjali bi ga.
A sasvim je drukerski svoj portfelj naturati kao “vrijedan” za razliku od bedaka koji nemaju “tvoj” portfelj.
I točno, nebudem iskazivao koliki je ovogodišnji prinos na velikom djelu portfelja kojeg si iskazao kao “sigurno lošeg”.
Jednom druker, uvijek druker!
A vezano uz tvoju “stručnu” analizu: još ćekamo DLKV na 14 i THNK na 50.
Pametnome dosta.
Over and out.
kolega, vi imate malo većih problema…..nije vama lako, pogotov jer držite THNK i DLKV
Istina je obrnuta. Ti nemaš baš veliki prinos ako držiš VIRO, AUHR, Euro i dolar.
Jel ti lako ili nije, ne znam, ali ti želim bolji ostatak ove godine.
Trebat će ti.
ti ozbiljno imaš problema, i ako već pišeš, piši kompletan portfelj, kojeg sam ja za razliku od tebe iznesao, i to više puta, ovdje javno
Funte
Dolari
Euri
Mozete nam objasnit kako vi mislite zaradit na ovome, ovo je kao hedge ako jedno naraste drugo padne ?
12 minuta od zadnje transakcije, a sljedeće još nema na vidiku. Ovo nije burza, ovo je groblje…
http://www.seebiz.eu/bankama-je-drzava-najdrazi-klijent-za-tvrtke-novca-nema/ar-170224/
Clanak je zanimljiv ali posebno cu istaci ovaj dio
"Ministarstvo financija na upis ponudilo 800 milijuna kuna trezoraca, da bi financijske institucije podastrle ponude čija je vrijednost dosegnula gotovo 2,5 milijardi kuna. Ministarstvo je potom prihvatilo upis 1,2 milijarde kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 posto, što je za 0,01 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, priopćeno je."
Znaci osim sta banke nude gradjanima jako niske kamatne manje od 1% i one teze prema nuli sve se vise cini, sada se i banke nalaze u situaciji da sve manje imaju izbora kako zaradit novac sigurno jer vise ni drzava ne daje kamate koje su zanimljive o stranim da i ne pricam. Samo za usporedbu o kakvim se promjenama radi kamate na trezorske zapise su primjera radi cca (uzet je neki ocigledni prosijek jer nije ni bitno u detalje, poantu svi vide)
2012 – 3.5%
2013 – 2.5%
2014 – 1.75%
2015 – 1.5%
2016 – 0.9%
2017 – 0.45%
2018 – Zadnji trezorski 0.09%
Uzmemo li u obzir obveznice zadnje koje su izdane na domacem trzistu imale su kamatu 1.75%, usporedimo li to sa prinosom od prije par godina od 6% ocito je da tu zarade vise nema tj ima jos samo dok stari trezorski i obveznice ne dodju do kraja onda je prinos prosjek vjerovatno 1% koji ce imat fondovi s takvom strukturom i ostali.
Sada vam se dionice cine skupe, a jos vam se nude dionice sa sigurnom dividendom od 4-5% na sadasnju dobit i sad dodajte na to rast dobiti ako se radi o drustvu koji ulaze u rast, ne morate biti puno pametni da vidite ono sta je ocito bilo kakvo drugacije tumacenje je ocito varanje samog sebe ili naravno varanje drugih da bi jeftinije kupili koja dobra vecina to radi.
Bravo. Događaju se tektonske promjene po pitanju kamata na svim razinama, a istovremeno ljudima na ulici je to nešto kao vezano za politiku, mmf pa te gledaju u čudu kad im kažeš da imaju negativnu kamatu u banci.
Jedan Adrs2 ima div. prinos od 4% + potencijal za rast od 10 inflacija minimalno.
Prošla su vremena dividendi od 8-10% upravo zbog gore navedenog.
Stavio sam Adrs zbog njegove veličine i cash pozicije koja ipak daje mirniji san onima koji ne prate tržište i gledaju to kao kocku.
StatusQua & Ante909
mislim da nije zanemarivo, već kad pričate o bankama, napomenuti i ovo:
Upitan o kamatama na kredite, Vujčić je kazao da su one na povijesnim minimumima te da ove godine ne postoji značajan rizik za njihov rast. No, upozorio je, to će se u jednom trenutku morati dogoditi, pri čemu Hrvatska ima mehanizme da taj rast odgodi na dulje vrijeme.
U onom trenutku kada kamatne stope počnu rasti, pojašnjava Vujčić, dobra stvar za Hrvatsku jest da ima mogućnost kompenzirati taj rast smanjivanjem rizičnosti premije na rizik zbog dobrih makroekonomskih pokazatelja
dakle, niti kod građanstva nemaju baš mjesta za rast kamata a pisalo se i o tome kako kod odobravanja kredita, osobito stambenih, zadnje vrijeme je vidljivo zaoštravanje uvjeta (u smislu da se mogu dobiti manji iznosi kredita s jednakim ili većim kolateralima…)